Postavke privatnosti

Redakcija za povijesne teme

Redakcija za povijest okuplja autore koji godinama žive s poviješću – ne samo kroz knjige, nego kroz arhive, stare novine, pisma, fotografije i razgovore sa svjedocima vremena. Uredništvo čine zaljubljenici u povijest, novinari i predani volonteri koji su navikli sate provoditi u čitaonicama, knjižnicama i digitalnim arhivima, provjeravajući svaki podatak prije nego što od njega nastane priča. Više od trideset godina iskustva u novinarstvu i istraživačkom radu odraz je u svakom tekstu koji nosi potpis Redakcije za povijest.

Naše pisanje ne svodi se na prepričavanje već poznatih činjenica. Svaki tekst nastaje iz kombinacije izvora: službenih dokumenata, znanstvenih radova, memoara, novinskih članaka iz vremena o kojem pišemo i osobnih svjedočanstava gdje god je to moguće. Umjesto da preslikavamo tuđe interpretacije, nastojimo čitatelju pokazati kako se pojedini događaj doista odvijao, u kakvom je društvu nastao i kako je utjecao na obične ljude. Posebnu pozornost posvećujemo sitnim detaljima – kako su izgledale ulice, što se čitalo, o čemu se šaputalo u kavanama ili na tržnicama – jer upravo kroz takve slike prošlost postaje živa.

Redakcija za povijest piše o razdobljima i temama koje prelaze granice država i jezika. Bavimo se političkim prevratima, ratovima i revolucijama, ali jednako ozbiljno pristupamo kulturnoj povijesti, svakodnevnom životu, sportskim i glazbenim događajima, razvoju tehnologije i medija. Povijest promatramo kao mrežu priča u kojoj se veliki događaji prepliću s intimnim sudbinama, a poznata imena stoje rame uz rame s ljudima čija su se imena jedva sačuvala u dokumentima. Upravo ta širina omogućuje nam da jednoj temi pristupimo iz više kutova i ponudimo tekst koji je razumljiv, ali nikada pojednostavljen do banalnosti.

Svaki članak nastojimo pisati tako da zadrži novinarsku jasnoću i ritam, ali i maksimalnu pažnju prema činjenicama. Izbjegavamo senzacionalizam, ne skrivamo dileme i ne preskačemo tamnije dijelove prošlosti samo zato što su neugodni. Kada postoje različita tumačenja, jasno naznačujemo izvore i objašnjavamo zašto se pojedini povjesničari ne slažu. Umjesto konačnih presuda, čitatelju nudimo kontekst i materijal da sam stvori mišljenje. Vjerujemo da je pošten pristup povijesti jedini način da budućim generacijama ostavimo vjerodostojan trag.

Naša je glavna ambicija da se čitatelj, dok prolazi kroz tekstove naše redakcije, osjeti kao da sjedi za stolom s ljudima koji se ovom temom bave cijeli život. Želimo da svaka priča bude dovoljno jasna da je može pratiti netko tko se poviješću bavi iz znatiželje, ali i dovoljno precizna da je bez nelagode može citirati i stručnjak. Uredništvo vjeruje da povijest ne pripada samo učionicama i stručnim knjigama; ona je prisutna u gradovima, jezicima, običajima i obiteljskim sjećanjima. Zbog toga pišemo s uvjerenjem da dobro ispričana i pošteno istražena povijesna priča može pomoći čitatelju bolje razumjeti svijet u kojem danas živi.

Semijarka na kazahstanskoj stepi: otkriveno planirano brončanodobno središte metalurgije i trgovine u Srednjoj Aziji

Semijarka na kazahstanskoj stepi: otkriveno ...

Arheolozi su na uzvišenju iznad Irtiša dokumentirali Semijarku, najveće poznato planirano brončanodobno naselje na kazahstanskoj stepi. Geofizika i iskopavanja otkrili su stambene blokove, monumentalnu zgradu te industrijsku zonu s krucibilima, troskom i artefaktima, potvrđujući veliki, centralizirani pogon kositrene bronce.

Precizno datiranje križanja neandertalaca i modernih ljudi u euroazijskoj povijesti

Precizno datiranje križanja neandertalaca i ...

Nedavna istraživanja otkrila su kako su se neandertalci i moderni ljudi križali prije 50.500 godina, ostavljajući trajan genetski trag u ljudskom naslijeđu, posebno u euroazijskim populacijama.

Novo otkriće dinosaura u Argentini otkriva čudesan svijet kraja krede

Novo otkriće dinosaura u Argentini otkriva ...

U Patagoniji je otkrivena nova vrsta dinosaura, Koleken inakayali, što predstavlja značajan doprinos razumijevanju evolucije abelisaurida. Ova vrsta koegzistirala je s drugim dinosaurima tijekom kasne Krede, a nalazište u kojem je pronađena otvara nove mogućnosti za istraživanje ekosustava tog doba.

Otkriće najstarijeg hrama Göbekli Tepe u Turskoj otvara nova pitanja o prapovijesnoj religiji i društvenom razvoju

Otkriće najstarijeg hrama Göbekli Tepe u ...

Nedavno otkriven najstariji hram Göbekli Tepe u Turskoj, star 12.000 godina, otkriva nova saznanja o ranoj civilizaciji, društvenoj hijerarhiji i značaju rituala, mijenjajući naš pogled na povijesni prijelaz s nomadskog na sjedilački način života

Otkrivanje kraljevske grobnice iz 18. dinastije u blizini Luksora: značajno arheološko otkriće iz Novog Kraljevstva

Otkrivanje kraljevske grobnice iz 18. ...

Egipatsko-britanski arheološki tim otkrio je drevnu kraljevsku grobnicu staru 3.500 godina u blizini Luksora, otvarajući novi pogled na život i ulogu kraljevskih žena u Novom Kraljevstvu.

Otkriće fosila izumrlog slona otkriva najstariji dokaz mesožderstva na indijskom potkontinentu u Kašmiru

Otkriće fosila izumrlog slona otkriva ...

Pronađeni fosili izumrlih slonova u Kašmirskoj dolini svjedoče o ranim ljudskim aktivnostima, uključujući mesožderstvo i obradu kostiju.

Razlike u razini nasilja između norveških i danskih vikinških društava: kako su društvene strukture utjecale na učestalost sukoba

Razlike u razini nasilja između norveških i ...

Istraživanje otkriva značajne razlike između vikinških društava Norveške i Danske, ukazujući na veću razinu nasilja u Norveškoj zbog decentraliziranih društvenih struktura, dok je Danska imala centralizirano nasilje kroz službene egzekucije.

Otkriće potopljenog mosta na Mallorci mijenja povijest ljudske kolonizacije Mediterana: dokazi o naseljenosti starijoj od 6000 godina otkrivaju nove uvide

Otkriće potopljenog mosta na Mallorci mijenja ...

Novo istraživanje otkriva da su ljudi naselili Mallorcu mnogo ranije nego što se mislilo. Potopljeni most u špilji Genovesa pruža dokaze o ljudskoj prisutnosti starijoj od 6000 godina, mijenjajući povijesne pretpostavke o kolonizaciji Mediterana.

Konferencija o AIDS-u u Münchenu okuplja stručnjake i zajednice u borbi protiv HIV-a

Konferencija o AIDS-u u Münchenu okuplja ...

Međunarodna konferencija o AIDS-u 2024. u Münchenu donosi nove strategije u borbi protiv HIV-a. Sudjeluju stručnjaci, zdravstveni djelatnici i zajednice kako bi razmijenili iskustva i unaprijedili prevenciju i liječenje.

Priča o vestalkama u starom Rimu: Žene čuvarice svetog plamena i njihova uloga u društvu

Priča o vestalkama u starom Rimu: Žene ...

Vestalske svećenice bile su ključne figure u rimskom društvu, čuvajući sveti plamen božice Veste. Njihova uloga uključivala je mnoge rituale i ceremonije, a njihov zavjet čednosti bio je strog i neprekidiv. Otkrijte fascinantne detalje o njihovom životu i doprinosu Rimskom carstvu.