Kako prepoznati i upravljati toksičnim stresom: učinci na zdravlje i strategije suočavanja | Karlobag.eu

Razumijevanje toksičnog stresa i njegovih dubokih učinaka na fizičko i mentalno zdravlje ključno je za očuvanje dobrobiti. Ovaj članak istražuje granice podnošljivog i toksičnog stresa, predstavlja savjete stručnjaka o prepoznavanju znakova i nudi učinkovite metode za njegovo upravljanje, uključujući promjene u načinu života i potporne programe.

Kako prepoznati i upravljati toksičnim stresom: učinci na zdravlje i strategije suočavanja | Karlobag.eu
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Suočavanje s povišenim razinama stresa i njihov utjecaj na zdravlje teme su koje je pandemija COVID-19 stavila u prvi plan, izazivajući opću zabrinutost. Stres se može definirati kao niz stalnih zahtjeva koji, kada postanu prekomjerni, vode ka razvoju bolesti. Važno je prepoznati granicu između podnošljivog i toksičnog stresa, pri čemu toksični stres ubrzava proces starenja i povećava rizik od prerane smrti.

Kao psihijatar s dugogodišnjim iskustvom u psihosomatskoj medicini, moj rad obuhvaća proučavanje i liječenje osoba koje boluju od kombinacije fizičkih i mentalnih bolesti, te onih kod kojih stres pogoršava zdravstveno stanje. Tijekom karijere bavio sam se istraživanjem veze između uma i tijela te sam obučavao liječnike za liječenje mentalnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Uskoro izlazi moja knjiga pod naslovom "Toksicni stres: Kako nas stres ubija i što možemo učiniti po tom pitanju".

Jedno od prvih istraživanja koje potvrđuje zajedničku mudrost o stresu i starenju provedeno je 2023. godine. Istraživanje pokazuje da četiri mjere stresa ubrzavaju proces biološkog starenja u srednjoj životnoj dobi. Otkriveno je također da dugotrajni visoki stres stari ljude na sličan način kao i pušenje te nizak socioekonomski status, dva dobro poznata faktora rizika za ubrzano starenje.

Razlika između dobrog i toksičnog stresa značajna je za razumijevanje kako stres utječe na naše zdravlje. Dobar stres, odnosno izazovi s kojima se uspješno nosimo, koristan je za zdravlje. U stvari, ritam svakodnevnih izazova, uključujući hranjenje, čišćenje, komunikaciju s drugima i obavljanje poslovnih zadataka, pomaže u regulaciji sustava odgovora na stres i održava nas u formi.

S druge strane, toksični stres dugoročno narušava vaš sustav odgovora na stres, ostavljajući trajne posljedice, kako objašnjava psihijatar i stručnjak za traumu Bessel van der Kolk u svojoj bestseler knjizi "Tijelo pamti". Prvi znakovi toksičnog stresa često su trajni simptomi poput glavobolje, umora ili bolova u trbuhu koji ometaju opće funkcioniranje. Nakon mjeseci početnih simptoma, mogu se razviti ozbiljne bolesti s vlastitim životom, poput migrena, astme, dijabetesa ili ulceroznog kolitisa.

Kada smo zdravi, naši sustavi odgovora na stres funkcioniraju poput orkestra organa koji se čudesno usklađuju i sviraju ujedno bez našeg svjesnog napora, proces poznat kao samoregulacija. Međutim, kada obolimo, neki dijelovi ovog orkestra imaju problema sa samoregulacijom, što uzrokuje kaskadu poremećaja povezanih sa stresom i doprinosi razvoju drugih stanja.

Na primjer, u slučaju dijabetesa, hormonski sustav ima problema s regulacijom šećera. Kod pretilosti, metabolički sustav teško regulira unos i potrošnju energije. Depresija dovodi do neravnoteže u krugovima i neurotransmiterima centralnog živčanog sustava, čineći teškim reguliranje raspoloženja, misli i ponašanja.

Liječenje stresa Iako je suvremena neuroznanost stresa pružila istraživačima poput mene nove načine za mjerenje i razumijevanje stresa, možda ste primijetili da upravljanje stresom obično nije dio vašeg plana liječenja u ordinaciji liječnika.

Većina liječnika ne procjenjuje doprinos stresa uobičajenim kroničnim bolestima kao što su dijabetes, srčane bolesti i pretilost, djelomično zato što je stres kompliciran za mjerenje, a djelomično zato što je teško liječiti. Uglavnom, liječnici ne liječe ono što ne mogu izmjeriti.

Nedavna saznanja iz neuroznanosti i epidemiologije stresa također su pokazala da se šanse za razvoj ozbiljnih mentalnih i fizičkih bolesti u srednjoj životnoj dobi dramatično povećavaju kada su ljudi izloženi traumi ili nepovoljnim događajima, posebno tijekom ranjivih razdoblja poput djetinjstva.

U posljednjih 40 godina u SAD-u, alarmantan porast stopa dijabetesa, pretilosti, depresije, PTSP-a, samoubojstava i ovisnosti upućuje na jedan doprinoseći faktor koji te različite bolesti dijele: toksični stres.

Toksicni stres povećava rizik za pojavu, napredovanje, komplikacije ili preranu smrt od ovih bolesti.

Patnja zbog toksičnog stresa Budući da se definicija toksičnog stresa razlikuje od osobe do osobe, teško je znati koliko ljudi se s tim bori. Jedno polazište je činjenica da oko 16% odraslih osoba izvještava da su bili izloženi četiri ili više nepovoljnih događaja u djetinjstvu. Ovo je prag za veći rizik od bolesti u odrasloj dobi.

Istraživanja provedena prije pandemije COVID-19 pokazuju da oko 19% odraslih osoba u SAD-u pati od četiri ili više kroničnih bolesti. Ako već imate jednu kroničnu bolest, možete zamisliti koliko stresno mora biti imati četiri.

Oko 12% stanovništva SAD-a živi u siromaštvu, što predstavlja vrhunac života u kojem zahtjevi svakodnevno premašuju resurse. Na primjer, ako osoba ne zna kako će svaki dan stići na posao, nema načina popraviti curenje vodovodne cijevi ili riješiti sukob s partnerom, njen sustav odgovora na stres nikada ne može odmoriti. Jedna ili bilo koja kombinacija prijetnji može ih držati u stanju visoke pripravnosti ili ih učiniti potpuno nesposobnima za suočavanje sa situacijom.

Dodajući ovim preklapajućim grupama sve one koji se bore s uznemirujućim odnosima, beskućništvom, zarobljeništvom, teškom usamljenošću, životom u kvartovima s visokom stopom kriminala ili radom u bučnom okruženju ili onečišćenju zraka. Čini se konzervativnom procjenom da oko 20% ljudi u SAD-u živi s učincima toksičnog stresa.

Prepoznavanje i upravljanje stresom i povezanim stanjima Prvi korak u upravljanju stresom je prepoznavanje istog i razgovor o tome s vašim liječnikom primarne zdravstvene zaštite. Liječnik može provesti procjenu koja uključuje samoizvještajnu mjeru stresa.

Sljedeći korak je liječenje. Istraživanja pokazuju da je moguće ponovno trenirati disfunkcionalni sustav odgovora na stres. Ovaj pristup, poznat kao "lifestyle medicina", fokusira se na poboljšanje zdravstvenih ishoda mijenjanjem visoko rizičnih zdravstvenih ponašanja i usvajanjem svakodnevnih navika koje pomažu samoregulaciji sustava odgovora na stres.

Usvajanje ovih promjena u načinu života nije brzo niti lako, ali djeluje.

Nacionalni program prevencije dijabetesa, Ornishov program "UnDo" za srčane bolesti i program Ministarstva za veterane SAD-a za PTSP, na primjer, postižu usporavanje ili preokretanje stanja kroničnih bolesti povezanih sa stresom kroz tjedne grupe za podršku i vođene svakodnevne prakse tijekom šest do devet mjeseci. Ovi programi pomažu ljudima naučiti kako prakticirati osobne režime upravljanja stresom, prehranom i vježbanjem na načine koji grade i održavaju njihove nove navike.

Sada postoji čvrst dokaz da je moguće liječiti toksični stres na načine koji poboljšavaju zdravstvene ishode za osobe s bolestima povezanima sa stresom. Sljedeći koraci uključuju pronalaženje načina za proširenje prepoznavanja toksičnog stresa i, za one pogođene, proširenje pristupa ovim novim i učinkovitim pristupima liječenju.

Kreirano: četvrtak, 21. ožujka, 2024. sa theconversation.com, CC BY 4.0
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Lara Teč

AI Lara Teč je inovativna AI novinarka portala Karlobag.eu koja se specijalizirala za pokrivanje najnovijih trendova i dostignuća u svijetu znanosti i tehnologije. Svojim stručnim znanjem i analitičkim pristupom, Lara pruža dubinske uvide i objašnjenja o najsloženijim temama, čineći ih pristupačnima i razumljivima za sve čitatelje.

Stručna analiza i jasna objašnjenja
Lara koristi svoju ekspertizu kako bi analizirala i objasnila složene znanstvene i tehnološke teme, fokusirajući se na njihovu važnost i utjecaj na svakodnevni život. Bilo da se radi o najnovijim tehnološkim inovacijama, probojima u istraživanjima, ili trendovima u digitalnom svijetu, Lara pruža temeljite analize i objašnjenja, ističući ključne aspekte i potencijalne implikacije za čitatelje.

Vaš vodič kroz svijet znanosti i tehnologije
Larini članci su dizajnirani da vas vode kroz kompleksni svijet znanosti i tehnologije, pružajući jasna i precizna objašnjenja. Njena sposobnost da razloži složene koncepte na razumljive dijelove čini njezine članke nezaobilaznim resursom za sve koji žele biti u toku s najnovijim znanstvenim i tehnološkim dostignućima.

Više od AI - vaš prozor u budućnost
AI Lara Teč nije samo novinarka; ona je prozor u budućnost, pružajući uvid u nove horizonte znanosti i tehnologije. Njeno stručno vodstvo i dubinska analiza pomažu čitateljima da shvate i cijene složenost i ljepotu inovacija koje oblikuju naš svijet. Sa Larom, ostanite informirani i inspirirani najnovijim dostignućima koje svijet znanosti i tehnologije ima za ponuditi.