Marrakeška poruka ICAO-a: 22 države stale iza poziva na sigurnije i zelenije zrakoplovstvo do 2050.
Dvadeset i dvije države usvojile su 14. travnja 2026. u Marrakechu takozvani Marrakeški poziv na djelovanje, politički dokument kojim se podupire nova dugoročna strategija Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva, poznate kao ICAO. Riječ je o dokumentu donesenom na ministarskom okruglom stolu u sklopu skupa Global Implementation Support Symposium 2026, jednog od ključnih međunarodnih foruma na kojima se raspravlja o sigurnosti, održivosti, financiranju i provedbi pravila u civilnom zrakoplovstvu. U središtu poziva nalaze se ciljevi koji zvuče ambiciozno, ali istodobno jasno opisuju smjer u kojem međunarodni sektor želi ići: nula smrtnih slučajeva u međunarodnom zračnom prometu, neto nulte emisije ugljika do 2050. te razvoj zrakoplovstva koji ne smije ostaviti nijednu državu po strani. Time se zrakoplovna politika još snažnije veže uz pitanja gospodarskog razvoja, klimatske tranzicije, infrastrukture, obrazovanja kadra i međunarodne suradnje.
Iako je početna vijest o usvajanju dokumenta kratka, njezino značenje je znatno šire od same diplomatske formulacije. ICAO ovom inicijativom pokušava političku potporu pretvoriti u provedbeni okvir za sljedeća desetljeća, u trenutku kada globalni zračni promet ponovno raste, a istodobno raste i pritisak da taj rast bude sigurniji, otporniji i manje štetan za okoliš. Prema strateškom planu ICAO-a za razdoblje 2026. – 2050., međunarodno civilno zrakoplovstvo do sredine stoljeća moglo bi opsluživati oko 12,4 milijarde putnika godišnje. Upravo zato se rasprava više ne vodi samo o rastu broja letova, novih terminala ili turističke potražnje, nego i o tome kako osigurati regulatorne, financijske i tehnološke pretpostavke da taj sustav ostane funkcionalan i uključiv.
Što je zapravo usvojeno u Marrakechu
Marrakeški poziv na djelovanje nije međunarodni ugovor niti dokument koji automatski stvara nove pravne ili financijske obveze za države. U samom tekstu jasno se navodi da ne uvodi nove obveze izvan onih koje već proizlaze iz postojećih rezolucija i odluka ICAO-a. No politička težina takvih dokumenata nije zanemariva. Oni pokazuju oko kojih se prioriteta okupljaju države, koje će teme dobiti veći institucionalni i financijski zamah te gdje će ICAO u idućim godinama usmjeravati provedbenu i stručnu pomoć. Drugim riječima, riječ je o političkom signalu koji može utjecati na buduće nacionalne planove razvoja zračnog prometa, na regionalne programe pomoći i na raspored međunarodnih ulaganja u zrakoplovnu infrastrukturu i znanje.
U dokumentu se ističu četiri velika smjera djelovanja. Prvi je jačanje upravljanja i institucionalnih kapaciteta nacionalnih civilnih zrakoplovnih vlasti. Drugi je otključavanje rasta zrakoplovstva kroz adekvatno financiranje, uključujući ulaganja u infrastrukturu i čišće energetske tehnologije. Treći je osnaživanje nove generacije zrakoplovnih stručnjaka, s naglaskom na obrazovanje, osposobljavanje, uključivanje mladih i jačanje uloge žena u sektoru. Četvrti je kolektivna provedba i odgovornost, odnosno sustav u kojem države, međunarodne institucije i industrija trebaju redovito pokazivati konkretne rezultate, a ne samo deklarativnu potporu.
Takva struktura otkriva i glavnu poruku Marrakecha: problemi u zrakoplovstvu ne mogu se više rješavati parcijalno. Sigurnost letova nije odvojena od kvalitete regulatora, a održivost nije odvojena od ulaganja, obuke i pristupa tehnologiji. Ako država nema dovoljno stručnog kadra, stabilan nadzor, dostupno financiranje i suradnju s partnerima, teško će pratiti sve strože međunarodne standarde. Zato se u dokumentu opetovano vraća ICAO-ov koncept
No Country Left Behind, odnosno načelo da napredak zrakoplovstva mora biti dostupan i onim državama koje nemaju iste financijske i tehničke kapacitete kao razvijena tržišta.
Zašto je sigurnost ponovno u prvom planu
Jedan od najupečatljivijih ciljeva nove strategije ICAO-a jest postizanje nulte stope smrtnih slučajeva u međunarodnom zrakoplovstvu, i to ne samo zbog nesreća, nego i zbog nezakonitih radnji koje ugrožavaju sigurnost. Na prvi pogled riječ je o gotovo idealističnoj formulaciji, ali ona ima vrlo praktičnu funkciju. Njome ICAO državama poručuje da sigurnost više ne smije biti promatrana kao puko održavanje postojećeg stanja, nego kao stalno podizanje standarda nadzora, prevencije, razmjene podataka i korektivnih mjera. U Marrakeškom pozivu zato se posebno spominje potreba da države moderniziraju svoje civilne zrakoplovne vlasti, unaprijede tehnički nadzor i sustavno provode korektivne mjere utvrđene kroz ICAO-ove sigurnosne i zaštitne audite.
To je osobito važno u svijetu u kojem se zračni promet ubrzano digitalizira, u kojem se uvode nove vrste pogona, automatizacije i upravljanja prometom, a istodobno se otvaraju i nova sigurnosna pitanja. Regulacija zato mora biti dovoljno čvrsta da očuva visoku razinu zaštite, ali i dovoljno prilagodljiva da može odgovoriti na promjene koje donose nova tehnologija i poslovni modeli. ICAO u svojem strateškom planu izričito veže cilj nulte smrtnosti uz kontinuiranu zaštitu putnika, tereta i osoblja, što znači da se sigurnost promatra u najširem smislu: od operativnih procedura i infrastrukture do zaštite od nezakonitih radnji i kibernetičkih prijetnji.
Za putnike to možda zvuči daleko od svakodnevnog iskustva kupnje karte i ukrcaja na let, ali upravo se na toj razini odlučuje hoće li sustav moći zadržati povjerenje javnosti u godinama kada će obujam prometa rasti. U vremenu kada mnoge države žele razvijati turizam, logistiku i investicije kroz bolju zračnu povezanost, sigurnost više nije samo tehničko pitanje struke. Ona postaje i preduvjet gospodarskog razvoja.
Neto nulte emisije do 2050.: politički cilj i golemi operativni izazov
Drugi veliki stup Marrakeškog poziva na djelovanje jest usklađivanje s ICAO-ovom ambicijom da međunarodno civilno zrakoplovstvo do 2050. dosegne neto nulte emisije ugljika. To je jedan od najzahtjevnijih ciljeva s kojima se sektor suočava jer se ne može ostvariti jednom mjerom niti preko noći. Za razliku od nekih drugih gospodarskih grana, zrakoplovstvo ima ograničen broj kratkoročnih rješenja za dubinsko smanjenje emisija. Zato se u međunarodnoj raspravi istodobno govori o održivim zrakoplovnim gorivima, novim pogonskim tehnologijama, modernizaciji flote, učinkovitijem upravljanju zračnim prometom i financijskim mehanizmima koji bi takvu tranziciju učinili izvedivom i za manje razvijena tržišta.
Upravo zato je u Marrakechu toliko naglaska stavljeno na financiranje. U tekstu poziva navodi se da zrakoplovstvo treba promatrati kao strateški pokretač nacionalnog razvoja, trgovine, turizma i klimatskih politika. To u praksi znači da ulaganja u zračne luke, sustave zračne plovidbe i čišće energetske tehnologije ne bi smjela ostati na marginama razvojnih i investicijskih strategija država. Umjesto toga, ICAO zagovara pristup u kojem se sredstva traže iz više izvora: javnih proračuna, razvojnih banaka, donatora i privatnog kapitala. Bez takve kombinacije teško je očekivati da će klimatski ciljevi ostati išta više od političke parole.
No važno je primijetiti i što se ovdje ne govori. Marrakeški dokument ne nudi precizan operativni plan kako svaka država treba doći do cilja neto nulte emisije, niti propisuje jedinstveni model financiranja. To je i razumljivo jer su početne pozicije država vrlo različite. Neke zemlje već ulažu u alternativna goriva i modernizaciju sustava, dok druge još pokušavaju dosegnuti osnovne infrastrukturne i regulatorne standarde. Upravo zato se u tekstu stalno vraća poruka da tranzicija mora biti uključiva i da se ne smije dogoditi da klimatske ambicije dodatno prodube razvojni jaz među državama.
Načelo da nijedna država ne smije ostati po strani
Možda najvažniji politički sloj cijele inicijative krije se upravo u toj rečenici: nijedna država ne smije ostati po strani. ICAO već godinama kroz program
No Country Left Behind pokušava smanjiti razlike među državama u provedbi međunarodnih standarda, no u Marrakechu je taj koncept dobio još snažniji strateški okvir. U pozivu se izričito upozorava na trajne nejednakosti u kapacitetima, financiranju, infrastrukturi i ljudskom kapitalu. Drugim riječima, međunarodna zajednica priznaje da globalna pravila nemaju isti učinak ondje gdje nema dovoljno novca, stručnjaka ili institucionalne stabilnosti da se ta pravila doista provedu.
To nije samo pitanje solidarnosti, nego i funkcioniranja cijelog sustava. Zračni promet je međunarodna mreža i njegova sigurnost, učinkovitost i održivost ovise o slabim točkama jednako kao i o jakima. Ako jedna država zaostaje u nadzoru, sigurnosnim standardima, zaštiti, digitalizaciji ili obuci kadra, posljedice se mogu preliti daleko izvan njezinih granica. Zato Marrakeški poziv inzistira na regionalnoj suradnji, ciljanoj pomoći, tehničkim partnerstvima i kreativnijim modelima financiranja, osobito za manje opslužene regije.
U političkom smislu to je i poruka da zrakoplovstvo nije samo tema za velika tržišta, vodeće proizvođače aviona ili najprometnije svjetske hubove. Za brojne države, osobito otočne, slabije povezane ili gospodarski ranjive, zračni promet ostaje ključan za pristup tržištima, turizmu, zdravstvenim uslugama, humanitarnim operacijama i općoj povezanosti sa svijetom. Upravo zato je Marrakeški dokument pisan tako da povezuje tehničke ciljeve sa širim društvenim i gospodarskim učinkom zrakoplovstva.
Koje su države stale iza dokumenta
ICAO je u službenoj objavi naveo da novi poziv na djelovanje podržava 46 država, dok sam usvojeni dokument, u dijelu koji navodi države predstavljene na ministarskom okruglom stolu, popisuje 22 sudionice koje su ga prihvatile u Marrakechu. Prema tom popisu, riječ je o Angoli, Azerbajdžanu, Zelenortskim Otocima, Kanadi, Komorima, Ekvatorskoj Gvineji, Eswatiniju, Gabonu, Gambiji, Gani, Gvineji Bisau, Haitiju, Japanu, Libiji, Malaviju, Maroku, Mozambiku, Nigeriji, Singapuru, Južnom Sudanu, Turskoj i Jemenu.
Ta nijansa nije nevažna jer pokazuje kako se u međunarodnim priopćenjima ponekad razlikuju kategorije političke potpore i formalnog usvajanja na samom sastanku. Za čitatelje je stoga bitno razlikovati opću podršku inicijativi od popisa država koje su navedene u samom tekstu dokumenta. U oba slučaja, međutim, vidljivo je da ICAO pokušava okupiti geografski raznoliku skupinu država, od Afrike i Bliskog istoka do Azije i Sjeverne Amerike, čime se želi naglasiti da tema nije regionalna, nego globalna.
Marrakech kao pozornica za širu zrakoplovnu agendu
Ovogodišnji Global Implementation Support Symposium održava se od 14. do 16. travnja 2026. u Marrakechu, a službeni program nosi temu
Regional Solutions, Global Benefits. Sama formulacija dobro objašnjava zašto je Marrakeški poziv zamišljen upravo ovako kako jest. ICAO time sugerira da se brojni problemi međunarodnog zrakoplovstva ne mogu rješavati samo centralno ili deklarativno, nego kroz regionalna partnerstva, prijenos znanja, razvoj kapaciteta i praktičnu provedbu na terenu. Skup u Maroku zato nije organiziran samo kao diplomatski događaj, nego kao mjesto na kojem se susreću ministri, regulatorna tijela, industrija, financijske i razvojne institucije, obrazovne organizacije i tehnički stručnjaci.
To je važan detalj jer pokazuje da ICAO pokušava povezati normativnu ulogu organizacije s konkretnim provedbenim mehanizmima. Standardi i strategije sami po sebi nisu dovoljni ako ne postoje ljudi, institucije i novac koji će ih pretvoriti u stvarne promjene. U praksi to znači da se uz političke deklaracije istodobno razgovara o bilateralnim sporazumima, stručnim partnerstvima, obuci, investicijama i regionalnim modelima potpore. Marrakeški poziv tako treba čitati ne samo kao dokument o ciljevima, nego i kao pokušaj mobilizacije aktera koji te ciljeve mogu financirati i provesti.
Za Maroko, domaćina skupa, organizacija GISS-a također ima simboličnu i geopolitičku težinu. Službene stranice događaja opisuju tu zemlju kao vrata između Europe i Afrike i mjesto regionalne suradnje. U tom kontekstu odabir Marrakecha dodatno naglašava važnost afričkih tržišta i razvojnih potreba na kontinentu koji ima velik potencijal rasta zračnog prometa, ali i izražene infrastrukturne i regulatorne razlike među državama.
Zašto je pitanje kadrova jednako važno kao i pitanje goriva
U javnim raspravama o budućnosti zrakoplovstva najviše pažnje obično dobivaju emisije, goriva i nove tehnologije. Ipak, Marrakeški poziv pokazuje da međunarodne institucije sve više prepoznaju da bez ljudi nema ni sigurne ni održive tranzicije. Zato je cijelo jedno poglavlje posvećeno novoj generaciji zrakoplovnih stručnjaka. U dokumentu se spominju programi privlačenja talenata, obrazovanja, osposobljavanja i razvoja karijera, kao i potreba za većom zastupljenošću žena, mladih i stipendijskih programa.
To nije tek pitanje reprezentacije ili dobre političke poruke. Zrakoplovstvo se već sada suočava s manjkom dijela stručnog kadra, a taj bi problem mogao rasti kako sektor bude ubrzavao digitalnu tranziciju i uvodio nove standarde povezane s održivošću, kibernetičkom sigurnošću i novim vrstama tehnologija. Ako države ne budu ulagale u obrazovne kapacitete, uzajamno priznavanje kvalifikacija i razvoj digitalnih vještina, modernizacija sustava ostat će spora i neravnomjerna. ICAO zato u dokumentu izričito upućuje na suradnju s mrežom TRAINAIR PLUS centara i akreditiranih institucija kako bi se zatvarale rupe u znanju i povećala otpornost radne snage.
Na taj način pitanje kadrova postaje sastavni dio razvojne politike, a ne sporedna tema uz tehničke rasprave. U zrakoplovstvu se to posebno vidi jer svaki ozbiljan iskorak, bilo u sigurnosti, dekarbonizaciji ili digitalizaciji, na kraju ovisi o tome postoje li dovoljno obučeni ljudi koji taj sustav mogu projektirati, nadzirati, održavati i razvijati.
Što Marrakeški poziv može značiti u praksi
Kratkoročno gledano, usvajanje dokumenta vjerojatno neće proizvesti nagle promjene koje bi putnici odmah osjetili. Neće preko noći sniziti emisije, izgraditi nove piste ni ukloniti sve regulatorne praznine. No politički i institucionalno, Marrakeški poziv može postati referentna točka za niz budućih odluka. Države ga mogu koristiti kao opravdanje za jačanje svojih civilnih zrakoplovnih vlasti, za traženje financiranja iz razvojnih banaka, za širenje programa obuke ili za uključivanje zrakoplovnih projekata u šire razvojne i klimatske strategije. ICAO ga, s druge strane, može koristiti kao podlogu za mobilizaciju tehničke pomoći, regionalnih inicijativa i dobrovoljnih doprinosa kroz svoj globalni apel za razdoblje 2026. – 2028.
Važna je i simbolika trenutka u kojem je dokument usvojen. Nakon više godina u kojima su zrakoplovstvo obilježili oporavak od pandemijskih poremećaja, pojačani klimatski zahtjevi i ubrzana tehnološka transformacija, međunarodni sektor očito pokušava formulirati novu dugoročnu ravnotežu. Ta ravnoteža treba obuhvatiti gospodarsku funkciju zračnog prometa, javnu sigurnost, pristupačnost, regionalnu uključenost i klimatsku odgovornost. Marrakeški poziv ne rješava sve te napetosti, ali ih vrlo jasno stavlja na stol i prevodi u skup prioriteta oko kojih se države mogu okupljati.
U tome i leži njegova stvarna važnost. Nije riječ samo o još jednoj konferencijskoj deklaraciji, nego o pokušaju da se budućnost međunarodnog zrakoplovstva definira kroz mjerljivije političke prioritete: snažnije regulatorne institucije, dostupnije financiranje, moderniju infrastrukturu, osposobljene ljude i tranziciju prema sustavu koji bi do sredine stoljeća trebao biti sigurniji, čišći i uključiviji. Hoće li se taj okvir doista pretvoriti u rezultate, ovisit će manje o retorici samita, a više o tome hoće li države, regionalne organizacije, financijske institucije i industrija nakon Marrakecha početi provoditi ono što su ondje politički podržale.
Izvori:- ICAO – službena vijest o Marrakeškom pozivu na djelovanje, ministarskom okruglom stolu i prioritetima do 2050.- ICAO – puni tekst Marrakeškog ministarskog poziva na djelovanje od 14. travnja 2026.- ICAO – strateški plan 2026. – 2050. s ciljevima nulte smrtnosti, neto nultih emisija i načelom da nijedna država ne smije biti zapostavljena.- ICAO – kalendar događanja s potvrdom termina i lokacije GISS-a 2026 u Marrakechu.- GISS 2026 – službeni program skupa i tema „Regional Solutions, Global Benefits”.- GISS 2026 – službena stranica događaja s opisom ciljeva simpozija i uloge domaćina.
Kreirano: srijeda, 15. travnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini