UAE i Azerbajdžan otvaraju novu fazu suradnje, a turizam bi mogao postati jedan od glavnih dobitnika sporazuma CEPA
Sporazum o sveobuhvatnom gospodarskom partnerstvu između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Azerbajdžana, poznat kao CEPA, ušao je u novu operativnu fazu nakon što je službeno stupio na snagu 15. travnja 2026. Time je formaliziran okvir koji bi u godinama koje dolaze trebao snažnije povezati dvije zemlje ne samo kroz robnu razmjenu i ulaganja, nego i kroz promet, usluge, poslovna putovanja i klasični turistički promet. Iako sam sporazum nije turistički dokument u užem smislu, njegovi učinci na turizam mogli bi biti među najvidljivijima za građane i tržište, osobito zato što se nadovezuje na već postojeću zračnu povezanost, liberalniji režim putovanja i ranije političke dogovore o zajedničkoj promociji dviju destinacija. U praksi, to znači da bi relacija između Zaljeva i Kavkaza mogla postati još privlačnija i za kratke gradske odmore i za poslovne posjete, ali i za složenije itinerare koji spajaju Bliski istok, Kavkaz i europska tržišta.
CEPA između UAE-a i Azerbajdžana potpisan je 9. srpnja 2025. u Abu Dhabiju, u nazočnosti predsjednika UAE-a šeika Mohameda bin Zayeda Al Nahyana i predsjednika Azerbajdžana Ilhama Alijeva. Prema podacima Ministarstva gospodarstva i turizma UAE-a, sporazum je zamišljen kao širi instrument gospodarske integracije, a ne tek kao klasično snižavanje carina. Obuhvaća 18 poglavlja i predviđa uklanjanje ili smanjenje carinskih opterećenja za više od 95 posto kvalificirane robe, uz jači pristup tržištu usluga, olakšavanje ulaganja i jačanje položaja malih i srednjih poduzeća. Upravo taj dio koji se odnosi na usluge važan je i za turistički sektor, jer otvara prostor lakšem nastupu hotelskih, aviokompanijskih, agencijskih, tehnoloških i logističkih aktera na oba tržišta.
Zašto je turizam u središtu interesa
Turizam je u ovom slučaju važan zato što odnosi UAE-a i Azerbajdžana već neko vrijeme nadilaze simboličnu diplomaciju. Još tijekom zajedničkih međuvladinih razgovora u 2024. godini dvije su strane otvoreno govorile o organizaciji zajedničkih turističkih izložbi, događaja i konferencija kako bi snažnije promovirale svoje povijesne i turističke sadržaje. Ministarstvo gospodarstva i turizma UAE-a tada je navelo da između dviju destinacija postoji više od 185 letova mjesečno koje održavaju nacionalni prijevoznici iz Emirata. Takva frekvencija nije važna samo za putnike koji već planiraju putovanje, nego i za investitore, turoperatore i organizatore događanja, jer redovita i gusta zračna mreža u pravilu smanjuje rizik pri uvođenju novih aranžmana, kongresnih programa i sezonskih kampanja.
Azerbajdžan je pritom već godinama prisutan na turističkom tržištu Zaljeva kao destinacija koja kombinira kratko vrijeme leta, blažu klimu u dijelu godine, planinski i urbani turizam te relativno jednostavan režim ulaska. Azerbaijan Tourism Board navodi da su građani Ujedinjenih Arapskih Emirata među putnicima koji u Azerbajdžan mogu putovati bez vize, a ta činjenica u kombinaciji s izravnim letovima i prosječnim trajanjem putovanja od oko tri sata dodatno povećava konkurentnost zemlje u odnosu na druge kratkolinijske destinacije dostupne stanovnicima Zaljeva. Za turistički sektor to je važna prednost: putovanje koje ne traži složenu administraciju i ne ovisi o dugim presjedanjima lakše se prodaje i individualnim putnicima i organiziranim grupama.
Brojke pokazuju da interes već postoji
Da se ne radi samo o političkoj najavi, vidi se i u statistici dolazaka. Prema podacima Azerbaijan Tourism Boarda, u 2024. godini Azerbajdžan je posjetilo 46.706 turista iz UAE-a. Ti su podaci važni iz najmanje dva razloga. Prvo, potvrđuju da tržište već ima realnu bazu potražnje i prije pune provedbe novog gospodarskog sporazuma. Drugo, pokazuju da se promet oporavio i stabilizirao nakon pandemijskih godina, čime se otvara prostor za novi rast ako se poslovna i regulatorna suradnja dodatno ubrzaju. Isti izvor navodi da većina putnika iz UAE-a dolazi radi odmora, pri čemu ih privlače kulturna baština, prirodni krajolici i obiteljski prihvatljiva ponuda.
U širem regionalnom kontekstu, Azerbajdžan posljednjih godina sustavno radi na jačanju prisutnosti na zaljevskim emitivnim tržištima. Na sajmu Arabian Travel Market u Dubaiju 2025. godine službeno je istaknuto da je rast interesa iz država Zaljeva podržan jednostavnim pravilima ulaska i snažnom zračnom povezanošću. Takva komunikacija nije sporedna marketinška poruka, nego signal da Baku turističku potražnju iz Emirata i susjednih država vidi kao strateški važan izvor prihoda, osobito za city-break segment, obiteljska putovanja, zdravstveni i wellness turizam te kraće zimske i ljetne boravke u planinskim regijama izvan glavnog grada.
Što CEPA praktično mijenja za turistički sektor
Najvažnija promjena koju CEPA donosi nije to što će odjednom nastati potpuno novo tržište, nego to što bi postojeće veze trebao pretvoriti u stabilniji i predvidljiviji sustav. Za avioprijevoznike, hotele, investitore i turističke posrednike presudna je pravna i regulatorna sigurnost. Kada dvije države potpisuju sporazum koji uređuje trgovinu robom i uslugama, ulaganja, digitalnu suradnju i olakšan pristup tržištu, poslovni sektor dobiva jasniji okvir za planiranje. To je posebno važno za turizam, koji nije izolirana djelatnost: ovisi o prometu, financijskim uslugama, osiguranju, digitalnim platformama, građevinskim ulaganjima, organizaciji događanja i prekograničnoj promociji.
U slučaju UAE-a i Azerbajdžana dodatna vrijednost leži u komplementarnosti. Emirati su snažan globalni zračni i logistički čvor, s razvijenim hotelskim sektorom, jakim brendovima u prometu i iskustvom u plasiranju destinacija na dalekim tržištima. Azerbajdžan, s druge strane, nastupa kao vrata Kavkaza i šire kaspijske regije, s kombinacijom poslovnog, kulturnog, gastronomskog i prirodnog turizma. Kada se te dvije pozicije povežu u zajednički narativ, otvara se prostor za takozvane višedestinacijske proizvode: putnik može, primjerice, u istom aranžmanu spojiti Dubai ili Abu Dhabi s Bakuom i planinskim ili wellness odredištima u Azerbajdžanu. Takvi aranžmani posebno su zanimljivi tržištima Europe i Azije, gdje raste potražnja za kraćim, ali sadržajno bogatijim putovanjima.
Poslovna putovanja i kongresni segment mogli bi rasti brže od odmorišnog turizma
Iako se u javnoj komunikaciji najčešće govori o turistima u klasičnom smislu, prvi jači učinci sporazuma mogli bi se pojaviti upravo u segmentu poslovnih putovanja, konferencija i investicijskih događanja. CEPA je izravno vezan uz trgovinu, logistiku, energetiku, obnovljive izvore, graditeljstvo, savjetodavne usluge i tehnološku suradnju. To znači više sastanaka, više korporativnih delegacija, više sajmova i više potrebe za brzom i pouzdanom zračnom povezanošću. U turističkoj statistici takvi putnici često ostavljaju iznadprosječnu potrošnju, a istodobno imaju veći potencijal za povratak, bilo privatno, bilo kroz nove poslovne cikluse.
Azerbajdžan u tom smislu već pokušava graditi imidž poslovne i kongresne destinacije, a Baku se dugo profilira kao grad koji može ugostiti međunarodne političke i gospodarske skupove. UAE, s druge strane, ima snažnu tradiciju sajamske i kongresne industrije te globalno prepoznatljive zračne veze prema Europi, Aziji i Africi. Ako se sporazum bude provodio onako kako ga dvije strane predstavljaju, dio budućeg rasta mogao bi doći upravo iz kombinacije poslovnog i leisure segmenta, takozvanog modela u kojem putnici poslovni put produžuju za nekoliko dana privatnog odmora.
Gospodarska podloga sporazuma daje težinu i turističkim očekivanjima
Gospodarska logika sporazuma važna je i zato što turizam rijetko snažno raste ondje gdje nema šire investicijske dinamike. Prema podacima WAM-a i službenim objavama emiratske strane, ne-naftna robna razmjena između dviju zemalja porasla je 43 posto u 2024. godini te dosegla 2,4 milijarde američkih dolara. Nakon stupanja sporazuma na snagu, WAM je objavio i noviji podatak prema kojem je ne-naftna trgovina u posljednje dvije godine porasla 31,4 posto te premašila 2,2 milijarde dolara u 2025. godini. Razlika u baznim razdobljima pokazuje da se komunikacija oslanja na različite presjeke, ali u oba slučaja poruka je ista: gospodarska razmjena raste i dvije strane žele taj trend institucionalno učvrstiti.
Za turistički sektor to znači da CEPA ne polazi od praznog prostora, nego od već postojećeg gospodarskog interesa. Ujedinjeni Arapski Emirati prema službenim objavama ostaju najveći arapski investitor u Azerbajdžanu, s ulaganjima većim od milijardu američkih dolara. Takva investicijska prisutnost ne jamči sama po sebi eksploziju turističkog prometa, ali stvara okruženje u kojem je lakše razvijati hotelske projekte, logistiku, usluge i marketinška partnerstva. Drugim riječima, turizam ovdje nije odvojen od ostatka ekonomije, nego je dio šireg procesa regionalnog pozicioniranja.
Širi geopolitički smisao: povezivanje Zaljeva, Kavkaza i Europe
U političkom i gospodarskom smislu ovaj sporazum nadilazi bilateralne odnose. Ministarstvo gospodarstva i turizma UAE-a opisuje Azerbajdžan kao vrata prema Kavkazu, središnjoj Aziji i kaspijskim energetskim i prometnim koridorima, dok se UAE profilira kao globalno logističko, financijsko i re-eksportno središte. Upravo iz te perspektive proizlazi teza o novom turističkom koridoru. Nije riječ o formalnom koridoru u infrastrukturnom smislu, nego o stvaranju snažnije osi kretanja ljudi, kapitala i usluga između dviju regija koje se sve češće promatraju zajedno u lancima putovanja i opskrbe.
Za europske putnike to može značiti veću ponudu aranžmana koji spajaju urbani luksuz i tranzitne mogućnosti Emirata s kulturnim i prirodnim sadržajima Azerbajdžana. Za putnike iz Zaljeva Azerbajdžan ostaje relativno bliska destinacija za kraći odmor, a za azerbajdžanske kompanije Emirati su platforma za izlazak na šira tržišta. U oba smjera turizam djeluje i kao zaseban sektor i kao instrument gospodarske diplomacije. Zemlje koje se bolje prometno i poslovno povezuju obično lakše grade i snažniji turistički promet, osobito kada imaju komplementarne proizvode.
Što još ostaje otvoreno
Unatoč optimističnim porukama, važno je zadržati mjeru. CEPA sam po sebi ne znači automatski val novih turista niti trenutačno povećanje broja letova. Takvi učinci ovise o nizu konkretnih odluka kompanija i institucija: hoće li biti uvedene nove linije, kakve će biti cijene karata, kako će se razvijati zajedničke kampanje, hoće li hotelski i agencijski sektor prilagoditi ponudu te kako će regionalna sigurnosna i gospodarska kretanja utjecati na potražnju. U tom smislu precizne brojke o budućem turističkom rastu za sada nisu službeno objavljene. Ono što jest potvrđeno jest da obje strane turizam izričito navode među prioritetnim sektorima suradnje te da već postoji politička volja za zajedničkim nastupom na tržištu.
Zato je zasad točnije govoriti o snažnom preduvjetu za širenje turističkog prometa nego o zajamčenom ishodu. No i takav zaključak ima težinu, jer se temelji na više istodobnih elemenata: sporazum je stupio na snagu, trgovinska i investicijska razmjena raste, zračna povezanost već postoji, a turističke institucije s obje strane već neko vrijeme ciljano rade na približavanju tržišta. U trenutku kada se globalna turistička konkurencija pojačava, upravo takva kombinacija regulatorne sigurnosti, prometne dostupnosti i zajedničke promocije često odlučuje koje će destinacije uspjeti privući veći dio međunarodne potražnje.
U tom smislu UAE i Azerbajdžan sada ulaze u razdoblje u kojem će se stvarni doseg sporazuma mjeriti ne samo u statistici trgovine, nego i u broju putnika, kvaliteti novih turističkih proizvoda i sposobnosti da se dvije zemlje predstave kao povezane, ali sadržajno različite točke na istoj mapi putovanja. Ako provedba sporazuma bude pratila političke najave, relacija između Emirata i Azerbajdžana mogla bi se sve jasnije profilirati kao jedan od zanimljivijih mostova između Bliskog istoka, Kavkaza i šire euroazijske turističke scene.
Izvori:- Ministarstvo gospodarstva i turizma UAE-a – službeni pregled CEPA sporazuma s datumima potpisa i stupanja na snagu te opsegom sporazuma (link)- Emirates News Agency (WAM) – izvješće o potpisivanju CEPA sporazuma 9. srpnja 2025. i gospodarskom kontekstu bilateralnih odnosa (link)- Emirates News Agency (WAM) – objava o stupanju sporazuma na snagu 15. travnja 2026. te novijim podacima o robnoj razmjeni (link)- Ministarstvo gospodarstva i turizma UAE-a – zapis o međuvladinskim razgovorima iz 2024. s navodom o zajedničkim turističkim događanjima i više od 185 letova mjesečno (link)- Azerbaijan Tourism Board – tržišni profil UAE-a s podacima o 46.706 dolazaka iz UAE-a u 2024. i karakteristikama potražnje (link)- Azerbaijan Tourism Board – objava sa sajma Arabian Travel Market 2025 o bezviznom režimu za građane UAE-a i snažnoj zračnoj povezanosti (link)
Kreirano: nedjelja, 19. travnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini