Postavke privatnosti

Kako AI modeli poboljšavaju medicinske dijagnoze, ali se suočavaju s pristranostima u različitim demografskim skupinama pacijenata, istraživanja pokazuju izazove u pravednosti

Istraživanja MIT-a otkrivaju kako AI modeli, premda precizni u predviđanju bolesti, pokazuju značajne pristranosti prema različitim rasnim i spolnim skupinama. Ovo otkriće ima važne implikacije za primjenu AI u medicini.

Kako AI modeli poboljšavaju medicinske dijagnoze, ali se suočavaju s pristranostima u različitim demografskim skupinama pacijenata, istraživanja pokazuju izazove u pravednosti
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Artificial intelligence modeli često igraju ključnu ulogu u medicinskim dijagnozama, posebno u analizi slika poput rendgenskih snimaka. Istraživanja su pokazala da ovi modeli ne djeluju jednako uspješno na svim demografskim skupinama, često slabije radeći na ženama i pripadnicima manjinskih skupina. Modeli su također pokazali neke neočekivane sposobnosti. Istraživači s MIT-a su 2022. godine otkrili da AI modeli mogu točno predviđati rasu pacijenata iz njihovih rendgenskih snimaka prsnog koša — nešto što ni najvještiji radiolozi ne mogu postići. Nedavna studija tog istraživačkog tima pokazuje da modeli koji su najprecizniji u predviđanju demografskih podataka također pokazuju najveće "pristranosti u pravednosti" — odstupanja u sposobnosti točne dijagnoze slika ljudi različitih rasa ili spolova. Nalazi sugeriraju da ovi modeli možda koriste "demografske prečace" pri donošenju dijagnostičkih procjena, što dovodi do netočnih rezultata za žene, crnce i druge skupine, tvrde istraživači.

"Izuzetno je poznato da visokokapacitetni modeli strojnog učenja dobro predviđaju ljudsku demografiju poput samoprijavljene rase, spola ili dobi. Ovaj rad ponovno potvrđuje tu sposobnost, a zatim povezuje tu sposobnost s nedostatkom performansi među različitim skupinama, što dosad nije bilo učinjeno," kaže Marzyeh Ghassemi, izvanredna profesorica elektrotehnike i računalnih znanosti na MIT-u, članica MIT-ovog Instituta za medicinsko inženjerstvo i znanost, te glavna autorica studije.

Istraživači su također otkrili da mogu ponovno trenirati modele na način koji poboljšava njihovu pravednost. Međutim, njihovi pristupi "uklanjanju pristranosti" najbolje su djelovali kada su modeli testirani na istim vrstama pacijenata na kojima su trenirani, primjerice pacijentima iz iste bolnice. Kada su ovi modeli primijenjeni na pacijente iz različitih bolnica, pristranosti su se ponovno pojavile.

"Mislim da su glavne pouke prvo, temeljito procijeniti bilo koji vanjski model na vlastitim podacima jer bilo kakva jamstva o pravednosti koja pružaju programeri modela na njihovim podacima za obuku možda neće biti prenesena na vašu populaciju. Drugo, kad god je dostupno dovoljno podataka, trebali biste trenirati modele na vlastitim podacima," kaže Haoran Zhang, student na MIT-u i jedan od glavnih autora novog rada. Student MIT-a Yuzhe Yang također je glavni autor rada koji je danas objavljen u časopisu Nature Medicine. Judy Gichoya, izvanredna profesorica radiologije i znanosti o slikanju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Emory, i Dina Katabi, Thuan i Nicole Pham profesorica elektrotehnike i računalnih znanosti na MIT-u, također su autori rada.

Kao do svibnja 2024., FDA je odobrila 882 medicinska uređaja s podrškom za umjetnu inteligenciju, od kojih je 671 namijenjeno upotrebi u radiologiji. Od 2022. godine, kada su Ghassemi i njezini kolege pokazali da ovi dijagnostički modeli mogu točno predviđati rasu, oni i drugi istraživači su pokazali da su takvi modeli također vrlo dobri u predviđanju spola i dobi, iako modeli nisu obučavani za te zadatke.

"Mnogi popularni modeli strojnog učenja imaju nadljudsku sposobnost demografskog predviđanja — radiolozi ne mogu otkriti samoprijavljenu rasu iz rendgenske snimke prsnog koša," kaže Ghassemi. "To su modeli koji su dobri u predviđanju bolesti, ali tijekom obuke uče predviđati i druge stvari koje možda nisu poželjne."

U ovoj studiji, istraživači su htjeli istražiti zašto ovi modeli ne funkcioniraju jednako dobro za određene skupine. Posebno su željeli vidjeti koriste li modeli demografske prečace za donošenje predviđanja koja su na kraju bila manje točna za neke skupine. Ovi prečaci mogu se pojaviti u AI modelima kada koriste demografske atribute za određivanje prisutnosti medicinskog stanja, umjesto da se oslanjaju na druge značajke slika.

Koristeći javno dostupne rendgenske snimke prsnog koša iz Medicinskog centra Beth Israel Deaconess u Bostonu, istraživači su trenirali modele za predviđanje imaju li pacijenti jedno od tri različita medicinska stanja: nakupljanje tekućine u plućima, kolaps pluća ili povećanje srca. Zatim su testirali modele na rendgenskim snimkama koje nisu bile uključene u podatke za obuku.

Sveukupno, modeli su se dobro pokazali, ali većina je pokazivala "pristranosti u pravednosti" — tj. odstupanja u stopama točnosti za muškarce i žene, te za bijele i crne pacijente.

Modeli su također mogli predvidjeti spol, rasu i dob subjekata rendgenskih snimaka. Osim toga, postojala je značajna korelacija između točnosti svakog modela u donošenju demografskih predviđanja i veličine njegovih pristranosti u pravednosti. To sugerira da modeli možda koriste demografske kategorizacije kao prečace za donošenje svojih predviđanja bolesti.

Istraživači su tada pokušali smanjiti pristranosti u pravednosti koristeći dvije vrste strategija. Za jedan skup modela, trenirali su ih da optimiziraju "robustnost podskupine", što znači da su modeli nagrađivani za bolje performanse na podskupini za koju su imali najgore performanse, i kažnjavani ako je njihova stopa pogreške za jednu skupinu veća od ostalih.

U drugom skupu modela, istraživači su ih prisilili da uklone sve demografske informacije iz slika, koristeći "adversarijalne" pristupe. Obje strategije su se pokazale prilično učinkovite, otkrili su istraživači.

"Za podatke unutar distribucije, možete koristiti postojeće najmodernije metode za smanjenje pristranosti u pravednosti bez značajnih kompromisa u ukupnim performansama," kaže Ghassemi. "Metode robustnosti podskupina prisiljavaju modele da budu osjetljivi na pogreške u predviđanju specifične skupine, a adversarijalne metode pokušavaju potpuno ukloniti informacije o skupini."

Međutim, ti pristupi su djelovali samo kada su modeli testirani na podacima od istih vrsta pacijenata na kojima su trenirani — na primjer, samo pacijentima iz skupa podataka Medicinskog centra Beth Israel Deaconess.

Kada su istraživači testirali modele koji su bili "oslobođeni pristranosti" koristeći podatke BIDMC-a za analizu pacijenata iz pet drugih bolničkih setova podataka, otkrili su da je ukupna točnost modela ostala visoka, ali su neki od njih pokazivali velike pristranosti u pravednosti.

"Ako model oslobađate pristranosti u jednom skupu pacijenata, ta pravednost ne mora nužno ostati kada se prebacite na novi skup pacijenata iz druge bolnice na drugoj lokaciji," kaže Zhang.

To je zabrinjavajuće jer u mnogim slučajevima bolnice koriste modele koji su razvijeni na podacima iz drugih bolnica, posebno u slučajevima kada se kupuje gotov model, kažu istraživači.

"Otkrili smo da čak i najmoderniji modeli koji su optimalno izvedeni u podacima sličnim njihovim skupovima podataka za obuku nisu optimalni — to jest, ne čine najbolji kompromis između ukupnih performansi i performansi podskupina — u novim okruženjima," kaže Ghassemi. "Nažalost, ovako se model vjerojatno primjenjuje. Većina modela je trenirana i validirana s podacima iz jedne bolnice ili jednog izvora, a zatim se široko primjenjuju."

Istraživači su otkrili da modeli koji su bili oslobođeni pristranosti koristeći adversarijalne pristupe pokazuju nešto veću pravednost kada se testiraju na novim grupama pacijenata od onih oslobođenih pristranosti metodama robustnosti podskupina. Sada planiraju razviti i testirati dodatne metode kako bi vidjeli mogu li stvoriti modele koji bolje donose pravedna predviđanja na novim skupovima podataka.

Nalazi sugeriraju da bi bolnice koje koriste ovakve AI modele trebale procijeniti njihovu učinkovitost na vlastitoj populaciji pacijenata prije nego ih počnu koristiti, kako bi osigurale da ne daju netočne rezultate za određene skupine.

Istraživanje je financirano Google Research Scholar nagradom, Programom razvoja medicinskih fakulteta Harold Amos Zaklade Robert Wood Johnson, RSNA Health Disparities, Lacuna fondom, Zakladom Gordon i Betty Moore, Nacionalnim institutom za biomedicinsko slikanje i bioinženjering, te Nacionalnim institutom za srce, pluća i krv.

Izvor: Massachusetts Institute of Technology

Kreirano: utorak, 02. srpnja, 2024.

Pronađite smještaj u blizini

Redakcija za znanost i tehnologiju

Naša Redakcija za znanost i tehnologiju nastala je iz dugogodišnje strasti prema istraživanju, tumačenju i približavanju složenih tema običnim čitateljima. U njoj pišu zaposlenici i volonteri koji već desetljećima prate razvoj znanosti i tehnoloških inovacija, od laboratorijskih otkrića do rješenja koja mijenjaju svakodnevni život. Iako pišemo u množini, iza svakog teksta stoji stvarna osoba s dugim uredničkim i novinarskim iskustvom te dubokim poštovanjem prema činjenicama i provjerljivim informacijama.

Naša redakcija temelji svoj rad na uvjerenju da je znanost najjača kada je dostupna svima. Zato težimo jasnoći, preciznosti i razumljivosti, ali bez pojednostavljivanja koje bi narušilo kvalitetu sadržaja. Često provodimo sate proučavajući istraživanja, tehničke dokumente i stručne izvore kako bismo svaku temu predstavili čitatelju na način koji ga neće opteretiti, nego zainteresirati. U svakom tekstu nastojimo povezati znanstvene spoznaje s realnim životom, pokazujući kako ideje iz istraživačkih centara, sveučilišta i tehnoloških laboratorija oblikuju svijet oko nas.

Dugogodišnje iskustvo u novinarstvu omogućuje nam da prepoznamo što je za čitatelja zaista važno, bilo da se radi o napretku u umjetnoj inteligenciji, medicinskim otkrićima, energetskim rješenjima, svemirskim misijama ili uređajima koji ulaze u našu svakodnevicu prije nego što stignemo uopće zamisliti njihove mogućnosti. Naš pogled na tehnologiju nije isključivo tehnički; zanimaju nas i ljudske priče koje stoje iza velikih pomaka – istraživači koji godinama privode kraju projekte, inženjeri koji pretvaraju ideje u funkcionalne sustave, te vizionari koji guraju granice mogućega.

U radu nas vodi i osjećaj odgovornosti. Želimo da čitatelj može imati povjerenje u informacije koje donosimo, pa provjeravamo izvore, uspoređujemo podatke i ne žurimo s objavom ako nešto nije sasvim jasno. Povjerenje gradimo sporije nego što se piše vijest, ali vjerujemo da je jedino takvo novinarstvo dugoročno vrijedno.

Za nas je tehnologija više od uređaja, a znanost više od teorije. To su područja koja pokreću napredak, oblikuju društvo i pružaju nove mogućnosti svima koji žele razumjeti kako svijet funkcionira danas i kamo ide sutra. Upravo zato u našoj redakciji pristupamo svakoj temi s ozbiljnošću, ali i s dozom znatiželje, jer upravo znatiželja otvara vrata najboljim tekstovima.

Naša je misija približiti čitateljima svijet koji se mijenja brže nego ikada prije, uz uvjerenje da kvalitetno novinarstvo može biti most između stručnjaka, inovatora i svih onih koji žele razumjeti što se događa iza naslova. U tome vidimo svoj pravi zadatak: pretvoriti kompleksno u razumljivo, udaljeno u blisko, a nepoznato u inspirativno.

NAPOMENA ZA NAŠE ČITATELJE
Karlobag.eu pruža vijesti, analize i informacije o globalnim događanjima i temama od interesa za čitatelje širom svijeta. Sve objavljene informacije služe isključivo u informativne svrhe.
Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim, medicinskim, financijskim ili pravnim područjima. Stoga, prije donošenja bilo kakvih odluka temeljenih na informacijama s našeg portala, preporučujemo da se konzultirate s kvalificiranim stručnjacima.
Karlobag.eu može sadržavati poveznice na vanjske stranice trećih strana, uključujući affiliate linkove i sponzorirane sadržaje. Ako kupite proizvod ili uslugu putem ovih poveznica, možemo ostvariti proviziju. Nemamo kontrolu nad sadržajem ili politikama tih stranica te ne snosimo odgovornost za njihovu točnost, dostupnost ili bilo kakve transakcije koje obavite putem njih.
Ako objavljujemo informacije o događajima ili prodaji ulaznica, napominjemo da mi ne prodajemo ulaznice niti izravno niti preko posrednika. Naš portal isključivo informira čitatelje o događajima i mogućnostima kupnje putem vanjskih prodajnih platformi. Povezujemo čitatelje s partnerima koji nude usluge prodaje ulaznica, ali ne jamčimo njihovu dostupnost, cijene ili uvjete kupnje. Sve informacije o ulaznicama preuzete su od trećih strana i mogu biti podložne promjenama bez prethodne najave. Preporučujemo da prije bilo kakve kupnje temeljito provjerite uvjete prodaje kod odabranog partnera, budući da portal Karlobag.eu ne preuzima odgovornost za transakcije ili uvjete prodaje ulaznica.
Sve informacije na našem portalu podložne su promjenama bez prethodne najave. Korištenjem ovog portala prihvaćate da čitate sadržaj na vlastitu odgovornost.