Kada sljedeći put budete pripremali užinu za svoje dijete ili tražili zdravi poslijepodnevni snack, razmislite o sljedećem: samo tri vrste voćnih snackova - sušeno voće, pire od voća i konzervirano voće u soku - ispunjavaju najnovije preporuke za prehranu bogatu hranjivim tvarima, sukladno smjernicama federalnih prehrambenih vodiča, pokazuje istraživanje znanstvenika iz područja prehrane sa Sveučilišta Massachusetts Amherst.

Među svim dostupnim vrstama voćnih snackova, koje USDA definira kao „proizvode napravljene od voća i voćnih sokova, koji mogu, ali i ne moraju sadržavati dodani šećer, umjetne boje i arome te konzervanse“, tim sa Sveučilišta Massachusetts Amherst utvrdio je da sušeno voće ima najbolji ukupni nutritivni profil - najveću gustoću hranjivih tvari i sadržaj vlakana, te najmanju količinu dodanog šećera. Nasuprot tome, voćni snackovi poput gumenih bombona imaju najnižu gustoću hranjivih tvari i sadržaj vlakana, te najveću količinu dodanog šećera. Ostale opcije voćnih snackova s niskom gustoćom hranjivih tvari uključuju konzervirano voće pakirano u nečemu osim u soku i aromatizirano sušeno voće, oba s većim količinama dodanog šećera. Studija usporedbe hrane, koju su vodili znanstvenici iz područja prehrane Amanda Kinchla, profesorica produženog djelovanja, i Alissa Nolden, docentica, nedavno je objavljena u časopisu Nutrients.

Iako je konzumacija svježeg voća nesumnjivo najzdravija opcija, 80% populacije SAD-a ne konzumira preporučenu dnevnu količinu porcija voća (pet) prema federalnim prehrambenim smjernicama. Stoga, jedna strategija za potrošače kako bi povećali unos voća u svojoj prehrani jest odabir voćnih snackova bogatih hranjivim tvarima.

„Nije riječ o svježem voću, već o proizvodima za grickanje koje ljudi češće konzumiraju“, kaže Kinchla.

Istraživači su odlučili istražiti koji su voćni snackovi najhranjiviji - prvi put da je takva studija provedena. Prikupili su i analizirali nutritivni sadržaj za 1,497 voćnih snackova, koristeći se Mintel Global New Products Database, dostupnom preko knjižnica UMass-a. Za potrebe svoje studije, tim je definirao voćne snackove kao „ne-smrznute, ne-piće prehrambene proizvode uglavnom napravljene s voćnim sastojcima“.

Koristili su Indeks bogatih hranjivih tvari (NRF) koji izračunava ukupnu ocjenu kvalitete prehrane na temelju nutritivnog profila namirnica kako bi usporedili zdravstvenu vrijednost voćnih snackova. Ovaj model uzima u obzir poželjne hranjive tvari – proteine, dijetalna vlakna, kalij, vitamin D, kalcij, željezo – kao i one čija se konzumacija u prehrani preporučuje ograničiti – zasićene masti, kolesterol, dodani šećer i natrij – kako bi ocijenio ukupnu kvalitetu hranjivih tvari svakog voćnog snacka.

„Pokušavali smo povezati sve hranjive tvari, što je prednost NRF-a – mogućnost istovremenog razmatranja više hranjivih tvari“, kaže Nolden.

Tim je voćne snackove klasificirao u devet različitih kategorija: sušeno voće, voćna šipka, aromatizirano sušeno voće, konzervirano voće, voćni snackovi sa okusom, pire od voća, čips od voća, formirano voće i konzervirano voće u soku.

Osim toga, nisu gledali samo nutritivnu vrijednost po veličini porcije, već su također izračunali sadržaj dodanog šećera i vlakana na temelju Referentne količine obično konzumirane (RACC) po prilici za jelo kako bi izbalansirali varijabilnost veličine porcija među različitim kategorijama voćnih snackova.

Njihov cilj bio je odrediti zdravstvenu vrijednost voćnih snackova i vidjeti gdje se mogu napraviti poboljšanja.

„S Alissinim uvidom u potrošače i razumijevanjem percepcija i senzorne analize, možemo pokušati razumjeti prihvaćanje i ograničenja potrošača, a zatim dizajnirati proizvode koji bi bolje odgovarali tim potrebama, kako bismo mogli ojačati platforme za zdravlje i wellness“, kaže Kinchla.

Rad zaključuje: „Potrebna je reformulacija voćnih snackova... Formirano voće i voćne šipke mogle bi imati manji sadržaj dodanog šećera kako bi postale nutritivnije opcije voćnih snackova. Konzervirano voće [s dodanim šećerom] i voćni snackovi s okusom trebaju dodatnu reformulaciju, budući da imaju nisku gustoću hranjivih tvari i sadržaj vlakana, te visoki sadržaj dodanog šećera. Poboljšanjem nutritivne kvalitete voćnih snackova može se olakšati pametan odabir užina.

„Budući smjer za kategoriju voćnih snackova trebao bi uzeti u obzir smanjenje sadržaja dodanog šećera, povećanje sadržaja vlakana i poboljšanje senzornog profila kako bi se poboljšala ukupna gustoća hranjivih tvari.“

Izvor: University of Massachusetts Amherst