Analiziranje povijesti tjelesnog zdravlja neke zemlje ili regije može biti zahtjevno, budući da dosljedno prikupljeni pokazatelji zdravlja često nedostaju. Ipak, naša nedavna studija istražila je jasnu povezanost između zdravlja stanovništva i jednog jednostavnog, široko zabilježenog podatka – visine tijela.

Kroz većinu ljudske povijesti, visina je ostajala relativno nepromijenjena. Do 1800. godine, prosječna visina u Europi kretala se između 165 cm i 170 cm. No, u posljednjih 200 godina dogodilo se nešto izvanredno: visine su se globalno, a posebno u Europi, dramatično povećale. Mnoge europske zemlje zabilježile su povećanje prosječne visine od preko 15 cm, a to je posebno vidljivo u Nizozemskoj – prosječna visina nizozemskog muškarca narasla je sa 166 cm u 1810. godini na današnjih 184 cm, što je povećanje od 18 cm u samo dva stoljeća. Nizozemci su trenutno najviši narod na svijetu.

Iako genetika nesumnjivo igra ključnu ulogu u određivanju visine pojedinaca, ovu golemu promjenu u cijeloj populaciji ne može se objasniti isključivo evolucijom – da je to slučaj, promjena visine dogodila bi se tijekom mnogo dužeg vremenskog razdoblja.

U posljednjih 200 godina, Nizozemska je, kao i veći dio svijeta, doživjela ogromna poboljšanja u svim aspektima životnog standarda, od smanjenja stope smrtnosti i zaraznih bolesti do većeg pristupa visokokvalitetnoj hrani. Njihovo brzo povećanje visine stoga pokazuje jasnu vezu između životnih uvjeta i zdravijih, viših populacija.

Visina, zdravlje i razvoj
Visina tijela i zdravlje vođeni su sličnim čimbenicima tijekom razvoja, pri čemu je najvažnija prehrana. Za rast i zdravlje, ljudi moraju opskrbiti svoja tijela hranom.

Međutim, ovu energiju mogu iscrpiti drugi čimbenici koji je skreću od rasta – čimbenici poput bolesti, stresa i teškog fizičkog rada mogu rezultirati nižim populacijama.

Nedavna istraživanja pokazuju da su dugotrajne ili ponavljajuće bolesti bile povezane s nižim odraslim osobama u Nizozemskoj u 19. stoljeću, dok su kraće, jednokratne bolesti mogle zapravo biti korisne za rast. Vjerojatno je to zbog toga što su manje ozbiljne bolesti pojačavale imunitet protiv budućih infekcija.

Smrt roditelja, posebno majki, također je bila povezana s nižom visinom. Za vrlo malu djecu, to bi bilo zato što ovise o majkama za prehranu, ali to je također vrijedilo i za stariju djecu, što ukazuje na dubok stres zbog gubitka primarnog skrbnika.

Zanimljivo je da, iako je gubitak majke bio povezan s nižom visinom djece – u Nizozemskoj i drugdje – gubitak oca nije bio, vjerojatno zbog rodne prirode roditeljske skrbi u tom razdoblju.

Općenito, visina se može smatrati odrazom kvalitete i količine hrane koju je pojedinac konzumirao tijekom razvoja – te odsutnosti stresnih čimbenika koji odvlače energiju dobivenu iz hrane – od rođenja do kraja puberteta.

Visina i zdravlje u odrasloj dobi
Što se tiče mjerenja zdravlja kod odraslih, visina je složenije pitanje. Danas ljudi iznad prosječne visine – posebno muškarci – imaju općenito niži rizik od smrti. Međutim, izrazito visoki ljudi (190 cm i viši) imaju nešto veći rizik od smrti, uglavnom zbog povećanog rizika od smrti uzrokovane rakom. Smatra se da je to pitanje tjelesne mase – viša tijela imaju više stanica i više dioba stanica, što znači veću šansu za razvoj raka. Viši ljudi također obično jedu više kalorija, što također može igrati ulogu.

Promatrajući povijesne populacije (tj. prije Drugog svjetskog rata), nalazi su još složeniji: viši ljudi, i muškarci i žene, imali su tendenciju umirati u mlađoj dobi, čak i oni koji bi danas bili relativno niski (poput žena visokih 155 cm).

Njihove povećane stope smrtnosti vjerojatno su bile uzrokovane time što niži ljudi zahtijevaju manje kalorija od svojih viših vršnjaka. U razdobljima oskudice hrane, koja su bila češća u prošlosti, niži ljudi su stoga bili u manjem riziku od pothranjenosti.

U povijesnim populacijama, smrti uzrokovane zaraznim bolestima također su bile češće nego danas, a kombinacija ovih dvaju čimbenika značila je povećani rizik od smrti za više ljude.

Visina danas i u budućnosti
Iako se naše istraživanje fokusiralo na relevantnost visine za proučavanje prošlosti, ona ima značajne implikacije za zdravstvenu skrb danas, posebno u područjima koja je teško dosegnuti ili pratiti. Trenutno, Svjetska zdravstvena organizacija prikuplja podatke o zaostajanju u rastu kod djece, odnosno o tome je li dijete zaostalo u onome što se smatra zdravom krivuljom rasta. Ovi podaci se široko koriste za procjenu razina pothranjenosti unutar zemlje ili regije.

U Nizozemskoj su djeca sada niža od svojih roditelja, ali nije jasno što je uzrokovalo da se divovi modernog svijeta smanje. To postavlja niz ozbiljnih pitanja: Je li kvaliteta prehrane opala? Smetaju li rastu dječja pretilost? Razotkrivanje razloga zašto populacije rastu – ili se smanjuju – moglo bi nam pomoći razumjeti zdravlje na nacionalnoj, a ne individualnoj razini.

Original:
Kristina Thompson
Docent, Zdravlje i društvo, Sveučilište Wageningen
Björn Quanjer
Postdoktorand, Sveučilište Radboud