U novom istraživanju koje je objavila Američka psihološka asocijacija, analizirane su promjene u stavovima prema zapošljavanju zasnovanom na zaslugama nakon što su ispitanici upoznati s posljedicama socioekonomskih dispariteta. Istraživanje ukazuje na to da su osobe različitih političkih uvjerenja sklonije smatrati zapošljavanje na osnovu zasluga nepravednim nakon saznanja o utjecaju socioekonomskog statusa i niskih prihoda na prilike u životu.

Studija, objavljena u časopisu Journal of Experimental Psychology: General, pokazuje kako rano socioekonomsko nepovoljno okruženje može narušiti obrazovna postignuća, rezultate testova i radno iskustvo, čime se potkopava jednakost prilika. Daniela Goya-Tocchetto, PhD, docentica na katedri za organizaciju i ljudske resurse na Sveučilištu u Buffalu, Državno sveučilište New York, kao vodeća istraživačica ističe važnost razumijevanja širih konteksta i utjecaja nejednakosti prilikom procjene pravednosti meritokratskih procesa.

U pet provedenih online eksperimenata s više od 3.300 sudionika, istraživanje je pokazalo da su i liberalni i konzervativni sudionici koji su bili informirani o prethodnim socioekonomskim nepovoljnostima za jednog kandidata i prednostima za drugog, smatrali meritokratski proces zapošljavanja ili promocije manje pravednim, s manje jednakih mogućnosti. Također, nakon upoznavanja s načinima na koje niski prihodi mogu ometati obrazovne prilike i napredovanje u karijeri, sudionici su procijenili zapošljavanje i promocije zasnovane na zaslugama kao manje pravedne.

Ovo istraživanje naglašava potrebu za promišljanjem o programima koji potiču socioekonomsku raznolikost, ističući kako šira svijest o socioekonomskim razlikama može utjecati na percepciju pravednosti i jednakih mogućnosti u procesima zapošljavanja i promocija. Razumijevanje složenosti socioekonomskih faktora i njihovog utjecaja na životne prilike postaje ključno u oblikovanju pravednijih i inkluzivnijih politika zapošljavanja.

Posljednji eksperiment pokazao je da znanje o socioekonomskim razlikama povećava podršku programima zapošljavanja koji teže poticanju raznolikosti društvenih klasa, poput uklanjanja imena prestižnih sveučilišta ili tvrtki s životopisa i smanjenja važnosti prethodnih stažiranja kao uvjeta za zaposlenje.

U eksperimentima rasa nije uzeta kao faktor, pa bi rezultati mogli biti drugačiji da je fokus bio na rasnim, a ne socioekonomskim nedostacima, naglasila je Goya-Tocchetto. Prethodna istraživanja pokazala su da učenje o rasnoj nepravdi može dovesti do obrambenih reakcija među bijelim konzervativcima. Konzervativni sudionici u trenutačnom istraživanju bili su skloniji vjerovanju da su zapošljavanje i promocije na temelju zasluga općenito pravedni, no i oni su prilagodili svoje percepcije pravednosti nakon saznanja o socioekonomskim razlikama.

Programi namijenjeni adresiranju rasne raznolikosti izazvali su veću polarizaciju, posebno nakon nedavne presude Vrhovnog suda SAD-a koja ograničava politike afirmativne akcije pri upisima na koledže i sveučilišta. Konzervativne skupine također su podnijele tužbe protiv programa rasne raznolikosti u različitim tvrtkama i vladinim programima koji podržavaju poslovanje u vlasništvu manjina.

Programi raznolikosti radne snage koji se fokusiraju na adresiranje socioekonomskih nedostataka mogli bi izbjeći neke političke reakcije i još uvijek pomoći u povećanju rasne raznolikosti, rekla je Goya-Tocchetto.

„Članovi marginaliziranih rasnih skupina češće doživljavaju socioekonomske nedostatke nego članovi privilegiranih rasnih skupina, a negativne posljedice ovih nedostataka mogu biti još gore za rasne manjine“, rekla je. „Fokusiranje na socioekonomska razmatranja moglo bi privući više podrške i još uvijek pomoći u adresiranju rasne nejednakosti.“

Menadžeri za zapošljavanje trebali bi se upoznati s učincima socioekonomskih nejednakosti na pristup prilikama i razmotriti širi raspon radnog iskustva prilikom evaluacije različitih kandidata, naglasila je Goya-Tocchetto.

Izvor: American Psychological Association