Karlobag.eu / AI ilustracija
AI ilustracija — slika nije stvarna fotografija i ne prikazuje stvarni događaj. Što znači AI ilustracija?
Hrvatska udruga banaka objavila je najnovije izdanje publikacije HUB Izgledi 1/2024 u kojoj glavni ekonomisti najvećih banaka iznose mišljenja o najvažnijim gospodarskim kretanjima.
2024.: Ubrzanje
Najnoviji podaci iz HUB Izgleda pokazuju ubrzanje gospodarskog rasta, što potvrđuju i revidirane prognoze glavnih ekonomista banaka te Europske komisije. U prethodnim prognozama očekivana stopa rasta za 2023. godinu bila je podcijenjena, dok je stvarni rast realnog BDP-a u prvom tromjesečju iznosio 3,9%.
Zbog ovog neočekivanog rasta, revidirane su i prognoze za ovu godinu. Najnovije procjene Europske komisije predviđaju rast od 3,3%, dok se prognoze ekonomista banaka iz HUB Izgleda podudaraju s tim stavom.
Tablica
Prema prognozama, osobna potrošnja, s očekivanim rastom od 4,5% za 2024. godinu, bit će glavni pokretač gospodarskog rasta. Raspon očekivanja kreće se od najmanjeg optimista koji predviđa rast od 3,9% do najvećeg optimista s 5,1%. Investicije se očekuje da će rasti po stopi od 3,8%, dok je očekivana stopa rasta ukupnog izvoza 2,7%.
Uz smirivanje inflacije na oko 3,2% i dvoznamenkasti rast prosječne nominalne plaće, osobna potrošnja će značajno doprinijeti rastu. Međutim, povećani državni izdaci i deficit također utječu na rast plaća. Ekonomisti očekuju da će saldo sektora opće države iznositi oko -2,5% BDP-a, što je lošije od vladinih očekivanja (-1,9%), a omjer bruto javnog duga zadržat će se iznad 61% BDP-a.
2025.: Usporavanje
Prognoze za 2025. predviđaju usporavanje gospodarskog rasta, ali ono neće biti značajno. Očekivani rast od 2,8% usklađen je s proljetnim prognozama Europske komisije. Ekonomisti predviđaju da će doprinos izvoza rasti po stopi od 3,6%, nadmašujući sporiji rast osobne potrošnje od oko 3,0%, uz nastavak sličnog doprinosa investicija kao i u 2024. godini. Očekuje se daljnji pad stope nezaposlenosti s 5,7% ove godine na 5,4% iduće godine, smirivanje inflacije na oko 2,6%, sporiji rast plaća od 5,6%, te smanjenje proračunskog deficita na 0,8% BDP-a, što bi omjer javnog duga trebalo spustiti ispod 60%.
Kamatne stope
Ekonomisti ne očekuju značajne promjene na duljem kraku krivulje prinosa. Prinos na 10-godišnju državnu obveznicu održat će se oko 3,2-3,3% u ovoj i idućoj godini. Europska središnja banka je u lipnju spustila temeljnu kamatnu stopu na prekonoćne depozite s 4,0 na 3,75%, što će utjecati na smanjenje kamatnih stopa za kraće rokove dospijeća. Prognoza za 1-godišnji trezorski zapis iznosi 3,3% na kraju ove i 2,7% na kraju iduće godine, što znači da bi se nagib krivulje prinosa trebao normalizirati.
Odluke središnje banke
Ekonomisti očekuju još dva spuštanja kamatnih stopa u ovoj godini u koracima od po 25 baznih bodova, što bi temeljnu kamatnu stopu svelo na 3,25% do kraja godine. Prognoze inflacije u europodručju variraju: dva ekonomista predviđaju dostizanje inflacijskog cilja od 2% do kraja godine, dok dvoje smatra da bi inflacijski proces mogao biti rigidniji. Očekivanja za iduću godinu uključuju tri spuštanja kamatnih stopa, što bi ih svelo na 2,50%, dok neki predviđaju spuštanje za cijeli postotni bod, što bi temeljnu kamatnu stopu na prekonoćne depozite dovelo na razinu od 2,25% do kraja 2025. godine.
Napomena: U pripremi ovog sadržaja korišteni su alati umjetne inteligencije. Sadržaj je urednički pregledan prije objave.