Svake godine, kršćani iz cijelog svijeta dolaze u Jeruzalem kako bi tijekom tjedna Uskrsa prošli Via Dolorosom, putem za kojeg se vjeruje da je Isus išao na putu prema svojem raspeću prije više od 2000 godina. Uskrs je najsvetiji dan, a Crkva Svetog Groba, mjesto gdje se vjeruje da je Isus umro, jedno je od najsvetijih mjesta za kršćane.

Međutim, ne svim kršćanima je jednako dostupan pristup ovim mjestima. Ako ste kršćanin Palestinac koji živi u gradu Betlehemu ili Ramallahu i nadate se proslaviti Uskrs u Jeruzalemu, morate zatražiti dozvolu od izraelskih vlasti mnogo prije Božića – bez jamstva da će biti odobrena. To su bila pravila čak i prije 7. listopada 2023., kada je Hamas pokrenuo napad na južni Izrael. Izraelski odgovor na napad Hamasa rezultirao je još strožim ograničenjima slobode kretanja za Palestince na Zapadnoj obali.

Mjesto gdje Biblija kaže da je Isus rođen, u Betlehemu, i mjesto gdje je umro, u Jeruzalemu, udaljena su samo oko deset kilometara. Google karte pokazuju da vožnja traje oko 20 minuta, ali uz upozorenje: "Ova ruta može prelaziti državne granice." To je zato što se Betlehem nalazi na Zapadnoj obali, koja je pod izraelskom vojnom okupacijom, dok je Jeruzalem pod izravnim izraelskim nadzorom.

Kao znanstvenik u području ljudskih prava i kršćanin Palestinac koji je odrastao u Betlehemu, imam mnogo lijepih uspomena na Uskrs, koji je posebno vrijeme okupljanja i slavlja za kršćanske Palestince. No, također sam iz prve ruke vidio kako vojna okupacija uskraćuje Palestincima osnovna ljudska prava, uključujući vjerska prava.

Sezona slavlja
Tradicionalno, palestinske obitelji i prijatelji razmjenjuju posjete, nudeći kavu, čaj i keks punjen datumima nazvan "maamoul", koji se pravi samo za Uskrs. Jedna od omiljenih tradicija, posebno za djecu, je uzimanje obojenog tvrdo kuhana jaja u jednu ruku i njegovo razbijanje o jaje koje drži prijatelj. Razbijanje jajeta simbolizira uskrsnuće Isusa iz groba, kraj tuge i konačnu pobjedu nad samom smrću te pročišćenje ljudskih grijeha.

Za pravoslavne kršćane, jedan od najsvetijih obreda u godini je Blagdan Svetog Ognja. Dan prije pravoslavnog Uskrsa, tisuće hodočasnika i lokalnih kršćanskih Palestinaca svih denominacija okupljaju se u Crkvi Svetog Groba. Grčki i armenski patrijarsi ulaze u ogradu groba u kojem se kaže da je Isus bio pokopan i mole se unutra. Oni unutra su izvijestili da plava svjetlost izlazi iz kamena na kojem je Isus ležao i pretvara se u plamen. Patrijarh pali svijeće od tog plamena, prenoseći vatru s svijeće na svijeću među tisućama okupljenih u crkvi.

Istog dana, delegacije koje predstavljaju istočno-pravoslavne zemlje nose plamen u lanternama svojim domovinama putem unajmljenih aviona kako bi ga predstavili u katedralama na vrijeme za uskršnju službu. Palestinci također nose plamen koristeći lanterne do domova i crkava na Zapadnoj obali.

Duboki korijeni u Svetoj Zemlji
Palestinski kršćani tragaju svoje pretke do vremena Isusa i osnivanja kršćanstva u regiji. Mnoge crkve i samostani su procvjetali u Betlehemu, Jeruzalemu i drugim palestinskim gradovima pod bizantskom i rimskom vlašću. Tijekom tog razdoblja i do danas, kršćani, muslimani i Židovi živjeli su jedni pored drugih u regiji.

S islamskim osvajanjem u sedmom stoljeću, većina kršćana postupno se preobratila na islam. Međutim, preostala kršćanska manjina nastavila je prakticirati svoju religiju i tradicije, uključujući kroz vladavinu Osmanskog carstva, od 1516. do 1922. godine, i do današnjeg dana.

Osnivanje Izraela 1948. godine dovelo je do protjerivanja 750.000 Palestinaca, što je više od 80% populacije, događaj koji Palestinci nazivaju "nakba", ili katastrofa. Stotine tisuća postali su izbjeglice širom svijeta, uključujući mnoge kršćane.

Kršćani su 1920. godine činili oko 10% populacije, ali 2024. godine čine samo 1% do 2,5% Palestinaca na Zapadnoj obali, zbog emigracije. Kršćani na Zapadnoj obali pripadaju višestrukim denominacijama, uključujući grčko-pravoslavnu, katoličku i različite protestantske denominacije.

Tisuće Palestinaca oslanjaju se na hodočasnike i turiste koji svake godine dolaze u Betlehem radi svojih životnih potreba. Dva milijuna ljudi godišnje posjeti Betlehem, a više od 20% lokalnih radnika zaposleno je u turizmu. Još jedna važna lokalna industrija su ručno izrađeni predmeti od maslinovog drva. Godine 2004., gradonačelnik Beit Jale, koji graniči s gradom Betlehemom, procijenio je da 200 obitelji u području žive od rezbarija maslinovog drva. Kršćani širom svijeta imaju jaslice ili križeve izrađene od maslinovog drva od strane palestinskih umjetnika, tradiciju koja se prenosi s koljena na koljeno.

Učinak okupacije
Četvrti okupirane Zapadne obale fragmentirane su izgradnjom više od 145 nelegalnih izraelskih naselja. I kršćanski i muslimanski Palestinci suočavaju se s velikim preprekama u pristupu svetim mjestima u Jeruzalemu.

Betlehem je okružen nekoliko naselja samo za Židove, kao i zidom razdvajanja izgrađenim 2000-ih, koji se vijuga oko i preko grada. Širom Zapadne obale izgrađeno je više od 500 kontrolnih točaka i obilaznica dizajniranih za povezivanje naselja izgrađenih na palestinskim zemljištima za isključivu upotrebu naseljenika. Od 1. siječnja 2023., na Zapadnoj obali bilo je više od pola milijuna naseljenika, a u Istočnom Jeruzalemu još 200.000.

Autoceste i obilaznice presijecaju središte gradova i razdvajaju obitelji. To je sustav koji je bivši predsjednik Jimmy Carter i brojne skupine za ljudska prava opisale kao "apartheid". Ovaj sustav ozbiljno ograničava slobodu kretanja i razdvaja učenike od škola, pacijente od bolnica, poljoprivrednike od njihovih zemljišta i vjernike od njihovih crkava ili džamija.

Osim toga, Palestinci imaju drugačiju boju registarskih pločica na svojim automobilima. Ne mogu koristiti svoja vozila za pristup privatnim cestama, što ograničava njihov pristup Jeruzalemu ili Izraelu.

Daleko izvan odvojenih cesta, Palestinci na Zapadnoj obali podliježu zasebnom pravnom sustavu - vojnom pravosudnom sustavu - dok izraelski naseljenici koji žive na Zapadnoj obali imaju civilni sudski sustav. Ovaj sustav dopušta neograničeno zadržavanje Palestinaca bez optužbe ili suđenja na temelju tajnih dokaza. Sva ta ograničenja slobode kretanja ometaju sposobnost Palestinaca svih vjeroispovijesti da posjećuju sveta mjesta i okupljaju se za vjerska promatranja.

Molitve za mir
Prepreke za proslavu Uskrsa, posebno ove godine, nisu samo fizičke već i emocionalne i duhovne.

Do 25. ožujka 2024., broj poginulih stanovnika Gaze u ratu premašio je 32.000 – 70% njih su žene i djeca, prema ministarstvu zdravstva Gaze. Izrael je uhitio 7.350 ljudi na Zapadnoj obali, s više od 9.000 trenutno u pritvoru, u usporedbi s 5.200 koji su bili u izraelskim zatvorima prije 7. listopada 2023.

Izrael je bombardirao treću najstariju crkvu na svijetu, Grčko-pravoslavnu crkvu sv. Porfirija, u Gazi u listopadu 2023., ubivši 18 od više od 400 ljudi koji su se tamo sklonili.

Kršćanski Palestinci na Zapadnoj obali suspendirali su proslave Božića 2023. u nadi da će privući više pažnje na smrt i patnju u Gazi. No, situacija se samo pogoršala. Procjenjuje se da je 1,7 milijuna stanovnika Gaze – više od 75% populacije – bilo raseljeno do ožujka 2024., pri čemu je polovica njih na rubu gladi.

Mnogi Palestinci dugo su se okretali svojoj vjeri kako bi izdržali okupaciju i našli utjehu u molitvi. Ta vjera omogućila je mnogima da se drže nade da će okupacija završiti i da će Sveta Zemlja ponovno biti mjesto mira i suživota koje je nekad bila. Možda će tada, za mnoge, Uskrsna slavlja ponovno biti istinski radosna.

Original:
dr. Roni Abusaad
Predavač, Državno sveučilište San Jose