Klimatske promjene nisu samo prijetnja našem fizičkom okolišu, one zadiru duboko u našu psihu, mijenjajući način na koji se osjećamo iz dana u dan. Dok se fokus često stavlja na vidljive posljedice poput porasta razine mora i ekstremnih vremenskih nepogoda, novo, sveobuhvatno istraživanje baca svjetlo na suptilniji, ali jednako zabrinjavajući utjecaj globalnog zatopljenja: izravnu vezu između porasta temperature i pada ljudskog raspoloženja. Ova globalna studija, jedna od najvećih te vrste, otkrila je da ekstremne vrućine imaju mjerljiv i značajan negativan učinak na emocionalno stanje ljudi diljem svijeta, s posebno izraženim posljedicama u ekonomski ranjivijim dijelovima planeta.

Digitalni otisci emocija: Kako društvene mreže otkrivaju globalno raspoloženje

Kako bi došli do ovih zapanjujućih zaključaka, znanstvenici su se okrenuli jednom od najbogatijih izvora podataka o ljudskim osjećajima u moderno doba – društvenim mrežama. Analizirali su nevjerojatnih 1,2 milijarde objava s platformi kao što su Twitter (danas poznat kao X) i Weibo, prikupljenih tijekom 2019. godine. Ovaj gigantski skup podataka obuhvatio je korisnike iz 157 zemalja, omogućivši istraživačima dosad neviđen uvid u globalni emocionalni puls. Srce metodologije činila je napredna tehnika obrade prirodnog jezika poznata kao BERT (Bidirectional Encoder Representations from Transformers). Za razliku od starijih metoda koje su se oslanjale na jednostavno prebrojavanje pozitivnih i negativnih ključnih riječi, BERT je sofisticirani model umjetne inteligencije koji razumije kontekst i nijanse unutar rečenica. To mu omogućuje da s visokom preciznošću procijeni emocionalni ton svake objave, čak i ako sadrži sarkazam ili složene jezične konstrukcije. Svakoj je objavi, bez obzira na kojem od 65 analiziranih jezika bila napisana, dodijeljena ocjena sentimenta na skali od 0.0 (izrazito negativno) do 1.0 (izrazito pozitivno). Agregiranjem ovih podataka na 2.988 geografskih lokacija i njihovim uspoređivanjem s lokalnim meteorološkim podacima, znanstvenici su uspjeli precizno mapirati kako dnevne temperaturne fluktuacije utječu na kolektivno raspoloženje populacije. Prema riječima autora, ovaj pristup pruža jedinstven prozor u ljudske emocije na globalnoj razini, omogućujući mjerenje utjecaja klime na način koji tradicionalne ankete jednostavno ne mogu postići, dajući uvide u stvarnom vremenu.

Vrućina koja prži i psihu: Povezanost ekstremnih temperatura i negativnih osjećaja

Rezultati studije su jasni i nedvosmisleni: kada temperatura prijeđe kritičnu točku, naše raspoloženje se pogoršava. Istraživači su identificirali prag od 35 stupnjeva Celzijusa (95 stupnjeva Fahrenheita) kao točku nakon koje negativni sentiment na društvenim mrežama počinje eksponencijalno rasti. Na dane kada su temperature premašile ovu vrijednost, izraženi osjećaji postajali su znatno negativniji. No, što stoji iza ove povezanosti? Utjecaj vrućine na psihu je višeslojan. Fiziološki, visoke temperature mogu dovesti do dehidracije, što izravno utječe na kognitivne funkcije i može izazvati razdražljivost i umor. Jedan od najvažnijih faktora je poremećaj sna. Vruće noći otežavaju tijelu da se ohladi, što dovodi do isprekidanog i nekvalitetnog sna, a kronični nedostatak sna dokazano je povezan s anksioznošću, depresijom i smanjenom emocionalnom regulacijom. Na biokemijskoj razini, ekstremna vrućina može utjecati na proizvodnju i prijenos ključnih neurotransmitera, posebice serotonina, koji igra vitalnu ulogu u regulaciji raspoloženja. Njegov disbalans može voditi prema osjećajima tuge i tjeskobe. Psihološki, osjećaj zarobljenosti u zatvorenom prostoru kako bi se izbjegla vrućina, otkazivanje društvenih aktivnosti i općenita fizička nelagoda doprinose osjećaju frustracije i nezadovoljstva.

Klimatska nepravda: Zašto toplinski valovi teže pogađaju siromašnije zemlje?

Jedan od najvažnijih i najalarmantnijih nalaza studije je ogromna nejednakost u načinu na koji toplinski stres utječe na različite dijelove svijeta. Analiza je pokazala da je negativan utjecaj ekstremnih vrućina na raspoloženje tri puta jači u zemljama s nižim i srednjim dohotkom u usporedbi s bogatijim nacijama. Dok su u bogatijim zemljama negativni osjećaji porasli za otprilike 8 posto tijekom dana s temperaturom iznad 35°C, u siromašnijim zemljama taj je skok iznosio čak 25 posto. Kako bi definirali ovu podjelu, istraživači su koristili prag Svjetske banke od 13.845 dolara godišnjeg bruto nacionalnog dohotka po stanovniku. Ova drastična razlika nije slučajna i odražava duboko ukorijenjenu klimatsku nepravdu. U bogatijim zemljama, raširena dostupnost klimatizacijskih uređaja u domovima, na radnim mjestima i u javnim prostorima pruža ključno utočište od vrućine. Nasuprot tome, u siromašnijim zemljama klimatizacija je luksuz dostupan manjini. Nadalje, gospodarstva mnogih zemalja u razvoju ovise o poljoprivredi i građevinarstvu, sektorima u kojima ljudi rade na otvorenom i izravno su izloženi suncu. Urbana područja u tim regijama često pate od fenomena "urbanih toplinskih otoka", gdje nedostatak zelenih površina i gusta gradnja betonom i asfaltom dodatno podižu lokalne temperature. Kombinacija ovih faktora – manja sposobnost prilagodbe, veća izloženost i već postojeći socioekonomski stresori – čini populaciju u siromašnijim zemljama izrazito ranjivom na psihološke posljedice toplinskih valova.

Pogled u budućnost: Projekcije za 2100. i važnost prilagodbe

Koristeći dugoročne klimatske modele i uzimajući u obzir određeni stupanj ljudske prilagodbe na više temperature, znanstvenici su se odvažili dati i projekciju za budućnost. Njihovi izračuni sugeriraju da bi, samo na temelju porasta temperature, globalno emocionalno blagostanje moglo pasti za dodatnih 2,3 posto do 2100. godine. Iako se ovo može činiti kao mali postotak, na globalnoj razini predstavlja značajno pogoršanje kolektivnog mentalnog zdravlja. Autori naglašavaju da je ovo dugoročna projekcija koja nosi svoje nesigurnosti, no jasno ukazuje na trend. Nick Obradovich, jedan od znanstvenika uključenih u istraživanje, ističe da je sada, uz potvrdu iz prijašnjih studija, očito da vrijeme mijenja ljudske osjećaje na planetarnoj skali. Kako se klima nastavlja mijenjati, ključan dio društvene prilagodbe bit će pomoć pojedincima da postanu otporniji na šokove koji pogađaju njihovo emocionalno stanje. To uključuje strategije na više razina: od urbanističkog planiranja koje promiče stvaranje zelenih oaza i rashladnih koridora u gradovima, preko poboljšanja sustava javnog zdravstva s fokusom na mentalno zdravlje, do razvoja sustava ranog upozorenja na toplinske valove koji uključuju i savjete za očuvanje psihičke dobrobiti.

Metodološka ograničenja i budući smjerovi istraživanja

Kao i svako istraživanje, i ovo ima svoja ograničenja, kojih su autori svjesni. Korisnici društvenih mreža ne predstavljaju savršen presjek cjelokupne populacije. Demografski gledano, djeca i starije osobe, dvije skupine koje su izrazito osjetljive na fiziološke učinke vrućine, znatno su manje zastupljene na platformama poput Twittera. Paradoksalno, to znači da bi stvarni negativni utjecaj toplinskih valova na raspoloženje cjelokupnog stanovništva mogao biti još veći od onoga što je studija uspjela zabilježiti. Upravo zato, istraživači ističu da njihovi rezultati vjerojatno predstavljaju konzervativnu procjenu problema. U duhu znanstvene otvorenosti i poticanja daljnjeg rada na ovom polju, istraživački tim je svoj cjelokupni skup podataka učinio javno dostupnim. Ovo istraživanje dio je šireg projekta pod nazivom "Global Sentiment" koji vodi Laboratorij za održivu urbanizaciju na prestižnom Massachusetts Institute of Technology (MIT). Nadaju se da će ovaj resurs pomoći drugim znanstvenicima, kreatorima politika i zajednicama da se bolje pripreme za svijet koji se nezaustavljivo zagrijava, stavljajući jednaki naglasak na zaštitu našeg planeta i našeg mentalnog zdravlja.