Rezultati nedavnih filogenetskih studija na muhama plesačicama izazivaju preispitivanje uobičajenih shvaćanja o njihovom evolucijskom izvoru. Analize DNA uzoraka prikupljenih iz različitih dijelova svijeta otkrile su iznimnu raznolikost unutar Palearktičke regije, ističući njezin značaj za očuvanje biološke raznolikosti i važnost za buduće studije.

Iako se često ne vide kao značajni, kukci igraju ključnu ulogu u održavanju ekološke stabilnosti našeg planeta. Oni su polinatori, recikliraju materijale i vitalni su članovi hranidbenih lanaca, što je ključno za održavanje bioraznolikosti i zdravlja ekosustava. Tim stručnjaka predvođen dr. sc. Tanjom Vojvodom Zeljko s Instituta Ruđer Bošković i izv. prof. dr. sc. Marijom Ivković s Biološkog odsjeka PMF-a proveli su prvu molekularnu analizu vodenih muha plesačica, otkrivajući nove informacije o evoluciji ovih insekata te njihovoj ulozi u očuvanju slatkovodnih ekosustava.

Ovi rezultati objavljeni su u časopisu 'Systematic Entomology', koji spada među najprestižnije publikacije u entomologiji i evolucijskoj biologiji. Istraživanje je uključivalo interdisciplinarni tim znanstvenika iz područja molekularne biologije, entomologije i biogeografije. Osim dr. Vojvoda Zeljko i Marije Ivković, značajne doprinose dali su dr. sc. Martina Pavlek s IRB-a, Emma Wahlberg iz Švedskog prirodoslovnog muzeja i Bradley J. Sinclair iz Kanadske nacionalne kolekcije insekata.

Ovaj rad doprinosi boljem razumijevanju kako muhe plesačice pomažu u očuvanju voda. Kukci nisu samo obilni, već i ključni pokazatelji zdravlja ekosustava zbog svoje osjetljivosti na promjene u okolišu, kao što su promjene temperature ili kemijskog sastava tla i vode. Vodeni insekti imaju presudnu ulogu u ciklusu hranjivih tvari i očuvanju kvalitete vode u slatkovodnim staništima.

Znanstvenici su se posebno posvetili proučavanju muha iz potporodice Clinocerinae, koje do sada nisu bile detaljno istražene na molekularnoj razini. Ove muhe, koje žive u brzim rijekama i potocima, važni su predatori kako u ličinkama tako i u odrasloj dobi, igrajući ključnu ulogu u slatkovodnim ekosustavima.

Istraživanje je pokazalo da postojeće shvaćanje o zajedničkom pretku svih vrsta unutar potporodice Clinocerinae možda nije točno. "Primjenom najnovijih molekularnih tehnika i analiza sekvenci DNA iz svježih i muzejskih uzoraka, uz detaljnu morfološku analizu, otkrili smo značajne razlike unutar potporodice Clinocerinae", objasnila je dr. sc. Tanja Vojvoda Zeljko.

Otkriveno je da rod Clinocera nije homogen kao što se pretpostavljalo, već se dijeli na tri genetski različite grupe. Osim toga, istraživanje je pokazalo da potporodica Clinocerinae potječe iz Holarktičke regije s mogućim kompleksnim procesom širenja prema južnoj hemisferi. Palearktička regija pokazala je najveću genetsku i vrstnu raznolikost, što potvrđuje njenu važnost u globalnim naporima za očuvanje prirode.

Naši rezultati pokazuju kako najveća raznolikost potporodice Clinocerinae dolazi iz čistih, hladnih tekućica s brojnim endemima iz planinskih područja kao što su Alpe, Pirineji, Balkan i Kavkaz. "Razumijevanje genetske podloge ovih kukaca omogućava nam bolje strategije za očuvanje i prilagodbu na promjene u okolišu", zaključila je dr. sc. Tanja Vojvoda Zeljko.
 
Analiza ove studije ne samo da poboljšava naše shvaćanje o evoluciji vodenih muha plesačica već također nudi uvid u njihovu važnost za ekosustave u kojima obitavaju. Kroz detaljnu studiju DNA, znanstvenici su mogli razjasniti kako se različite vrste i podvrste unutar potporodice Clinocerinae razlikuju, pružajući temelj za daljnja istraživanja i zaštitne mjere za ove krhke ekosustave.

Napredak u molekularnim tehnikama omogućio je znanstvenicima da dublje zaroni u genetsku strukturu ovih životinja, što je neophodno za razumijevanje njihove adaptacije na promjenjive uvjete okoliša. Proučavanje kako se različite grupe prilagođavaju ili su se prilagodile povijesnim promjenama ključno je za predviđanje njihove otpornosti na buduće klimatske promjene.

Osim što pridonosi znanstvenoj zajednici, ovo istraživanje ima praktične implikacije za očuvanje. S obzirom na njihovu ulogu u slatkovodnim ekosustavima, muhe plesačice su indikatori zdravlja vodenih staništa. Razumijevanje njihove genetske raznolikosti i geografske distribucije može pomoći u kreiranju učinkovitijih strategija zaštite i obnove staništa. Također, pošto su ovi kukci dio šireg hranidbenog lanca, njihova zaštita osigurava očuvanje i drugih vrsta koje izravno ovise o njima.

Studija također ističe važnost suradnje međunarodnih timova u znanstvenim istraživanjima. Kombinacija različitih stručnosti i resursa omogućila je sveobuhvatnije proučavanje koje prelazi nacionalne granice i integrira različite znanstvene discipline. Takav pristup je neophodan u studijama biološke raznolikosti gdje je međunarodna suradnja ključna za rješavanje globalnih ekoloških izazova.

Doprinosi ovog istraživanja su višestruki: od boljeg shvaćanja evolucijskih procesa koji oblikuju život na Zemlji do konkretnih smjernica za očuvanje biološke raznolikosti. Rezultati kao što su ovi naglašavaju koliko je važno nastaviti s financiranjem i podrškom za znanstvena istraživanja koja se fokusiraju na manje poznate, ali ekološki značajne vrste.

Kroz ovakva istraživanja možemo ne samo sačuvati prirodne resurse, već i osigurati zdraviji i stabilniji okoliš za buduće generacije. I dok nas muhe plesačice mogu na prvi pogled izgledati beznačajne, njihova uloga u ekosustavima svjedoči o složenosti i međuovisnosti života na našem planetu, podsjećajući nas na važnost svake vrste u održavanju globalne ekološke ravnoteže.

POVEZNICA NA RAD:
Molecular phylogeny and biogeography of the aquatic dance fly subfamily
Clinocerinae (Diptera: Empididae): https://doi.org/10.1111/syen.12637