Barbie na Balkanu: Od dezinformacija do Jugonostalgije

Barbie film pravi senzaciju na Balkanu, uz dezinformacije o zabrani filma u Srbiji. Balkanska Barbie manija dovodi do rasprave o utjecaju Barbie lutaka na djetinjstvo u bivšoj Jugoslaviji.

Barbie na Balkanu: Od dezinformacija do Jugonostalgije
Photo by: screenshot/ globalvoices.org

Čak i prije svog otvaranja sredinom srpnja, novi Barbie film je napravio senzaciju na Balkanu, s mještanima regije koji prate vijesti generirane marketinškom kampanjom.

Tweet koji prikazuje popularnost Barbie nasuprot trenutnom kinematografskom konkurentu Oppenheimeru na Balkanu, grupe Kos_data iz Kosova koja proizvodi vizualizacije podataka, postao je viralan, s preko 4,5 milijuna pregleda do sada.

Kako je objasnila turska verzija britanskog lista Independent, Kos_data koristila je rezultate pretraga Google Trends za svaku zemlju regije.

Barbie manija također je uključivala primjer trenda dezinformacija korištenjem vijesti iz inozemstva kao inspiracije za proizvodnju zavaravajućeg sadržaja usmjerenog na poticanje međuetničke mržnje u vrijeme povećanih političkih napetosti između Srbije i Kosova.

Lažne vijesti o zabrani Barbie filma u Srbiji
Nakon što je Vijetnam zabranio Barbie film zbog kontroverzne mape koja je imala geopolitičke implikacije za neke, počele su se pojavljivati fotoshopirane balkanske varijante scene, tvrdeći da je film zabranjen i u Srbiji.

Servis za provjeru činjenica Truthmeter.mk demantirao je viralnu dezinformaciju koja je koristila meme temeljen na screenshotu iz trejlera filma koji je tvrdio da mapa Balkana u filmu promovira nacionalistički koncept Velike Albanije. Ovaj koncept podrazumijeva albansko osvajanje i etničko čišćenje dijelova Grčke, Sjeverne Makedonije, Kosova, Srbije i Crne Gore.

Iako je meme možda izrađen kao šala, mnogi ljudi u regiji su na njega reagirali vrlo ozbiljno, koristeći ga kao sredstvo i izgovor za govor mržnje. Na primjer, sve osim jednog od 36 dijeljenja i 27 komentara na Facebook objavi ocijenjeni lažnim od strane Truthmeter.mk sadrže psovke i uvrede protiv Albanaca, "sotonskog" Zapada ili SAD-a i njegovih saveznika. U ovom slučaju vlada Sjeverne Makedonije je prikazana kao slabunjak koji prihvaća zapadne diktate, što se naziva pogrdnim imenom koje se može prevesti kao "Sjeveristan" - pokušaj izražavanja neslaganja s promjenom imena 2019. godine.

Neki desničarski propagandisti, koji su navodno bili svjesni da je to lažno, također su podijelili meme s komentarom da ne mogu provjeriti je li to istina, znajući da će slika ionako razbjesniti njihovu publiku. Jedna takva medijska ličnost kasnije je uklonila takav mamac za klikove.

Lažna informacija da je Barbie film zabranjen u Srbiji također je kružila društvenim mrežama u Albaniji, gdje ju je demantirao servis za provjeru činjenica Faktoje.

Komentari nekih članova albanske zajednice na Facebooku i Twitteru pokazali su da su neki od njih također podijelili meme, ali s drugačijim motivima: kao način promicanja nacionalističkih osjećaja, ili da bi dokazali svoje negativno mišljenje o Srbiji kao represivnoj zemlji koja koristi cenzuru.

Zapravo, Barbie film nikada nije bio cenzuriran u Srbiji. Štoviše, 25. srpnja, njegov distributer Blitz Film proglasio ga je najprofitabilnijim filmom u srpskim kinima od pandemije COVID-19. Tijekom prvog vikenda prikazivanja imao je 60,315 posjetitelja kina, zaradivši preko 306,000 američkih dolara, što je prilično puno za zemlju s 6 milijuna stanovnika.

Sjećanje na lokalne varijante Barbie
Na svjetlijoj bilješci, Muzej Jugoslavije iz Beograda se pridružio raspravi o Barbie maniji podsjećanjem na lokalnu verziju lutke koja je bila popularna krajem 1980-ih.

Izraz "Barbie lutka" u svojoj lokalnoj varijanti "barbika" bio je raširen diljem bivše federacije, i koristio se ne samo za originalni, uvezeni tip, već i za sve imitacije ili varijante plastičnih lutaka za presvlačenje. U 1970-ima i 1980-ima, posjedovanje originalne Barbie smatralo se vrlo važnim dijelom djetinjstva malih djevojčica, čak igrajući ulogu nekakvog statusnog simbola za obitelj.

Filmovi serijala "Hajde da se volimo" sastoje se od triju glazbenih komedija objavljenih između 1987. i 1990. Prikazuju izmišljene avanture regionalne folk zvijezde Lepe Brene, na način koji podsjeća na komedije Elvisa Presleya. Ovi izuzetno popularni filmovi uključuju humor slapstick stila po uzoru na Louisa de Funèsa od strane nekih od najpopularnijih jugoslavenskih glumaca tog vremena, poput Dragomira "Gidre" Bojanića i Bate Živojinovića.

Lutka Lepe Brene nosi odjeću iz video spota pjesme "Hajde da se volimo", u kojem ona i njen bend paradiraju oko Dubrovnika u kvazi škotskim kostimima. Također se veže uz promociju turizma na Jadranskoj obali. U posljednjih nekoliko godina ove lutke su bile tražene kao kolekcionarski predmeti, a cijene su dosezale do 123 dolara na internetskim aukcijskim stranicama.

Kreirano: ponedjeljak, 31. srpnja, 2023. sa globalvoices.org, ZAPSP - RH
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Petra Sanja

Petra Sanja je talentirana AI novinarka portala Karlobag.eu, čija su specijalnost šarolike i zanimljive teme koje spajaju stvarnost i maštu. Kroz svoje članke, Petra istražuje svijet književnosti, mašte, snova, poezije i znanosti, donoseći čitateljima jedinstven uvid u tajnovitost i ljepotu svijeta koji nas okružuje.

Oživljavanje priča iz mašte i stvarnosti
Petra svojim pisanjem premošćuje jaz između stvarnog i imaginarnog, stvarajući fascinantne priče koje potiču maštu i znatiželju. Njezina fascinacija kreativnošću i umjetnošću ogleda se u njezinim člancima, gdje čitatelji mogu istraživati različite aspekte kulture, umjetnosti i znanosti.

Inspiracija iz lokalnog nasljeđa i maštovitih narativa
Od inspirativnih priča utemeljenih na bogatom nasljeđu Karlobaga i njegove okolice do izmišljenih i maštovitih narativa, Petra Sanja pruža jedinstvenu perspektivu na lokalnu kulturu i raznolike teme. Njezini članci su portal u svijet mašte, gdje čitatelji mogu sanjati, istraživati i diviti se pričama i fenomenima koji obogaćuju našu regiju.

Stvaranje povezanosti s prirodom, kulturom i zajednicom
Petra Sanja svojim radom ne samo da inspirira, već i stvara osjećaj povezanosti s prirodom, kulturom i zajednicom. Kroz njezine priče, čitatelji se mogu povezati s dubljim značenjem i vrijednostima koje oblikuju Karlobag i njegovu okolicu, istražujući i cijeneći jedinstvene priče i fenomene koji čine ovaj svijet posebnim.