Postavke privatnosti

Greencajt 2026 u Zagrebu otvara raspravu o održivosti, poslovnoj konkurentnosti i odgovornosti prema društvu

Saznaj što donosi Greencajt 2026, festival koji od 1. do 3. lipnja u Zagrebu okuplja domaće i međunarodne stručnjake te otvara pitanja održivog poslovanja, ulaganja, tehnologije i društvene odgovornosti. Donosimo pregled glavnih tema, poruka i značenja ovogodišnjeg izdanja.

Greencajt 2026 u Zagrebu otvara raspravu o održivosti, poslovnoj konkurentnosti i odgovornosti prema društvu
Photo by: Domagoj Skledar - illustration/ arhiva (vlastita)

Greencajt 2026 u Zagrebu: održivost više nije rubna tema, nego pitanje poslovne konkurentnosti

Šesto izdanje Greencajt festivala održat će se od 1. do 3. lipnja 2026. u Zagrebu, i to na novoj lokaciji, u prostoru HNK2, novootvorene druge scene Hrvatskoga narodnog kazališta. Već sam odabir teme ovogodišnjeg izdanja pokazuje kako se i u Hrvatskoj i u širem europskom poslovnom okruženju održivost sve manje promatra kao zasebna „zelena“ agenda, a sve više kao dio osnovne poslovne logike. Organizatori su ovogodišnje izdanje postavili oko poslovne dimenzije održivosti, uz poruku da su dugoročno održiva samo ona rješenja koja istodobno stvaraju ekonomsku vrijednost, smanjuju pritisak na okoliš i pridonose kvaliteti života ljudi.

Takvo pozicioniranje festivala dolazi u trenutku kada se održivost u Europi i globalno sve snažnije povezuje s pitanjima investicija, otpornosti kompanija, upravljanja rizicima, regulative, opskrbnih lanaca i tehnološke transformacije. Drugim riječima, tema više nije samo kako poslovati „zelenije“, nego kako u uvjetima energetske tranzicije, strožih pravila izvještavanja i sve veće osjetljivosti potrošača i ulagača donositi odluke koje su i isplative i dugoročno održive. Upravo zato Greencajt i ove godine pokušava otvoriti prostor za razgovor koji se ne zaustavlja na načelima, nego ide prema konkretnim poslovnim odlukama, izvedivim modelima i primjerima iz prakse.

Nova lokacija i nova simbolika festivala

Premještanje festivala u HNK2 nije tek organizacijska promjena. Riječ je o prostoru koji je krajem 2025. otvoren kao nova scena Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, čime je festival dobio mjesto koje nosi i dodatnu simboličku težinu. U trenutku kada se održivost sve češće povezuje s urbanim razvojem, javnim politikama, kulturom i kvalitetom života u gradovima, odabir suvremenog kulturnog prostora kao doma jednog od najistaknutijih regionalnih skupova o održivosti djeluje kao logičan nastavak širenja teme izvan uskog kruga korporativnih rasprava.

Za Zagreb to znači i dodatno pozicioniranje grada kao mjesta u kojem se susreću gospodarstvo, javni sektor, kreativne industrije i međunarodna stručna scena. Posjetiteljima koji planiraju dolazak iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva bit će važna i praktična strana organizacije, pa se uz program festivala već sada nameće interes za smještaj u Zagrebu, osobito za one koji žele biti blizu mjesta održavanja programa i popratnih događanja. Kako se približava početak lipnja, može se očekivati da će interes za smještaj za posjetitelje festivala u Zagrebu dodatno rasti, posebno ako organizatori u završnici predstave još jača imena iz međunarodnog programa.

Poslovna dimenzija održivosti u središtu rasprave

Greencajt je kroz prethodna izdanja gradio reputaciju događaja koji održivost ne svodi na opće poruke o zaštiti prirode, nego je promatra kao široki okvir koji zahvaća proizvodnju, financije, energetiku, prehranu, promet, tehnologiju, urbanizam i svakodnevni život. Ovogodišnji koncept taj pristup dodatno zaoštrava. Naglasak je na poslovnoj dimenziji održivosti, odnosno na pitanju kako kompanije, institucije i organizacije mogu istodobno rasti, ulagati i ostati konkurentne, a da pritom smanjuju negativne učinke na okoliš i stvaraju širu društvenu korist.

To je osobito važno u razdoblju u kojem se europsko gospodarstvo suočava s pritiskom dvostruke tranzicije: zelene i digitalne. Tvrtke više ne mogu ignorirati troškove energije, otpornost dobavnih lanaca, očekivanja investitora, standarde izvještavanja i zahtjeve tržišta rada. Održivost se zato iz komunikacijskog i reputacijskog pitanja sve više pretvara u upravljačko pitanje. Hoće li neka kompanija lakše do kapitala, hoće li moći zadržati kupce, smanjiti regulatorni rizik i privući stručnjake, često ovisi upravo o tome koliko je uvjerljivo spojila profitabilnost, resursnu učinkovitost i društvenu odgovornost.

Slogan festivala „Dobro za posao, dobro za planet, dobro za ljude“ u tom je smislu više od promotivne poruke. On sažima pokušaj da se izbjegne stari sukob između ekonomskog rasta i održivosti. Umjesto da se ta dva pojma postavljaju kao suprotnosti, festival želi pokazati da su stabilna i dugoročna rješenja upravo ona koja mogu zadovoljiti sva tri kriterija: poslovnu održivost, okolišnu odgovornost i društvenu relevantnost. Takav okvir sve je prisutniji i u međunarodnim raspravama, osobito među kompanijama koje se sve manje pitaju trebaju li se baviti održivošću, a sve više kako to učiniti ozbiljno, mjerljivo i bez pukog deklarativnog pristupa.

Oko 70 govornika i međunarodni fokus

Prema dostupnim informacijama, tijekom tri dana programa na festivalu će sudjelovati oko 70 govornika iz Hrvatske, drugih europskih zemalja i Sjedinjenih Američkih Država. Organizatori pritom naglašavaju da fokus nije samo na teorijskim uvidima, nego i na konkretnim poslovnim i institucionalnim iskustvima. To je važna razlika u odnosu na događaje koji ostaju na razini općih poruka. U praksi, publika takvih festivala danas sve više očekuje primjere primjenjivih rješenja: kako je neka tvrtka promijenila proizvodni proces, kako je grad prilagodio razvojnu strategiju, kako investitori vrednuju održivost, gdje se otvara prostor za nove tehnologije i na koji način promjene doista utječu na tržište.

Među najavljenim imenima ističu se Juan Verde, međunarodno poznat strateg i savjetnik trojice američkih predsjednika za pitanja globalne konkurentnosti i investicija, Ben Fogle, britanski novinar i autor BBC-jeve serije „New Lives in the Wild“, Marga Hoek, koja se u međunarodnim poslovnim krugovima prepoznaje po radu na konceptu „business for good“, Gladys H. Morales iz Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj, Dr. Lollie Mancey, koja se bavi odnosom umjetne inteligencije, inovacija i kulture, te Christophe Hansen, europski povjerenik za poljoprivredu i hranu. Sastav govornika pokazuje da Greencajt i ove godine pokušava spojiti nekoliko velikih područja: kapital i investicije, prehrambene sustave, inovacije, klimatske politike, upravljanje gradovima, korporativnu strategiju i komunikaciju promjena.

Takva kombinacija nije slučajna. Održivost se danas više ne razvija u izoliranim sektorima. Na primjer, pitanje hrane istodobno je pitanje klimatske prilagodbe, trgovine, logistike, poljoprivredne politike i potrošačkih navika. Pitanje tehnologije nije samo pitanje inovacije, nego i odgovorne upotrebe resursa, podatkovne infrastrukture, energetske potrošnje i društvenih posljedica. Slično vrijedi i za turizam, promet, gradnju ili financijski sektor. Upravo zato skupovi poput Greencajta pokušavaju okupiti sugovornike iz vrlo različitih područja, kako bi se o održivosti raspravljalo kao o sustavu povezanih odluka, a ne kao o nizu odvojenih tema.

Zašto je poslovni aspekt održivosti postao ključan

Sve do prije nekoliko godina održivost se u dijelu poslovne javnosti često tretirala kao dodatak strategiji, nešto što dolazi nakon rasta, ulaganja i širenja poslovanja. Danas je situacija bitno drukčija. Poduzeća se suočavaju s rastućim troškovima sirovina i energije, promjenama u zakonodavnom okviru, zahtjevima kupaca i partnera, ali i s nužnošću da brže reagiraju na poremećaje na tržištu. U takvim uvjetima održivost više nije „lijepa priča“, nego pitanje učinkovitosti i otpornosti.

To se vidi i u načinu na koji organizatori predstavljaju ovogodišnji festival. Poruka nije da se održivost treba promatrati odvojeno od biznisa, nego upravo suprotno — kao alat za donošenje boljih poslovnih odluka. Kad se govori o dugoročnoj konkurentnosti, misli se na sposobnost kompanije da posluje u uvjetima promjenjivih cijena energije, sve strožih tržišnih standarda i rastućih očekivanja dionika. Kad se govori o kvaliteti života, misli se na širi učinak koji takve odluke imaju na zaposlene, lokalne zajednice, potrošače i javni prostor. A kad se govori o okolišu, naglasak je sve više na mjerljivim učincima, a sve manje na deklarativnoj komunikaciji.

Upravo je taj prijelaz iz općih načela u operativne modele ono što poslovnoj publici danas najviše treba. Menadžerima, poduzetnicima i javnim dužnosnicima nije dovoljno čuti da su promjene nužne; zanima ih kako ih provesti, koliko koštaju, kakav učinak daju i gdje se krije prostor za rast. Zato se može očekivati da će velik dio ovogodišnjeg programa biti usmjeren na studije slučaja, iskustva iz prakse i rasprave o tome kako održivost pretvoriti u realan poslovni alat.

Greencajt kao regionalna platforma

U prvih pet izdanja Greencajt je, prema dostupnim podacima, okupio više od 400 govornika iz 12 zemalja, čime se profilirao kao jedan od najvidljivijih regionalnih događaja posvećenih održivosti, poslovnoj transformaciji i društvenim promjenama. Takav kontinuitet važan je iz najmanje dva razloga. Prvo, pokazuje da publika za ovu temu postoji i da interes ne ovisi samo o trenutačnim trendovima. Drugo, potvrđuje da se Zagreb postupno učvrstio kao mjesto susreta domaće i međunarodne scene koja se bavi zelenom tranzicijom, ESG-om, inovacijama i budućnošću rada i potrošnje.

U regionalnom kontekstu to nije beznačajno. Zemlje jugoistočne Europe često se susreću sa sličnim izazovima: sporijom transformacijom industrija, manjkom investicijskog kapaciteta, neujednačenom primjenom propisa i razlikama između političkih ciljeva i provedbe na terenu. U takvom okruženju događaji koji okupljaju poslovni sektor, institucije i stručnjake mogu odigrati važnu ulogu kao mjesta razmjene iskustava, usporedbi i povezivanja. Ne zato što sami po sebi rješavaju probleme, nego zato što stvaraju prostor u kojem se vide i prepreke i mogući odgovori.

Greencajt pritom već dulje gradi identitet festivala, a ne klasične konferencije. Time nastoji spojiti stručni sadržaj s otvorenijom atmosferom, širim rasponom sudionika i formatima koji nisu strogo zatvoreni unutar korporativnog ili akademskog okruženja. Takav pristup može biti posebno važan za temu održivosti, jer se radi o području koje po definiciji traži povezivanje sektora i disciplina. Ako se razgovor o održivoj budućnosti zatvori samo u stručne krugove, njegov domet ostaje ograničen. Ako, međutim, uspije povezati poslovnu logiku, javne politike, znanost, kulturu i svakodnevni život, tada dobiva stvarni društveni učinak.

Zagreb, publika i širi učinak događaja

Za Zagreb je domaćinstvo ovakvog festivala važno i izvan same struke. Veliki međunarodni skupovi utječu na vidljivost grada, stvaraju dodatnu gospodarsku aktivnost i okupljaju publiku koja uz poslovni program često koristi i kulturnu, ugostiteljsku i turističku ponudu grada. U tom smislu nije nevažno što se Greencajt 2026 održava početkom lipnja, u razdoblju kada Zagreb tradicionalno bilježi pojačanu aktivnost događanja, konferencija i urbanih manifestacija. To znači da će dio posjetitelja uz praćenje programa istodobno tražiti i ponude smještaja u Zagrebu, osobito u dijelovima grada koji omogućuju brz pristup HNK2 i drugim sadržajima.

Za domaću publiku dodatna vrijednost festivala je u tome što međunarodne rasprave prevodi u kontekst koji je razumljiv i primjenjiv u Hrvatskoj. Naime, velik dio javne rasprave o održivosti i dalje je opterećen općenitim formulacijama, dok istodobno poduzetnici, institucije i građani traže sasvim konkretne odgovore: kako će se mijenjati tržište rada, što zelena tranzicija znači za industriju, hoće li novi standardi poskupjeti poslovanje, kakve su prilike za inovacije, kako uskladiti razvoj turizma s pritiskom na prostor i resurse, te kako izbjeći da održivost ostane tek retorički okvir bez stvarne primjene. Ako festival uspije ponuditi uvjerljive rasprave upravo o tim pitanjima, njegov će značaj nadmašiti jednodnevni medijski interes i postati relevantan za poslovne odluke koje se donose i mjesecima nakon završetka programa.

Od reputacije do odgovornosti

Jedan od razloga zbog kojih se o događajima poput Greencajta danas govori drukčije nego prije nekoliko godina jest i promjena u percepciji samog pojma održivosti. U ranijoj fazi ona je za mnoge organizacije bila prije svega reputacijska tema. Danas, međutim, sve češće postaje pitanje odgovornosti uprava i mjerljivosti odluka. Kompanije koje održivost koriste samo kao komunikacijski alat izložene su riziku da ih tržište, investitori ili javnost prepoznaju kao nedovoljno uvjerljive. S druge strane, one koje održivost ugrađuju u operativne i razvojne odluke imaju veće šanse dugoročno smanjiti troškove, povećati otpornost i zauzeti snažniju tržišnu poziciju.

Upravo zato program koji spaja gospodarstvo, javni sektor, tehnologiju i društveni učinak ima sve veću težinu. Takvi razgovori više nisu rezervirani samo za stručnjake za okoliš ili korporativne odjele za komunikacije. Oni se tiču uprava, financijskih direktora, investitora, regulatora, gradova, proizvođača hrane, tehnoloških tvrtki i svih onih koji danas planiraju razvoj u uvjetima sve složenijih pravila i očekivanja. Greencajt 2026 očito pokušava odgovoriti baš na tu promjenu: održivost više nije dodatak poslovanju, nego sve češće jedan od uvjeta njegova opstanka i razvoja.

U tom smislu, ovogodišnje izdanje festivala moglo bi biti jedno od programski najvažnijih dosad. Ne samo zbog imena govornika i nove lokacije, nego prije svega zato što dolazi u trenutku kada se od poslovnog sektora sve manje očekuju opće izjave, a sve više jasni potezi. Ako Greencajt uspije ponuditi sadržaj koji povezuje međunarodne uvide s regionalnim iskustvima i konkretnim poslovnim praksama, Zagreb će početkom lipnja ponovno biti mjesto na kojem se ne raspravlja samo o tome kako izgleda održiva budućnost, nego i o tome kako je stvarno graditi.

Izvori:
  • Greencajt Festival – službena stranica festivala s datumima, lokacijom HNK2, opisom fokusa na poslovnu dimenziju održivosti i informacijom o približno 70 govornika (link)
  • Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu – službena objava o otvorenju HNK2 kao nove scene HNK-a u Zagrebu, objavljena 4. studenoga 2025. (link)
  • Dnevnik.hr – pregled najavljenih međunarodnih govornika za Greencajt 2026, uključujući Juana Verdea i tematski okvir festivala (link)
  • Green.hr – tekst o šestom izdanju Greencajta s naglaskom na poslovnu konkurentnost i kontinuitet festivala u regionalnom kontekstu (link)
  • Glazba.hr – najava festivala s podacima o više od 400 govornika iz 12 zemalja u prvih pet izdanja (link)
Kreirano: četvrtak, 16. travnja, 2026.

Pronađite smještaj u blizini

Turistička redakcija

Naša Turistička redakcija nastala je iz dugogodišnje strasti prema putovanjima, otkrivanju novih mjesta i ozbiljnom novinarstvu. Iza svakog teksta stoje ljudi koji već desetljećima žive turizam – kao putnici, turistički djelatnici, vodiči, iznajmljivači, urednici i reporteri. Više od trideset godina prate se destinacije, sezonski trendovi, razvoj infrastrukture, promjene u navikama putnika i sve ono što putovanje pretvara u iskustvo, a ne samo u kartu i rezervaciju smještaja. Ta se iskustva pretaču u tekstove koji su zamišljeni kao suputnik čitatelju: iskren, informiran i uvijek na strani putnika.

U Turističkoj redakciji piše se iz perspektive onoga tko je zaista hodao kaldrmom starih gradova, vozio se lokalnim autobusima, čekao trajekt u špici sezone i tražio skriveni kafić u maloj uličici daleko od razglednica. Svaka destinacija promatra se iz više kutova – kako je doživljavaju putnici, što o njoj govore lokalni stanovnici, koje priče skrivaju muzeji i spomenici, ali i kakva je stvarna kvaliteta smještaja, plaža, prometnih veza i sadržaja. Umjesto generičkih opisa, naglasak je na konkretnim savjetima, stvarnim dojmovima i detaljima koje je teško pronaći u službenim brošurama.

Posebna pažnja posvećuje se razgovorima s ugostiteljima, domaćinima privatnog smještaja, lokalnim vodičima, djelatnicima u turizmu i ljudima koji žive od putnika, ali i s onima koji tek pokušavaju razviti manje poznate destinacije. Kroz takve razgovore nastaju priče koje ne prikazuju samo najpoznatije atrakcije, nego i ritam svakodnevice, navike, lokalnu kuhinju, običaje i male rituale koji svako mjesto čine jedinstvenim. Turistička redakcija nastoji zabilježiti taj sloj stvarnosti i prenijeti ga u tekstovima koji povezuju činjenice s emocijom.

Sadržaj se ne zaustavlja na klasičnim putopisima. Obraduju se i teme održivog turizma, putovanja izvan sezone, sigurnosti na putu, odgovornog ponašanja prema lokalnoj zajednici i prirodi, kao i praktični aspekti poput javnog prijevoza, cijena, preporuke kvartova za boravak i orijentacije na terenu. Svaki tekst prolazi kroz fazu istraživanja, provjere podataka i uređivanja, kako bi informacije bile točne, razumljive i primjenjive u stvarnim situacijama – od kratkog vikend putovanja do dužeg boravka u nekoj zemlji ili gradu.

Cilj Turističke redakcije je da čitatelj, nakon što pročita članak, ima osjećaj kao da je razgovarao s nekim tko je već bio tamo, sve isprobao i sada iskreno prenosi što vrijedi vidjeti, što zaobići i gdje se kriju oni trenuci koji putovanje pretvaraju u uspomenu. Zato se svaka nova priča gradi polako i pažljivo, s poštovanjem prema mjestu o kojem se piše i prema ljudima koji će na temelju tih riječi birati svoje sljedeće odredište.

NAPOMENA ZA NAŠE ČITATELJE
Karlobag.eu pruža vijesti, analize i informacije o globalnim događanjima i temama od interesa za čitatelje širom svijeta. Sve objavljene informacije služe isključivo u informativne svrhe.
Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim, medicinskim, financijskim ili pravnim područjima. Stoga, prije donošenja bilo kakvih odluka temeljenih na informacijama s našeg portala, preporučujemo da se konzultirate s kvalificiranim stručnjacima.
Karlobag.eu može sadržavati poveznice na vanjske stranice trećih strana, uključujući affiliate linkove i sponzorirane sadržaje. Ako kupite proizvod ili uslugu putem ovih poveznica, možemo ostvariti proviziju. Nemamo kontrolu nad sadržajem ili politikama tih stranica te ne snosimo odgovornost za njihovu točnost, dostupnost ili bilo kakve transakcije koje obavite putem njih.
Ako objavljujemo informacije o događajima ili prodaji ulaznica, napominjemo da mi ne prodajemo ulaznice niti izravno niti preko posrednika. Naš portal isključivo informira čitatelje o događajima i mogućnostima kupnje putem vanjskih prodajnih platformi. Povezujemo čitatelje s partnerima koji nude usluge prodaje ulaznica, ali ne jamčimo njihovu dostupnost, cijene ili uvjete kupnje. Sve informacije o ulaznicama preuzete su od trećih strana i mogu biti podložne promjenama bez prethodne najave. Preporučujemo da prije bilo kakve kupnje temeljito provjerite uvjete prodaje kod odabranog partnera, budući da portal Karlobag.eu ne preuzima odgovornost za transakcije ili uvjete prodaje ulaznica.
Sve informacije na našem portalu podložne su promjenama bez prethodne najave. Korištenjem ovog portala prihvaćate da čitate sadržaj na vlastitu odgovornost.