Analiza ekonomskih perspektiva za europodručje u 2024. godini predstavlja dva različita scenarija razvoja događaja koji bi mogli oblikovati gospodarsku klimu. Prvi scenarij, koji se često naziva "prolazak kroz ušicu igle", sugerira postupno udaljavanje od opasnosti recesije uz stabilizaciju inflacije blizu ciljane stope od 2%. Očekuje se da će do kraja 2024. godine doći do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za pola postotnog boda, smanjujući je sa 4,0% na 3,5%. Osim toga, predviđa se pad kamatne stope na glavne operacije refinanciranja koje provodi Europska središnja banka (ESB) za dodatnih 35 baznih bodova, što je rezultat uvođenja novog operativnog okvira za vođenje monetarne politike koji stupa na snagu u rujnu 2024. godine. U ovom scenariju, za sada se ne postavljaju pitanja o potencijalnoj odgovornosti ESB-a za prethodno provođenje pretjerano stroge monetarne politike.

Drugi scenarij predstavlja situaciju u kojoj se gospodarstvo europodručja, s posebnim naglaskom na Njemačku, i dalje nalazi na granici s recesijom. U tom kontekstu, ESB bi kontinuirano prilagođavao svoje inflacijske prognoze prema nižim vrijednostima, s izraženijim pritiscima za smanjenje kamatnih stopa. Predviđa se mogućnost smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite na 3% do kraja tekuće godine, što ne bi trebalo biti iznenađenje. Osim toga, mogla bi se raspravljati i odgovornost ESB-a za provođenje prethodno prekomjerno restriktivne monetarne politike u drugoj polovici 2022. i tijekom 2023. godine. U širem kontekstu, može se razmotriti i mogućnost usvajanja dualnog mandata sličnog onome koji koristi Američka federalna rezerva (FED), koji bi omogućio usmjeravanje politike prema istovremenom postizanju niske inflacije i pune zaposlenosti.

Uvođenje dualnog mandata Europske središnje banke moglo bi značajno pridonijeti boljoj ravnoteži u procesu monetarne transmisije unutar europodručja. Tijekom prethodnog ciklusa povećanja kamatnih stopa, postalo je očito da je mehanizam transmisije znatno fragmentiran između različitih država članica. Ova fragmentacija bila je posebno vidljiva u razdoblju brzog rasta osnovnih kamatnih stopa, koje su zabilježile značajne razlike u brzini prijenosa na nacionalne stope depozita i kredita. S druge strane, efekt na obvezničke prinose bio je mnogo ujednačeniji, što se može pripisati većoj integraciji tržišta i ključnoj ulozi državnih obveznica u monetarnim operacijama Eurosustava.

U kontekstu Hrvatske, zemlja je pokazala jedan od najnižih koeficijenata prijenosa za većinu vrsta kamatnih stopa, s izuzetkom onih na državne obveznice. Ovo otkriće, koje je prvi put dokumentirano u Analizi Hrvatske udruge banaka broj 76 iz travnja 2023., potvrđeno je i najnovijom analizom kamatnih stopa do početka 2024. godine. Tijekom tog perioda, kamatne stope na depozite i kredite počele su pokazivati znakove stabilizacije na kraju ciklusa rasta.

Trenutno se nazire početak novog ciklusa pada kamatnih stopa, što postavlja pitanje o mogućim posljedicama sporog prijenosa kamatnih stopa u Hrvatskoj u trenutku kad ESB počne smanjivati kamate. Nema indicija koje bi sugerirale iznenadne promjene u brzini prijenosa kamatnih stopa, pa je vjerojatno da će se spor prijenos nastaviti. Osim toga, snažna potražnja za kreditima u Hrvatskoj, koja je u vezi s bržim gospodarskim rastom nego u ostatku europodručja, mogla bi dodatno podržati ovu tendenciju.