Hrvatska i Europska unija trenutno se suočavaju s nizom značajnih političkih izazova, dok se premijer Andrej Plenković nastoji pozicionirati kao ključni akter u budućem razvoju Unije. Na 19. strateškom forumu na Bledu, Plenković je jasno dao do znanja da Hrvatska podržava Ursulu von der Leyen u njezinoj kandidaturi za drugi mandat na čelu Europske komisije. Unatoč složenoj političkoj situaciji u Europi, gdje rastući utjecaj desnice prijeti stabilnosti bloka, von der Leyen i dalje ostaje dominantna figura koja simbolizira kontinuitet i stabilnost.

Važno je napomenuti da Plenkovićeva podrška dolazi u kontekstu kada von der Leyen pokušava osigurati dovoljno glasova u Europskom parlamentu za još jedan mandat. Iako von der Leyen uživa potporu ključnih centrističkih skupina, uključujući EPP, Socijaliste i liberale, njezin put do reizbora nije bez izazova. Rastući pritisak s desnice, osobito nakon uspjeha desničarskih stranaka u Francuskoj i Njemačkoj, čini proces političkih pregovora sve složenijim, a von der Leyen je prisiljena balansirati između različitih političkih grupacija kako bi osigurala podršku.

Izazovi proširenja Europske unije
Plenković je na Bledu naglasio i potrebu za ubrzanjem procesa proširenja Europske unije, osobito u kontekstu Zapadnog Balkana. Na panelu je sudjelovao zajedno s premijerima Srbije, Slovenije i Albanije, gdje su svi izrazili zabrinutost zbog mogućeg zanemarivanja regije u kontekstu novih geopolitičkih izazova. Premijer Srbije, Miloš Vučević, istaknuo je da se "projekt Europe" ne može smatrati dovršenim dok sve zemlje Zapadnog Balkana ne postanu članice Unije. Ova izjava naglašava frustracije koje se osjećaju u regiji zbog sporog napretka u procesu pristupanja, unatoč tome što su Ukrajina, Gruzija i Moldavija dobile ubrzani pristupni put nakon rata u Ukrajini.

Plenković je istaknuo da su odnosi između Hrvatske i Slovenije na povijesno visokoj razini, što omogućuje bolju suradnju u rješavanju ključnih europskih pitanja. Ova bilateralna suradnja neophodna je za stabilnost regije, osobito u svjetlu novih sigurnosnih prijetnji koje proizlaze iz sukoba u Ukrajini i šire nestabilnosti na Bliskom istoku. U tom kontekstu, Plenković je naglasio važnost očuvanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta svih država, što ostaje ključni princip u europskoj vanjskoj politici.

Političke tenzije između Hrvatske i Srbije
Iako su odnosi između Hrvatske i Srbije u stalnom fokusu, Plenković je tijekom Foruma na Bledu jasno dao do znanja da su pitanja manjina i sigurnosnih izazova i dalje prioriteti za Hrvatsku. Posebno je naglasio da je položaj hrvatske manjine u Srbiji značajno poboljšan u posljednje vrijeme, no i dalje ostaje osjetljivo pitanje. Osim toga, Plenković je komentirao i kontroverzije oko navodnog hrvatskog špijuna u Srbiji, rekavši da Hrvatska još uvijek nema konkretne informacije o identitetu te osobe, ali da ovo pitanje nije tema od presudne važnosti u trenutnom političkom kontekstu.

Osim bilateralnih pitanja, Plenković je komentirao i nedavne političke događaje u Europi, uključujući sve veći utjecaj desnice i njegove implikacije na europsku politiku. On je naglasio da Hrvatska ostaje posvećena europskim vrijednostima i principima, uključujući podršku Ukrajini u njezinom sukobu s Rusijom, kao i održavanju stabilnosti i sigurnosti u regiji. Premijer je također komentirao posjet francuskog predsjednika Srbiji, ističući da su bilateralni odnosi važni, ali da Hrvatska ne može nametati svoja stajališta drugim zemljama kada je riječ o njihovim vanjskim odnosima.

Unutarnja politička pitanja u Hrvatskoj
Na domaćem planu, Plenković se suočava s kritikama zbog korištenja državnih resursa, uključujući vojne helikoptere, za političke svrhe. U odgovoru na optužbe predsjednika Republike Zorana Milanovića, premijer je istaknuo da su takve optužbe pokušaj skretanja pažnje s važnijih tema. Plenković je branio korištenje državnih resursa, naglašavajući da su helikopteri i avioni kupljeni za specifične svrhe, a ne za politička putovanja. Ipak, ostaje pitanje kako će se ova tema razvijati u narednim mjesecima, osobito u kontekstu sve većeg pritiska javnosti i političkih protivnika.

Jadrolinija, kao glavni prijevoznik u Hrvatskoj, ostaje ključna za povezivanje otoka i kopna, unatoč nedavnim nesrećama koje su izazvale zabrinutost javnosti. Premijer je potvrdio podršku predsjedniku Uprave Davidu Sopti, naglašavajući da kompanija i dalje uživa povjerenje Vlade te da su svi potrebni koraci poduzeti kako bi se osigurala sigurnost putnika i posade. U međuvremenu, politička scena u Hrvatskoj ostaje dinamična, s podjelama unutar Domovinskog pokreta i spekulacijama o budućim koalicijama i partnerstvima.