Tri teretna broda u tri tjedna: kako je Međunarodna svemirska postaja ušla u neuobičajeno dinamično razdoblje tijekom misije εpsilon
Objava ESA-ine astronautkinje Sophie Adenot, podijeljena na društvenim mrežama tijekom njezine misije εpsilon, sažela je prizor koji se i u ritmu rada Međunarodne svemirske postaje ne viđa često: tri odlaska teretnih letjelica u samo tri tjedna. Snimka, koju je Adenot objavila uz bilješku da je od početka njezina boravka u orbiti postaja ispratila tri cargo vozila, otvorila je širi pogled na logistiku koja održava orbitalni laboratorij na životu. U međuvremenu je uslijedio još jedan odlazak, pa se niz letjelica koje su napustile postaju dodatno produljio. Time je ova epizoda postala više od atraktivne crtice iz svakodnevice astronauta: pretvorila se u jasan podsjetnik na to koliko je opskrba Međunarodne svemirske postaje složen i neprekidan međunarodni pothvat.
Misija εpsilon službeno je počela 14. veljače 2026., kada je kapsula SpaceX Dragon Freedom s posadom Crew-12 pristala uz postaju. ESA navodi da je Sophie Adenot poletjela 13. veljače 2026. s NASA-inim astronautima Jessicom Meir i Jackom Hathawayem te ruskim kozmonautom Andrejem Fedjajevom, a njezina misija zamišljena je kao višemjesečni boravak u orbiti posvećen znanstvenim eksperimentima, tehnološkim demonstracijama i operativnim zadaćama. U tom je kontekstu njezina videosnimka iz orbite više od usputnog dnevničkog zapisa: ona dokumentira razdoblje u kojem su se na postaji u kratkom vremenu smjenjivale i posade i teretne letjelice, uz pojačan operativni tempo koji uključuje odspajanja, robotske operacije, premještanja opreme i pripremu otpada za kontrolirano uništenje pri povratku u atmosferu.
Tri odlaska u kratkom roku
Prva od triju teretnih letjelica koje su napustile postaju u tom razdoblju bila je SpaceX-ova teretna kapsula Dragon na misiji CRS-33. NASA je najavila njezino odvajanje 26. veljače 2026., nakon višemjesečnog boravka uz orbitalni kompleks. Dragon je među današnjim opskrbnim brodovima za Međunarodnu svemirsku postaju posebno važan zato što može vratiti teret na Zemlju. Za razliku od nekih drugih cargo letjelica, koje po završetku misije sagorijevaju u atmosferi zajedno s otpadom iz postaje, Dragon se vraća s uzorcima eksperimenata, opremom i rezultatima istraživanja koji se potom analiziraju na tlu. Upravo zato svaki njegov odlazak ne označava samo kraj jedne opskrbne etape, nego i prijenos dijela orbitalnog istraživanja natrag u laboratorije na Zemlji.
Nakon Dragona uslijedio je odlazak japanske letjelice HTV-X1, prve misije nove generacije japanskih teretnih brodova. NASA i JAXA početkom ožujka potvrdile su da će HTV-X1 biti oslobođen s robotske ruke postaje 6. ožujka po američkom vremenu, odnosno 7. ožujka po japanskom vremenu. Ta je letjelica važna ne samo zbog dostave zaliha nego i zato što predstavlja tehnološki nasljednik ranijih japanskih teretnih brodova Kounotori. JAXA je pritom naglasila da HTV-X otvara novu fazu japanskog doprinosa opskrbi postaje, s moderniziranim sustavima i dodatnim mogućnostima za eksperimente nakon odvajanja. U praktičnom smislu, njezin odlazak bio je još jedan logistički zahtjevan trenutak za posadu, jer je i ta operacija uključivala rad s Canadarm2, precizno vremensko usklađivanje i kontrolirano udaljavanje od stanice.
Treći odlazak, onaj koji je Adenot izravno istaknula u svojoj objavi, bio je ispraćaj Northrop Grummanova teretnog broda Cygnus NG-23. NASA je 12. ožujka 2026. potvrdila da je Cygnus XL oslobođen s robotske ruke Canadarm2 i time završio svoju misiju uz postaju. Letjelica je nosila ime S.S. William “Willie” McCool, u čast NASA-inu astronautu i mornaričkom probnom pilotu koji je poginuo u nesreći raketoplana Columbia 2003. godine. Taj detalj dodatno pojačava simboličnu dimenziju objave koju je Sophie Adenot podijelila: prema tradiciji američke mornarice, zvono na postaji označilo je odlazak broda, a tu je ulogu preuzeo astronaut Jack Hathaway, koji također dolazi iz vojnog i letačko-testnog okruženja. Time je tehnička operacija dobila i ceremonijalni okvir, rijedak, ali duboko ukorijenjen u kulturi astronautike i pomorskog nasljeđa.
Od tri do četiri: ubrzo je otišao i Progress
U opisu snimke Adenot je napomenula da je nakon njezina snimanja posada “mahnula” i ruskom Progressu. NASA je 16. ožujka 2026. objavila da se od postaje odvojio Roscosmosov Progress 92, koji je bio napunjen otpadom i nepotrebnim materijalom za planirani destruktivni ulazak u atmosferu. Time je broj teretnih odlazaka u razmjerno kratkom razdoblju narastao na četiri. Iako se u javnosti često više pažnje posvećuje lansiranjima i pristajanjima, odlasci su jednako važan dio orbitalne rutine. Svaka letjelica mora se pravilno odspojiti, udaljiti na sigurnu putanju i, ovisno o tipu, ili vratiti teret na Zemlju ili izgorjeti u atmosferi zajedno s otpadom koji se više ne može zadržavati na postaji.
To je važno i zbog ograničenog prostora. Međunarodna svemirska postaja nije samo istraživačka platforma nego i infrastrukturni sustav sa strogim pravilima upravljanja zalihama, potrošnim materijalom i otpadom. Teretni brodovi ne donose samo hranu, vodu, rezervne dijelove i znanstvenu opremu. Oni služe i kao privremena skladišta, radni prostori i, na kraju misije, “kontejneri” za otpad koji se više ne vraća na Zemlju. U tom smislu, val odlazaka koji je zabilježila posada ujedno govori o ciklusu rasterećenja postaje i pripremi novih pristajanja i operacija u nastavku ekspedicije.
Zašto je ova serija odlazaka važna
Ovakva koncentracija odlazaka u svega nekoliko tjedana pokazuje koliko je Međunarodna svemirska postaja danas ovisna o koordinaciji više partnera i više tipova letjelica. U njezinoj opskrbi sudjeluju američke privatne kompanije, japanska svemirska agencija i ruski program, svaki sa svojim operativnim pravilima, tehničkim rješenjima i rasporedima. Dragon ima sposobnost povratka znanstvenog tereta na Zemlju. Cygnus služi kao robustan teretni sustav koji nakon misije sagorijeva u atmosferi zajedno s otpadom. Progress godinama ostaje jedan od stupova ruskog logističkog doprinosa postaji, osobito u isporuci potrošnog materijala i uklanjanju otpada. HTV-X pak označava tehnološku obnovu japanskog segmenta opskrbe.
Upravo zato videosnimka iz misije εpsilon ima šire značenje od zanimljivog prizora iz kupole ili prozora postaje. Ona pokazuje infrastrukturu svakodnevice u svemiru: iza svakog kadra Zemlje i orbitalnog horizonta stoji sustav u kojem se mora znati kada što dolazi, koliko dugo ostaje, što iz njega treba premjestiti, što se vraća, a što se odbacuje. Kada se u tako kratkom vremenu smijene tri, a potom i četiri letjelice, to nije samo vizualno dojmljiv niz događaja nego i test uhodanosti posade, zemaljskih kontrolnih centara i međunarodne suradnje.
Misija Sophie Adenot i europska prisutnost u orbiti
Za Europu ova epizoda ima i dodatnu simboličku težinu. ESA je istaknula da je εpsilon prva svemirska misija Sophie Adenot, francuske astronautkinje i bivše vojne pilotkinje, a naziv misije upućuje na ideju malog, ali značajnog doprinosa u velikom sustavu. Takva simbolika ovdje djeluje posebno prikladno. U svakodnevnom radu postaje često nema jednog velikog dramatičnog događaja, nego se misija sastoji od niza precizno izvedenih, naizgled malih koraka: rukovanja teretom, pripreme pokusa, održavanja opreme i bilježenja operativnih promjena. No upravo iz takvih koraka nastaje stabilnost cijelog sustava.
Sophie Adenot u toj je priči i svjedokinja i aktivna sudionica. Posada Crew-12 stigla je na postaju u trenutku kada se orbitalni laboratorij nalazio u razdoblju pojačane dinamike. Dolazak nove posade, nastavak znanstvenog programa i promjene u rasporedu teretnih brodova zajedno su stvorili zgusnut operativni kalendar. Zato njezina objava djeluje autentično: ne prikazuje samo ljepotu pogleda iz orbite, nego i radni ritam stanice koja funkcionira kao međunarodno čvorište u stalnom pokretu.
Ceremonija, tradicija i sjećanje na Willieja McCoola
Posebnu pažnju privukao je dio objave koji se odnosi na Cygnus NG-23 i njegovo ime. Northrop Grummanov brod nazvan je po Williamu “Willieju” McCoolu, pilotu američke mornarice, probnom pilotu i astronautu NASA-e koji je bio pilot misije STS-107 te poginuo u nesreći raketoplana Columbia pri povratku 1. veljače 2003. godine. U astronautici imenovanja letjelica često imaju memorijalnu i edukativnu ulogu: povezuju sadašnje operacije s poviješću programa i podsjećaju da je istraživanje svemira tehnološki napredak građen i na iskustvu, i na riziku, i na sjećanju.
U tom je svjetlu i zvonjava kojom je Jack Hathaway označio odlazak letjelice više od simpatičnog detalja. Prema objašnjenju uz objavu, riječ je o tradiciji preuzetoj iz američke mornarice, a činjenica da je zadatak dobio astronaut slične profesionalne pozadine dodatno je naglasila poveznicu između suvremenih svemirskih misija i starijih oblika službe i navigacije. Takvi trenuci pokazuju da život na postaji nije sastavljen samo od procedura i kontrolnih popisa, nego i od rituala koji posadi daju kontinuitet, identitet i osjećaj pripadnosti dugoj liniji istraživača i pilota.
Što slijedi za postaju
Niz odlazaka ne znači usporavanje rada na postaji, nego upravo suprotno. Oslobađanje priključnih mjesta i dovršavanje logističkih ciklusa omogućuju pripremu za nove isporuke, tehničke operacije i eksperimente. NASA, ESA, JAXA i Roscosmos u takvim razdobljima moraju precizno usklađivati rasporede kako bi se izbjegla preklapanja i osiguralo da svaki segment postaje ostane operativan. Kada se pogleda kalendar posjeta i odlazaka, postaje jasno da je Međunarodna svemirska postaja daleko od statičnog laboratorija: ona je prometno i tehnički zahtjevno čvorište u kojem se stalno nešto premješta, priključuje, odvaja i priprema.
Zato je objava Sophie Adenot važna i izvan kruga ljubitelja svemira. Ona vrlo jednostavno pokazuje kako izgleda jedna od temeljnih funkcija postaje: održavanje života i rada u orbiti ne ovisi samo o astronautima nego i o neprekinutom lancu opskrbe, odvoza otpada i međunarodne koordinacije. U samo nekoliko tjedana posada je ispratila Dragon, HTV-X1 i Cygnus, a potom i Progress. To je ritam koji možda iz perspektive Zemlje djeluje kao niz odvojenih vijesti, ali iz perspektive postaje tvori jednu cjelinu: stalni tok letjelica bez kojeg bi znanstveni rad, tehničko održavanje i svakodnevni život u orbiti bili nemogući.
Izvori:- ESA – službena stranica misije εpsilon s osnovnim podacima o misiji Sophie Adenot i sastavu posade (link)- ESA – objava o službenom početku misije εpsilon, s datumima lansiranja i pristajanja kapsule Dragon Freedom (link)- NASA – najava odvajanja teretne kapsule SpaceX CRS-33 od Međunarodne svemirske postaje (link)- SpaceX – sažetak misije CRS-33 i potvrda povratka kapsule Dragon na Zemlju nakon boravka uz postaju (link)- NASA – najava i operativni podaci o odlasku japanske letjelice HTV-X1 s postaje (link)- JAXA – službeni raspored i tehnički podaci o odlasku HTV-X1 s Međunarodne svemirske postaje (link)- NASA – prijenos i potvrda odlaska Cygnusa NG-23, letjelice S.S. William “Willie” McCool (link)- NASA – objava o odlasku ruskog teretnog broda Progress 92 s postaje 16. ožujka 2026. (link)
Kreirano: subota, 21. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini