Tri desetljeća nakon njegove smrti 5. travnja 1994., utjecaj Kurta Cobaina, frontmana grupe Nirvana, i vrijednosti koje je zastupao i dalje odjekuje u današnjoj kulturi i glazbi. U ranoj fazi devedesetih, Nirvana je bila prisutna gotovo na svakom koraku, usporedivo s trenutačnom svuda prisutnošću Taylor Swift. Međutim, za razliku od Swift, koja je prihvatila i savladala poslovnu stranu svoje slave, Cobain je bio svojevrsni antijunak svog vremena.

Iako je Nirvana nesumnjivo dominirala glazbenom industrijom, nastupajući na rasprodanim festivalima, Cobain se jasno osjećao neugodno unutar korporativnog glazbenog poslovanja. Taj je nelagodan osjećaj izražavao na različite načine, od odjeće s natpisima „corporate rock whores“ (korporativne rock kurve) do sukoba s MTV-jem i novinarima, odbacujući pritom svaku vrstu medijske vještine kojom se danas mnogi služe.

Od 2010. godine, kćer Kurt Cobaina, Frances Bean Cobain, odgovorna je za prava na ime i sliku svog oca. S druge strane, Nirvana LLC upravlja se timom koji uključuje originalne članove benda, Davea Grohla i Krista Novoselica. Ova prava upravljaju se s ekspertizom i kontrolom koja koristi prednost retrospektive, pokazujući razumijevanje onoga što je Nirvana predstavljala, što bi bilo teško zamislivo dok je bend bio aktivan, ili dok je Cobain bio živ.

Cobain i mediji
Često se govori kako je Nirvana bila posljednji bend koji je dosegnuo sam vrh pod svojim uvjetima. Njihova priča o usponu od siromaštva do bogatstva bila je omiljena među medijima. Cobain je imao nesretno djetinjstvo, a umjetnost mu je služila kao utjeha dok je radio kao domar, oslanjajući se na financijsku potporu svoje djevojke za financiranje benda.

Cobainov odnos s glazbenicom Courtney Love također je privlačio mnogo pažnje senzacionalističkog medijskog izvještavanja, kao i njegova borba s mentalnim zdravljem i ovisnošću. Povratkom na neke navodno podržavajuće naslove iz tog doba, jasno je kako su mediji perpetuirali mitove i povećavali pritisak na već ranjivog Cobaina. Zanimljivo je razmišljati bi li naslovi danas bili jednako provokativni ili nepromišljeni.

Danas nije neuobičajeno da umjetnici otkazuju ili odgađaju nastupe i turneje kako bi zaštitili vlastito mentalno zdravlje. Ova priznanja više se ne doživljavaju kao slabost od strane fanova – na mnoge načine, to pojačava njihovu predanost prema izvođačima.

Ova dinamika vidljiva je u reakcijama na umjetnike poput Lewisa Capaldija i Sama Fendera, koji su obojica odgodili svoje nastupe kako bi zaštitili svoje mentalno zdravlje. U tom kontekstu, tragičan Cobainov odlazak samoubojstvom otvorio je put za ozbiljnije rasprave o mentalnom zdravlju glazbenika kako među medijima, tako i među obožavateljima.

Naslijeđe Kurta Cobaina u kulturi
Važno je napomenuti da su posljednje godine Cobainova života obilježene borbom s ovisnošću i depresijom. Suradnja s njim sigurno je bila i zabavna i izazovna. Tijekom pet do šest godina dok je Nirvana svijetlila najsjajnije, zaista su ostavili dubok trag. Moramo priznati, njihova glazba bila je jednostavna, bez pretencioznosti, pravi rock and roll.

Činjenica da bend nije turnejao s Guns N’ Rosesom 1992. godine možda je bila sreća za puriste. Glazba Nirvane autentični je antipod glam metalu koji je dominirao rock glazbom u godinama koje su prethodile. Cobain je uzeo pauzu zbog bolesti tijekom te turneje. Međutim, Courtney Love je u dokumentarcu iz 2015. godine, Cobain: Montage of Heck, izjavila da je on zapravo samo želio „ostati kod kuće i drogirati se“. Gitarist Metallice, Kirk Hammett, tvrdi da Cobainu jednostavno nije bilo do toga što su Guns N’ Roses predstavljali.

Utjecaj benda na modu također je i dalje vidljiv, posebice u širenju trenda nošenja haljina među muškarcima u heavy rock bendovima poput Idlesa, što je Cobain često radio na pozornici.

Kultna majica s natpisom „Flower Sniffin’, Kitty Pettin’, Baby Kissin’, Corporate Rock Whores“ danas se prodaje za više od 2000 funti. Međutim, u posljednjih nekoliko godina, Nirvana LLC dodijelila je prava na tiskanje nove robe nekoliko pristupačnih marki, u skladu s Cobainovim antielitističkim vrijednostima. Godine 2019., podnijeli su tužbu protiv visokomodnog dizajnera Marca Jacobsa, kada je brend izdao majicu s preinačenom verzijom ikoničnog smajlija Nirvane s križanim očima.

Brend Nirvana danas jasno stoji iza svojih vrijednosti. Teško je ne vjerovati da bi Cobain imao što reći o današnjoj politici identiteta (Cobain je jednom izjavio da je „gay u duhu i ... vjerojatno bi mogao biti biseksualac“ te se nazvao feministom). Čovjek za naše vrijeme, govoreći o svojem vremenu.

Kao stručnjak u glazbenoj industriji (posebno indie sceni), jasno mi je da bi Cobain i u 2024. godini ostao san svakog marketinškog stručnjaka. Srećom, čuvari Cobainovog brenda nastavljaju promicati i štititi njegove ideje i misli, dugo nakon njegove tragične smrti u 27. godini.

Original:
Howard Monk
Viši suradnik u nastavi, glazbeni menadžment, Sveučilište Southampton