Postavke privatnosti

Artemis II ponovno na rampi: NASA i ESA završavaju pripreme za povijesni let posade oko Mjeseca u travnju

Saznaj što donosi misija Artemis II, zašto je NASA ponovno prevezla raketu na lansirnu rampu i kakvu ključnu ulogu ima ESA u prvom letu s posadom prema Mjesecu nakon više od 50 godina. Donosimo pregled tehničkih priprema, mogućih termina lansiranja i značenja ove misije.

Artemis II ponovno na rampi: NASA i ESA završavaju pripreme za povijesni let posade oko Mjeseca u travnju
Photo by: Domagoj Skledar - illustration/ arhiva (vlastita)

Artemis II ponovno na putu prema lansiranju: NASA i ESA u završnim pripremama za prvu misiju s posadom prema Mjesecu nakon više od pola stoljeća

NASA-in raketni sustav Space Launch System i svemirska letjelica Orion ponovno su krenuli prema lansirnoj rampi 39B u Svemirskom centru Kennedy na Floridi, što označava novu fazu priprema za Artemis II, prvu misiju programa Artemis s ljudskom posadom. Riječ je o letu koji se u svjetskim svemirskim krugovima promatra kao jedan od najvažnijih testova novije ere istraživanja dubokog svemira, jer bi četvero astronauta trebalo obići Mjesec i vratiti se na Zemlju prvi put nakon više od 50 godina.

Najnoviji razvoj događaja dolazi nakon višednevnih tehničkih provjera i niza odgoda koje su uslijedile poslije testiranja rakete na rampi. NASA je sredinom ožujka objavila da su svi ključni timovi nakon završne provjere spremnosti dali zeleno svjetlo za nastavak prema lansiranju, uz plan da se raketa vrati na rampu prije početka travanjskog prozora za lansiranje. Prema NASA-inim objavama, izvorni plan rollouta za 19. ožujka najprije je pomaknut zbog zamjene električnog snopa u sustavu za prekid leta na središnjem stupnju rakete, a zatim je ubrzanim završetkom radova otvorena mogućnost da se izlazak ipak obavi ranije nego što se očekivalo.

U konačnici je NASA potvrdila da je Artemis II ponovno krenuo prema lansirnoj rampi u noći na 20. ožujka po lokalnom vremenu. To je drugi odlazak ove konfiguracije na rampu 39B ove godine. Prvi je uslijedio u siječnju, kada je golemi sustav, postavljen na mobilni lanser i nošen NASA-inim crawler-transporterom, prešao oko 6,5 kilometara od zgrade za sastavljanje vozila do lansirne pozicije. I sadašnji povratak na rampu odvija se istom poznatom, ali iznimno osjetljivom rutom, pri brzini koja je višestruko sporija od uobičajenog cestovnog prometa, jer i najmanje vibracije, meteorološki uvjeti ili tehničke nepravilnosti mogu imati posljedice na pripreme.

Zašto se Artemis II morao vratiti u zgradu za sastavljanje

Iako je prvi rollout u siječnju označen kao važan korak prema povijesnom letu, pripreme su nakon toga pokazale koliko je složen svaki segment ove misije. NASA je tijekom veljače provela tzv. wet dress rehearsal, cjelovitu generalnu probu lansiranja tijekom koje se raketa puni kriogenim gorivima, uvježbavaju se sekvence odbrojavanja i provjerava spremnost zemaljskih i letnih sustava. Prema NASA-inim podacima, proba je završila kako je planirano na T-29 sekundi, što je agenciji omogućilo da prikupi ključne podatke o ponašanju sustava u uvjetima koji maksimalno nalikuju stvarnom lansiranju.

No upravo nakon tog testa otkriven je problem povezan s dovodom helija prema gornjem stupnju rakete, odnosno prema Interim Cryogenic Propulsion Stageu. Helij u toj konfiguraciji ima važnu ulogu u održavanju tlaka u spremnicima pogonskog goriva, pa svaka anomalija u tom dijelu sustava automatski postaje pitanje najviše razine prioriteta. NASA je zato odlučila vratiti cijelu raketu i Orion natrag u Vehicle Assembly Building kako bi tehničari mogli otvoriti pristupna područja, pregledati problematične komponente i obaviti popravke u kontroliranijim uvjetima.

Prema službenim informacijama, inženjeri su ustanovili da je brtva u tzv. quick disconnect spoju ometala protok helija iz zemaljskih sustava prema raketi. Timovi su zatim demontirali spoj, ponovno sastavili sustav i proveli validacijska ispitivanja pri smanjenom protoku kako bi potvrdili da je problem uklonjen. Paralelno s time obavljen je i niz dodatnih radova, uključujući aktivaciju novih baterija u sustavu za prekid leta, zamjenu baterija na gornjem stupnju, središnjem stupnju i bočnim potisnicima na kruto gorivo, kao i punjenje baterija Orionova sustava za spašavanje pri lansiranju.

Takav oprez nije birokratska formalnost nego nužnost. Artemis II nije teretna ni bespilotna demonstracija, nego prvi let rakete SLS i letjelice Orion s ljudskom posadom. Svaki podsustav mora biti provjeren ne samo u nominalnim uvjetima, nego i u mogućim izvanrednim scenarijima. NASA u službenim materijalima navodi da su među glavnim ciljevima misije potvrda sposobnosti sustava za održavanje posade, provjera hardvera i operacija ključnih za lunarnu kampanju, prikupljanje podataka za buduće letove te demonstracija postupaka za izvanredne situacije i oporavak posade.

Što je zapravo Artemis II i zašto je važan

Artemis II predstavlja prvi let s ljudskom posadom u sklopu šireg programa kojim Sjedinjene Države, uz međunarodne partnere, žele uspostaviti održivu prisutnost oko Mjeseca i na njegovoj površini. Za razliku od Artemis I, koji je 2022. bio bespilotna testna misija, Artemis II mora pokazati da su raketa, letjelica, zemaljska infrastruktura i operativni timovi spremni za let s astronautima izvan niske Zemljine orbite.

Planirana posada okuplja četvero astronauta: zapovjednika Reida Wisemana, pilota Victora Glovera, specijalisticu misije Christinu Koch iz NASA-e te specijalista misije Jeremyja Hansena iz Kanadske svemirske agencije. Već sam sastav posade nosi snažnu simboliku, ali i tehničku težinu. NASA ovu misiju ne predstavlja samo kao prestižan povratak ljudskih letova prema Mjesecu, nego kao operativni ispit svih sustava koji će u idućim godinama trebati podržati i složenije lunarne misije.

Prema NASA-i i ESA-i, misija bi trebala trajati oko deset dana. Orion će nakon lansiranja više puta orbitirati oko Zemlje, a zatim krenuti prema Mjesecu. Posada će tijekom leta provoditi provjere sustava i demonstracije rukovanja letjelicom, uključujući i testove koji će biti važni za buduće operacije povezane s lunarnom stanicom Gateway. NASA u press kitu navodi da će se Orion i posada udaljiti oko 4.600 milja iza daleke strane Mjeseca, nakon čega će se vratiti putanjom slobodnog povratka prema Zemlji i završiti misiju spuštanjem u Tihi ocean.

U širem političkom i tehnološkom smislu, Artemis II je i test vjerodostojnosti cjelokupnog programa Artemis. Nakon brojnih pomaka rokova, rasta troškova i pojačanog nadzora američkih institucija, uspjeh ove misije bio bi snažan signal da je NASA sposobna prijeći iz faze razvoja u fazu redovitih operacija s posadom prema Mjesecu. Neuspjeh ili nova veća odgoda, s druge strane, ponovno bi otvorili pitanja o tempu i održivosti američkog lunarnog programa.

Europski doprinos: bez servisnog modula ESA-e Orion ne bi mogao odraditi misiju

Važan dio priče o Artemis II odnosi se na Europu. ESA-in Europski servisni modul, drugi izrađen za program Orion, ključni je element cijele letjelice. On osigurava električnu energiju, pogon, vodu, kisik, dušik i toplinsku kontrolu, odnosno funkcije bez kojih četvero astronauta ne bi moglo sigurno putovati prema Mjesecu i natrag. ESA naglašava da je upravo taj modul srce europskog doprinosa misiji, a u njegovoj je proizvodnji sudjelovalo više od 20 kompanija iz 10 država članica ESA-e, uz vodeću industrijsku ulogu Airbusa.

Europska uloga ne završava isporukom hardvera. Tijekom misije će inženjeri koji najbolje poznaju rad servisnog modula pružati potporu praktički neprekidno iz ESA-inih centara u Nizozemskoj i Njemačkoj, kao i iz NASA-ina Johnson Space Centera u Houstonu. To Artemis II čini i izrazito međunarodnim projektom: američka raketa i kapsula, europski pogonski i potporni modul te kanadski astronaut u posadi zajedno pokazuju kako se lunarne misije 21. stoljeća grade kroz partnerstva, a ne samo kroz nacionalne programe.

ESA u svojim materijalima navodi da servisni modul za Artemis II nosi oko 8.600 kilograma pogonskog goriva, 240 kilograma pitke vode, 30 kilograma dušika i 90 kilograma kisika. Njegovi solarni paneli, nakon otvaranja u svemiru, rasprostiru se na oko 19 metara. U prijevodu za širu publiku, to znači da Europa ne sudjeluje tek simbolično, nego osigurava sustav koji doslovno održava Orion na životu i na pravoj putanji.

Travanjski prozor za lansiranje i što znači raspored termina

Prema NASA-inu ažuriranom kalendaru objavljenom 12. ožujka, prvi travanjski prozor za lansiranje otvara se 1. travnja u 18:24 po lokalnom vremenu na Floridi, odnosno 22:24 po UTC-u, što odgovara 00:24 u srednjoeuropskom ljetnom vremenu 2. travnja. Nakon toga slijede novi termini 2., 3., 4., 5. i 6. travnja po lokalnom vremenu, odnosno u noćnim i ranojutarnjim satima po srednjoeuropskom vremenu, a dodatna prilika predviđena je i za 30. travnja.

Za europske i hrvatske čitatelje to konkretno znači da su trenutačno planirane sljedeće mogućnosti lansiranja po srednjoeuropskom ljetnom vremenu: 2. travnja u 00:24, 3. travnja u 01:22, 4. travnja u 02:00, 5. travnja u 02:53, 6. travnja u 03:40 i 7. travnja u 04:36. NASA pritom izričito navodi da su termini podložni prilagodbama, što u praksi znači da vremenske prilike, tehnički status sustava i završne provjere mogu pomaknuti stvarni pokušaj lansiranja unutar raspoloživog prozora.

Važno je naglasiti da raspored sam po sebi ne znači da je lansiranje zajamčeno upravo prvoga dana prozora. U svemirskim operacijama postoji razlika između spremnosti za pokušaj lansiranja i konačne odluke da se poleti. NASA i partneri zato u posljednjim tjednima pažljivo usklađuju sve segmente, od meteoroloških predviđanja i zdravstvenog statusa posade do rada sustava na rampi i komunikacijskih procedura.

Drugi rollout kao simbol upornosti, ali i podsjetnik na složenost programa

Sama činjenica da je Artemis II ponovno krenuo na put prema rampi dovoljno govori o fazi u kojoj se program trenutačno nalazi. S jedne strane, NASA poručuje da su problemi otkriveni, analizirani i uklonjeni te da se misija i dalje može pripremiti za lansiranje već početkom travnja. S druge strane, cijeli proces pokazuje koliko je tanka granica između velikog tehničkog napretka i potrebe za dodatnim odgodama kada je riječ o letovima s ljudskom posadom.

U javnosti se često ističe spektakularna vizualna dimenzija rollouta: gotovo stometarska raketa, mobilni lanser i spor, gotovo ceremonijalan put prema rampi. No iza tih prizora stoje mjeseci integracija, testova, zamjena komponenti, analiza podataka i procedura koje se ponavljaju upravo zato da bi se rizik smanjio na najmanju moguću mjeru. Artemis II zato nije samo priča o povratku na Mjesec, nego i priča o industrijskoj disciplini, upravljanju složenim sustavima i međunarodnoj koordinaciji.

U ovom trenutku najvažniji zaključak nije da je lansiranje sigurno, nego da je misija ponovno u operativnom zamahu. Raketa je još jednom na putu prema rampi, travanjski termini ostaju otvoreni, a NASA i ESA nastavljaju pripreme za let koji bi mogao označiti početak nove ere ljudskih misija izvan niske Zemljine orbite. Ako Artemis II poleti prema trenutačnom planu, to neće biti samo još jedan svemirski događaj visokog profila, nego i prvi stvarni dokaz da se povratak ljudi prema Mjesecu nakon desetljeća čekanja više ne promatra kao daleka ambicija, nego kao konkretan, tehnički izvediv korak.

Izvori:
- NASA – službena objava o završnoj provjeri spremnosti i zelenom svjetlu za nastavak prema travanjskom lansiranju (link)
- NASA – službena objava o popravku sustava protoka helija i dodatnim tehničkim radovima, uključujući zamjene baterija (link)
- NASA – objava o ubrzanju završnih radova i novom planu rollouta prema rampi 39B (link)
- NASA – službeni kalendar travanjskih mogućnosti lansiranja, ažuriran 12. ožujka 2026. (link)
- NASA – opći pregled misije Artemis II, sastava posade, trajanja misije i statusa kao prve misije s posadom na SLS-u i Orionu (link)
- NASA – press kit s opisom putanje, prioriteta misije i ključnih operativnih ciljeva (link)
- NASA – zapis o wet dress rehearsal testu i završetku generalne probe s odbrojavanjem do T-29 sekundi (link)
- ESA – službeni pregled misije Artemis II i uloge europskog servisnog modula u letu prema Mjesecu i natrag (link)
- ESA – tehnički pregled Europskog servisnog modula i njegovih funkcija za Orion (link)
Kreirano: subota, 21. ožujka, 2026.

Pronađite smještaj u blizini

Redakcija za znanost i tehnologiju

Naša Redakcija za znanost i tehnologiju nastala je iz dugogodišnje strasti prema istraživanju, tumačenju i približavanju složenih tema običnim čitateljima. U njoj pišu zaposlenici i volonteri koji već desetljećima prate razvoj znanosti i tehnoloških inovacija, od laboratorijskih otkrića do rješenja koja mijenjaju svakodnevni život. Iako pišemo u množini, iza svakog teksta stoji stvarna osoba s dugim uredničkim i novinarskim iskustvom te dubokim poštovanjem prema činjenicama i provjerljivim informacijama.

Naša redakcija temelji svoj rad na uvjerenju da je znanost najjača kada je dostupna svima. Zato težimo jasnoći, preciznosti i razumljivosti, ali bez pojednostavljivanja koje bi narušilo kvalitetu sadržaja. Često provodimo sate proučavajući istraživanja, tehničke dokumente i stručne izvore kako bismo svaku temu predstavili čitatelju na način koji ga neće opteretiti, nego zainteresirati. U svakom tekstu nastojimo povezati znanstvene spoznaje s realnim životom, pokazujući kako ideje iz istraživačkih centara, sveučilišta i tehnoloških laboratorija oblikuju svijet oko nas.

Dugogodišnje iskustvo u novinarstvu omogućuje nam da prepoznamo što je za čitatelja zaista važno, bilo da se radi o napretku u umjetnoj inteligenciji, medicinskim otkrićima, energetskim rješenjima, svemirskim misijama ili uređajima koji ulaze u našu svakodnevicu prije nego što stignemo uopće zamisliti njihove mogućnosti. Naš pogled na tehnologiju nije isključivo tehnički; zanimaju nas i ljudske priče koje stoje iza velikih pomaka – istraživači koji godinama privode kraju projekte, inženjeri koji pretvaraju ideje u funkcionalne sustave, te vizionari koji guraju granice mogućega.

U radu nas vodi i osjećaj odgovornosti. Želimo da čitatelj može imati povjerenje u informacije koje donosimo, pa provjeravamo izvore, uspoređujemo podatke i ne žurimo s objavom ako nešto nije sasvim jasno. Povjerenje gradimo sporije nego što se piše vijest, ali vjerujemo da je jedino takvo novinarstvo dugoročno vrijedno.

Za nas je tehnologija više od uređaja, a znanost više od teorije. To su područja koja pokreću napredak, oblikuju društvo i pružaju nove mogućnosti svima koji žele razumjeti kako svijet funkcionira danas i kamo ide sutra. Upravo zato u našoj redakciji pristupamo svakoj temi s ozbiljnošću, ali i s dozom znatiželje, jer upravo znatiželja otvara vrata najboljim tekstovima.

Naša je misija približiti čitateljima svijet koji se mijenja brže nego ikada prije, uz uvjerenje da kvalitetno novinarstvo može biti most između stručnjaka, inovatora i svih onih koji žele razumjeti što se događa iza naslova. U tome vidimo svoj pravi zadatak: pretvoriti kompleksno u razumljivo, udaljeno u blisko, a nepoznato u inspirativno.

NAPOMENA ZA NAŠE ČITATELJE
Karlobag.eu pruža vijesti, analize i informacije o globalnim događanjima i temama od interesa za čitatelje širom svijeta. Sve objavljene informacije služe isključivo u informativne svrhe.
Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim, medicinskim, financijskim ili pravnim područjima. Stoga, prije donošenja bilo kakvih odluka temeljenih na informacijama s našeg portala, preporučujemo da se konzultirate s kvalificiranim stručnjacima.
Karlobag.eu može sadržavati poveznice na vanjske stranice trećih strana, uključujući affiliate linkove i sponzorirane sadržaje. Ako kupite proizvod ili uslugu putem ovih poveznica, možemo ostvariti proviziju. Nemamo kontrolu nad sadržajem ili politikama tih stranica te ne snosimo odgovornost za njihovu točnost, dostupnost ili bilo kakve transakcije koje obavite putem njih.
Ako objavljujemo informacije o događajima ili prodaji ulaznica, napominjemo da mi ne prodajemo ulaznice niti izravno niti preko posrednika. Naš portal isključivo informira čitatelje o događajima i mogućnostima kupnje putem vanjskih prodajnih platformi. Povezujemo čitatelje s partnerima koji nude usluge prodaje ulaznica, ali ne jamčimo njihovu dostupnost, cijene ili uvjete kupnje. Sve informacije o ulaznicama preuzete su od trećih strana i mogu biti podložne promjenama bez prethodne najave. Preporučujemo da prije bilo kakve kupnje temeljito provjerite uvjete prodaje kod odabranog partnera, budući da portal Karlobag.eu ne preuzima odgovornost za transakcije ili uvjete prodaje ulaznica.
Sve informacije na našem portalu podložne su promjenama bez prethodne najave. Korištenjem ovog portala prihvaćate da čitate sadržaj na vlastitu odgovornost.