Sveučilište u Pittsburghu nedavno je objavilo rezultate istraživanja koji mogu imati značajan utjecaj na liječenje Alzheimerove bolesti. Studija, objavljena u prestižnom medicinskom časopisu Neurology, fokusira se na ulogu taloženja amiloida u mozgu kao potencijalnog ključa za uspješno ciljanje antiamiloidnih terapija.

Dr. Oscar Lopez, profesor neurologije na Sveučilištu u Pittsburghu i voditelj odjela za kognitivnu i bihevioralnu neurologiju na UPMC-u, glavni je dopisni autor ove studije. "Proučavanjem načina na koji se amiloidni beta proteini akumuliraju u mozgu, posebno kod osoba koje ne pokazuju kognitivne simptome, možemo bolje razumjeti kako pristupiti liječenju demencije," izjavio je Lopez.

Istraživački tim promatrao je grupu od 94 starije osobe koje nisu bile kognitivno oštećene na početku studije. Sudionici, u prosjeku stari 85 godina, praćeni su tijekom 11 godina, a njihovi mozgovi su podvrgnuti najmanje dva PET skeniranja tijekom tog perioda. Cilj je bio usporediti stopu taloženja amiloida u mozgu s onom mlađih osoba iz australske studije Imaging, Biomarker, and Lifestyle (AIBL).

Rezultati su pokazali da, iako stariji ljudi imaju veću prevalenciju demencije povezane s Alzheimerovom bolešću, opterećenje amiloidima u mozgu nije isključivo povezano s dobi. "Otkrili smo da je osnovno opterećenje amiloidima, zajedno sa sveukupnim zdravljem mozga, važniji prediktor napredovanja do Alzheimerove bolesti nego sama starost," objasnio je Lopez.

Ova studija ne samo da pruža nove uvide u mehanizme Alzheimerove bolesti, već i otvara vrata za razvoj personaliziranih terapija. Kroz bolje razumijevanje veze između amiloida i kognitivnih funkcija, znanstvenici se nadaju da će moći preciznije ciljati liječenje i time poboljšati kvalitetu života oboljelih.

Lopez naglašava važnost ovog istraživanja: "Naša studija pokazuje da detaljno razumijevanje bioloških procesa koji vode do Alzheimerove bolesti može bitno utjecati na način na koji pristupamo liječenju. U budućnosti, ova saznanja mogu nam pomoći u kreiranju učinkovitijih i ciljanih terapija."

Kroz kontinuirani rad i istraživanje, tim na Sveučilištu u Pittsburghu doprinosi globalnim naporima u borbi protiv Alzheimerove bolesti, nudeći novu nadu milijunima ljudi pogođenih ovim stanjem.

Istraživači na Sveučilištu u Pittsburghu su u svom nedavnom istraživanju primijetili konstantan porast akumulacije amiloid beta (A-beta) proteina kod svih sudionika tijekom vremena, bez obzira na njihov A-beta status na početku studije. Ovo otkriće ima posebnu važnost jer pokazuje da je akumulacija A-beta bila znatno brža kod osoba u osamdesetim godinama života i starijih, u usporedbi s onima u kasnim šezdesetim, što upućuje na to da starija dob dovodi do brže akumulacije A-beta, čime se objašnjava njena veća prevalencija kod najstarijih osoba.

Značajan nalaz studije bio je da je vrlo malo sudionika razvilo demenciju bez prisutnosti A-beta naslaga u mozgu. Otkriće je također pokazalo da su pojedinci čiji su početni snimci mozga bili pozitivni na amiloid razvili demenciju u prosjeku dvije godine ranije u odnosu na one koji su na početku bili negativni na amiloid.

Osim toga, istraživači su otkrili da kratkoročne promjene u razinama A-beta tijekom perioda od 1,8 godina ne mogu pouzdano predviđati budući rizik od razvoja demencije. Nasuprot tome, težina osnovnog A-beta opterećenja, zajedno s drugim markerima oštećenja mozga kao što su prisutnost lezija bijele tvari (kao marker bolesti malih krvnih žila) i smanjenje debljine sive tvari u moždanoj kori (kao marker neurodegeneracije), bili su najjači prediktori rizika od razvoja demencije. Ovo upućuje na to da je aktivni patološki proces već bio prisutan kada je studija započela.

Dr. Oscar Lopez, koji također vodi Pittov istraživački centar za Alzheimerovu bolest, izjavio je: "Naša su otkrića u skladu sa studijama koje pokazuju da akumulaciji amiloida u mozgu trebaju desetljeća da se razvije i da se ova akumulacija događa u kontekstu drugih patologija mozga, posebno bolesti malih krvnih žila. Iako u ovoj studiji nismo mogli ispitati postoji li vaskularni proces koji se odvija paralelno s A-beta taloženjem, razumijevanje vremena prisutnosti ovih patologija bit će ključno za provedbu budućih terapija primarne prevencije."

Dodatni autori ovog istraživanja uključuju Victor Villemagne, M.D., YueFang Chan, Ph.D., Anne Cohen, Ph.D., William Klunk, M.D., Chester Mathis, Ph.D., Tharick Pascoal, M.D., Miloš Ikonomović, M.D., Beth Snitz, Ph.D., Brian Lopresti, Ph.D., Ilyas Kamboh, Ph.D., i Howard Aizenstein, M.D., svi iz Sveučilišta u Pittsburghu.

Ova studija je podržana zahvaljujući financijskim sredstvima od Nacionalnih instituta za zdravlje, Nacionalnog centra za komplementarno i integrativno zdravlje i Ureda za dodatke prehrani (grant U01 AT000162) te Nacionalnog instituta za starenje (grantovi P30 AG066468, P01 AG025204 i RF1 AG052525).

Izvor: University of Pittsburgh Schools of the Health Sciences