Razumijevanje emocija u životinjskom svijetu oduvijek je bila tema koja izaziva veliko zanimanje, kako među znanstvenicima, tako i među ljubiteljima životinja. Posebno intrigantno pitanje tiče se mogućnosti da životinje osjećaju ljubomoru, emociju koju ljudi često povezuju s kompleksnim društvenim odnosima. Novo istraživanje Sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley, otvara nove perspektive u ovom području, istovremeno osporavajući dosadašnja uvjerenja.

Je li ljubomora univerzalna emocija?

Ljubomora, definirana kao emocionalna reakcija na stvarnu ili percipiranu prijetnju društvenim vezama ili resursima, dugo se smatrala isključivo ljudskim fenomenom. Međutim, znanstvenici su tijekom godina pokušali identificirati slične obrasce ponašanja kod životinja. Primjerice, kapucinski majmuni i psi često pokazuju reakcije koje podsjećaju na ljudsku ljubomoru, poput agresivnog ponašanja ili povlačenja iz interakcija kada svjedoče nejednakom tretmanu.

Analiza ponašanja kod životinja

Jedno od najpoznatijih istraživanja u ovom području uključivalo je kapucinske majmune koji su sudjelovali u eksperimentima vezanim uz pravednost. Majmuni su, naime, reagirali burno kada bi jedan od njih dobio nagradu u obliku grožđa, dok je drugi dobio manje atraktivnu nagradu, poput kriške krastavca. Ti nalazi potaknuli su znanstvenike da zaključe kako životinje mogu prepoznati nepravdu i reagirati na nju na način koji se može interpretirati kao ljubomora.

Novi pristup proučavanju emocija

Nedavno istraživanje, objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal Society B, preispitalo je ove zaključke analizom podataka iz 23 prethodne studije koje su obuhvatile više od 60.000 opažanja na 18 različitih životinjskih vrsta. Znanstvenici su koristili novu metodu analize kako bi dublje razumjeli koncept pravednosti u životinjskom svijetu.

Voditelj istraživanja, Oded Ritov, istaknuo je kako rezultati ne pružaju dovoljno dokaza da životinje doista osjećaju ljubomoru. Umjesto toga, njihovo ponašanje može se objasniti razočaranjem zbog neispunjenih očekivanja. U jednom eksperimentu, primjerice, majmuni su pokazali nezadovoljstvo čak i kada su grožđe vidjeli u praznoj kavezu, bez prisutnosti druge životinje koja bi im mogla izazvati ljubomoru.

Je li sve pitanje očekivanja?

Ključni zaključak ovog istraživanja je da životinje vjerojatno ne reagiraju na nepravdu u smislu u kojem to čine ljudi. Umjesto toga, njihova reakcija može biti oblik društvenog protesta zbog percipiranog lošeg tretmana od strane ljudi. Takvo tumačenje otvara nova pitanja o tome koliko su emocionalne reakcije životinja slične ljudskima i koliko su uvjetovane specifičnim okolnostima.

Povijest proučavanja ljubomore kod životinja

Proučavanje ljubomore kod životinja nije nova tema. Već desetljećima istraživači nastoje razumjeti emocionalni život različitih vrsta, od pasa i mačaka do ptica i primata. Ipak, suvremena istraživanja sve više naglašavaju potrebu za oprezom pri tumačenju rezultata. Mnoge studije suočene su s izazovima reproducibilnosti, što znači da njihovi rezultati često ne mogu biti potvrđeni u ponovljenim eksperimentima.

Što nam ovo govori o ljudima?

Ljudska sklonost pravednosti i osjećaj za nejednakost možda su evolucijski mehanizmi koji su omogućili razvoj složenih društava. Podjela resursa, suradnja i osjećaj moralnosti ključni su za naše preživljavanje kao vrste. Iako životinje mogu pokazivati slične reakcije, njihov emocionalni svijet ostaje kvalitativno različit od ljudskog.

Zaključci za buduća istraživanja

Ova nova saznanja potiču daljnju raspravu o granicama ljudske i životinjske emocionalnosti. Iako životinje mogu pokazivati ponašanja koja nalikuju ljudskim emocijama, ostaje otvoreno pitanje koliko su ta iskustva usporediva. Znanstvenici se nadaju da će buduća istraživanja donijeti još preciznije uvide u ovu fascinantnu temu.

Izvor: University of California