Starenje mozga je proces koji može značajno odstupati od kronološke dobi osobe, a socioekonomski i okolišni čimbenici često igraju presudnu ulogu u ubrzanju tog procesa. Istraživanja pokazuju da ljudi koji žive u nepovoljnim uvjetima, kao što su siromaštvo i zagađenje, pokazuju veće znakove kognitivnog propadanja. Studija koja je obuhvatila više od 5,000 sudionika iz Latinske Amerike i Kariba (LAC), kao i iz drugih zemalja, koristi napredne metode poput funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) i elektroencefalografije (EEG) kako bi se pratile promjene u biološkoj dobi mozga u odnosu na kronološku dob.

Istraživanje je posebno istaknulo žene iz LAC regije kao najranjiviju skupinu. Naime, žene koje boluju od Alzheimerove bolesti pokazuju veća odstupanja u biološkoj starosti mozga u usporedbi s kronološkom dobi. Ove razlike su povezane ne samo s biološkim čimbenicima, već i s društvenim uvjetima u kojima te žene žive. Visoka razina zagađenja i neadekvatan pristup zdravstvenoj skrbi doprinose ubrzanom starenju mozga.

Znanstvenici koriste napredne algoritme dubokog učenja kako bi precizno izmjerili razlike između biološke i kronološke dobi mozga. Ovi "moždani satovi" omogućuju točnu procjenu i mogu pomoći u ranom prepoznavanju rizika od neurodegenerativnih bolesti. Studija je pokazala da su sudionici s blagim kognitivnim oštećenjem imali manje odstupanje, dok su oni s Alzheimerovom bolešću pokazali najizraženije razlike.

Rezultati istraživanja sugeriraju da je socioekonomska nejednakost glavni faktor koji utječe na ubrzanje starenja mozga. Siromaštvo, nejednakosti u zdravstvenom sustavu i zagađenje okoliša igraju značajnu ulogu u pogoršanju kognitivnog zdravlja. Zanimljivo je da su žene, posebno u siromašnijim regijama, izložene većem riziku od ubrzanog starenja mozga. Ova saznanja mogla bi imati dalekosežne posljedice po globalne zdravstvene politike, posebno u kontekstu prevencije i ranog otkrivanja neurodegenerativnih bolesti.

Napredna tehnologija korištena u ovoj studiji pruža novi uvid u složenost procesa starenja mozga. Primjena fMRI-a i EEG-a omogućila je precizno mjerenje aktivnosti mozga te je pružila dublje razumijevanje o tome kako okolišni čimbenici, poput zagađenja i zdravstvene nejednakosti, ubrzavaju proces starenja mozga. Rezultati jasno pokazuju da socioekonomski status ima značajan utjecaj na biološko zdravlje mozga, što zahtijeva hitne intervencije u javnozdravstvenim politikama.

Jedan od ključnih zaključaka studije je potreba za razvojem ciljane preventivne medicine. Personalizirana medicina, koja uzima u obzir specifične društvene i okolišne uvjete u kojima pojedinci žive, mogla bi biti ključna u sprječavanju i usporavanju neurodegenerativnih bolesti. Na temelju rezultata ove studije, stručnjaci pozivaju na veću pažnju prema socioekonomskim čimbenicima koji pridonose starenju mozga.

Ova istraživanja pružaju novi okvir za razumijevanje bioloških procesa starenja mozga i nude nadu za razvoj učinkovitijih zdravstvenih politika. Smatra se da bi rješavanje problema poput socijalno-ekonomske nejednakosti i zagađenja okoliša moglo pomoći u smanjenju razlika u starenju mozga i poboljšanju kvalitete života mnogih ljudi diljem svijeta. Istraživanje je važan korak prema sveobuhvatnom razumijevanju složenih interakcija između okolišnih i društvenih čimbenika te bioloških procesa u mozgu.