Postavke privatnosti

Redakcija za znanost i tehnologiju

Naša Redakcija za znanost i tehnologiju nastala je iz dugogodišnje strasti prema istraživanju, tumačenju i približavanju složenih tema običnim čitateljima. U njoj pišu zaposlenici i volonteri koji već desetljećima prate razvoj znanosti i tehnoloških inovacija, od laboratorijskih otkrića do rješenja koja mijenjaju svakodnevni život. Iako pišemo u množini, iza svakog teksta stoji stvarna osoba s dugim uredničkim i novinarskim iskustvom te dubokim poštovanjem prema činjenicama i provjerljivim informacijama.

Naša redakcija temelji svoj rad na uvjerenju da je znanost najjača kada je dostupna svima. Zato težimo jasnoći, preciznosti i razumljivosti, ali bez pojednostavljivanja koje bi narušilo kvalitetu sadržaja. Često provodimo sate proučavajući istraživanja, tehničke dokumente i stručne izvore kako bismo svaku temu predstavili čitatelju na način koji ga neće opteretiti, nego zainteresirati. U svakom tekstu nastojimo povezati znanstvene spoznaje s realnim životom, pokazujući kako ideje iz istraživačkih centara, sveučilišta i tehnoloških laboratorija oblikuju svijet oko nas.

Dugogodišnje iskustvo u novinarstvu omogućuje nam da prepoznamo što je za čitatelja zaista važno, bilo da se radi o napretku u umjetnoj inteligenciji, medicinskim otkrićima, energetskim rješenjima, svemirskim misijama ili uređajima koji ulaze u našu svakodnevicu prije nego što stignemo uopće zamisliti njihove mogućnosti. Naš pogled na tehnologiju nije isključivo tehnički; zanimaju nas i ljudske priče koje stoje iza velikih pomaka – istraživači koji godinama privode kraju projekte, inženjeri koji pretvaraju ideje u funkcionalne sustave, te vizionari koji guraju granice mogućega.

U radu nas vodi i osjećaj odgovornosti. Želimo da čitatelj može imati povjerenje u informacije koje donosimo, pa provjeravamo izvore, uspoređujemo podatke i ne žurimo s objavom ako nešto nije sasvim jasno. Povjerenje gradimo sporije nego što se piše vijest, ali vjerujemo da je jedino takvo novinarstvo dugoročno vrijedno.

Za nas je tehnologija više od uređaja, a znanost više od teorije. To su područja koja pokreću napredak, oblikuju društvo i pružaju nove mogućnosti svima koji žele razumjeti kako svijet funkcionira danas i kamo ide sutra. Upravo zato u našoj redakciji pristupamo svakoj temi s ozbiljnošću, ali i s dozom znatiželje, jer upravo znatiželja otvara vrata najboljim tekstovima.

Naša je misija približiti čitateljima svijet koji se mijenja brže nego ikada prije, uz uvjerenje da kvalitetno novinarstvo može biti most između stručnjaka, inovatora i svih onih koji žele razumjeti što se događa iza naslova. U tome vidimo svoj pravi zadatak: pretvoriti kompleksno u razumljivo, udaljeno u blisko, a nepoznato u inspirativno.

Smile stiže u Kourou: ESA i Kina pred lansiranjem misije koja će snimiti Zemljinu magnetosferu u proljeće 2026.

Smile stiže u Kourou: ESA i Kina pred ...

Saznaj zašto je letjelica Smile dopremljena u Francusku Gvajanu i što će mjeriti u svemiru. Zajednička misija ESA-e i Kineske akademije znanosti na raketi Vega-C ima lansirni prozor od 8. travnja do 7. svibnja 2026., a rendgenske i UV kamere trebale bi prvi put dati cjelovitu sliku reakcije Zemlje na Sunčev vjetar.

MIT-ov model navigacije s parkingom pokazuje kako smanjiti kruženje, kašnjenja i emisije u gradovima

MIT-ov model navigacije s parkingom pokazuje ...

Saznaj kako su istraživači s MIT-a na podacima iz Seattlea razvili navigaciju koja u procjenu puta uključuje vjerojatnost parkiranja. Umjesto vožnje do adrese, model predlaže optimalno parkiralište te u gužvama štedi vrijeme i smanjuje kruženje i emisije.

ESA-in laboratorij na kotačima testira 5G prema LEO satelitima i stiže na EuCNC & 6G Summit u Málagi

ESA-in laboratorij na kotačima testira 5G ...

Saznaj kako ESA-in mobilni laboratorij na kotačima u ESTEC-u testira 5G New Radio veze sa satelitima u niskoj orbiti, zašto su Q-pojas i pouzdani „handoveri“ ključni te što Europa očekuje od EuCNC & 6G Summita u Málagi početkom lipnja 2026. Donosimo i pozadinu ESA-ina programa Space for 5G/6G & Sustainable Connectivity.

Webb prvi put snimio 3D kartu Uranove ionosfere i aurora te potvrdio nastavak hlađenja atmosfere iznad oblaka

Webb prvi put snimio 3D kartu Uranove ...

Saznaj kako je teleskop James Webb, uz instrument NIRSpec, tijekom 15 sati promatranja Urana razotkrio slojeve njegove ionosfere do oko 5000 km visine, gdje se stvaraju dvije auroralne trake i pojavljuje tamna zona između njih. Donosimo što znači prosječnih 426 K i zašto se gornja atmosfera već desetljećima hladi.

Nova UCSF studija ruši mit o ponavljanju: mozak brže uči kad su nagrade rjeđe i vremenski razmaknute

Nova UCSF studija ruši mit o ponavljanju: ...

Saznaj kako su znanstvenici UC San Francisca u časopisu Nature Neuroscience pokazali da razmak između nagrada, a ne broj ponavljanja, ubrzava asocijativno učenje. U pokusima na miševima pratili su dopaminski signal i usporedili kratke i duge intervale. Nalazi otvaraju pitanja za školu, ovisnosti i umjetnu inteligenciju.

Generativna AI u UCSF-u i Wayne Stateu ubrzala analizu trudnoće i modele za procjenu prijevremenog poroda

Generativna AI u UCSF-u i Wayne Stateu ...

Saznaj kako su timovi UCSF-a i Wayne State Universityja uz generativnu AI u satima izradili kod i modele koji iz velikih skupova biomedicinskih podataka procjenjuju rizik prijevremenog poroda i gestacijsku dob. Donosimo što je uspjelo, gdje su alati zakazali i zašto stručnjaci upozoravaju na nužnu ljudsku kontrolu.

Sophie Adenot stigla na ISS: počela ESA-ina misija εpsilon, do devet mjeseci uz 36 europskih eksperimenata

Sophie Adenot stigla na ISS: počela ESA-ina ...

Saznaj što donosi misija εpsilon astronautkinje Sophie Adenot na ISS-u: od uloge u laboratorijima Columbus i Kibo do niza europskih eksperimenata o zdravlju, klimi i tehnologiji. Donosimo najvažnije činjenice o letu Crew-12 i radu posade. Posada je na postaju pristala 14. veljače 2026., a boravak je planiran do devet mjeseci.

NASA-in teleskop Nancy Grace Roman mapirat će 12% neba i istražiti tamnu tvar i tamnu energiju u infracrvenom pregledu

NASA-in teleskop Nancy Grace Roman mapirat će ...

Saznaj kako NASA-in Nancy Grace Roman svemirski teleskop, planiran za lansiranje do 2027. i možda već 2026., snima Hubbleovu razinu detalja na golemom području neba te pomoću gravitacijskog lećenja i crvenog pomaka traži tragove tamne tvari i tamne energije. Donosimo pregled ankete koja će obuhvatiti oko 12% neba i prikupiti spektre za oko 20 milijuna galaksija.

Hubble snimio najjasnije “kozmičko jaje”: Maglica Jaje u Labudu otkriva kako umire zvijezda nalik Suncu

Hubble snimio najjasnije “kozmičko jaje”: ...

Saznaj kako je NASA-in i ESA-in Hubble zabilježio Maglicu Jaje u Labudu, rijetku predplanetarnu maglicu udaljenu oko 1.000 svjetlosnih godina. Novi podaci otkrivaju snopove svjetla, prašnjavi disk i moguće tragove skrivenih pratitelja dok zvijezda odbacuje vanjske slojeve, te zašto je ta faza ključna za nastanak planetarnih maglica.

Sateliti Sentinel-1 razotkrivaju pomicanje Tibeta: kontinenti manje kruti, a rasjedi slabiji nego se mislilo

Sateliti Sentinel-1 razotkrivaju pomicanje ...

Saznaj kako su radarski sateliti Copernicus Sentinel-1 i GNSS mjerenja izmjerili milimetarske pomake Tibetske visoravni. Donosimo danas što tim COMET-a i sveučilišta u Leedsu zaključuje o slabijim rasjedima, posebice Kunlunu, te kako takve karte mogu unaprijediti modele seizmičke opasnosti.