Postavke privatnosti

Redakcija za znanost i tehnologiju

Naša Redakcija za znanost i tehnologiju nastala je iz dugogodišnje strasti prema istraživanju, tumačenju i približavanju složenih tema običnim čitateljima. U njoj pišu zaposlenici i volonteri koji već desetljećima prate razvoj znanosti i tehnoloških inovacija, od laboratorijskih otkrića do rješenja koja mijenjaju svakodnevni život. Iako pišemo u množini, iza svakog teksta stoji stvarna osoba s dugim uredničkim i novinarskim iskustvom te dubokim poštovanjem prema činjenicama i provjerljivim informacijama.

Naša redakcija temelji svoj rad na uvjerenju da je znanost najjača kada je dostupna svima. Zato težimo jasnoći, preciznosti i razumljivosti, ali bez pojednostavljivanja koje bi narušilo kvalitetu sadržaja. Često provodimo sate proučavajući istraživanja, tehničke dokumente i stručne izvore kako bismo svaku temu predstavili čitatelju na način koji ga neće opteretiti, nego zainteresirati. U svakom tekstu nastojimo povezati znanstvene spoznaje s realnim životom, pokazujući kako ideje iz istraživačkih centara, sveučilišta i tehnoloških laboratorija oblikuju svijet oko nas.

Dugogodišnje iskustvo u novinarstvu omogućuje nam da prepoznamo što je za čitatelja zaista važno, bilo da se radi o napretku u umjetnoj inteligenciji, medicinskim otkrićima, energetskim rješenjima, svemirskim misijama ili uređajima koji ulaze u našu svakodnevicu prije nego što stignemo uopće zamisliti njihove mogućnosti. Naš pogled na tehnologiju nije isključivo tehnički; zanimaju nas i ljudske priče koje stoje iza velikih pomaka – istraživači koji godinama privode kraju projekte, inženjeri koji pretvaraju ideje u funkcionalne sustave, te vizionari koji guraju granice mogućega.

U radu nas vodi i osjećaj odgovornosti. Želimo da čitatelj može imati povjerenje u informacije koje donosimo, pa provjeravamo izvore, uspoređujemo podatke i ne žurimo s objavom ako nešto nije sasvim jasno. Povjerenje gradimo sporije nego što se piše vijest, ali vjerujemo da je jedino takvo novinarstvo dugoročno vrijedno.

Za nas je tehnologija više od uređaja, a znanost više od teorije. To su područja koja pokreću napredak, oblikuju društvo i pružaju nove mogućnosti svima koji žele razumjeti kako svijet funkcionira danas i kamo ide sutra. Upravo zato u našoj redakciji pristupamo svakoj temi s ozbiljnošću, ali i s dozom znatiželje, jer upravo znatiželja otvara vrata najboljim tekstovima.

Naša je misija približiti čitateljima svijet koji se mijenja brže nego ikada prije, uz uvjerenje da kvalitetno novinarstvo može biti most između stručnjaka, inovatora i svih onih koji žele razumjeti što se događa iza naslova. U tome vidimo svoj pravi zadatak: pretvoriti kompleksno u razumljivo, udaljeno u blisko, a nepoznato u inspirativno.

Sateliti Sentinel-1 razotkrivaju pomicanje Tibeta: kontinenti manje kruti, a rasjedi slabiji nego se mislilo

Sateliti Sentinel-1 razotkrivaju pomicanje ...

Saznaj kako su radarski sateliti Copernicus Sentinel-1 i GNSS mjerenja izmjerili milimetarske pomake Tibetske visoravni. Donosimo danas što tim COMET-a i sveučilišta u Leedsu zaključuje o slabijim rasjedima, posebice Kunlunu, te kako takve karte mogu unaprijediti modele seizmičke opasnosti.

NISAR radarski satelit NASA-e i ISRO-a kroz oblake otkriva promjene delte Mississippija kod New Orleansa

NISAR radarski satelit NASA-e i ISRO-a kroz ...

Saznaj kako NISAR, zajednička misija NASA-e i ISRO-a, radarom vidi kroz oblake i mapira New Orleans, Baton Rouge i močvare delte Mississippija. Donosimo što otkrivaju boje radara, zašto je to važno za poplave, šume i poljoprivredu te kada krajem veljače 2026. stižu javni podaci i gdje ih preuzeti preko Alaska Satellite Facilityja.

MIT-ove silikonske metastrukture računaju uz pomoć topline: otpadna energija postaje signal za izračune

MIT-ove silikonske metastrukture računaju uz ...

Saznaj kako su istraživači MIT-a razvili mikroskopske silikonske metastrukture koje, umjesto struje, koriste višak topline u čipu za analogno množenje matrica i vektora – ključnu operaciju u strojnom učenju. Donosimo što pokazuje rad objavljen u Physical Review Applied, koje primjene obećava za termalno nadziranje elektronike i gdje su trenutačne granice.

Crew-12 na ISS: lansiranje 11. veljače iz Cape Canaverala i devet mjeseci posade NASA-e, ESA-e i Roscosmosa

Crew-12 na ISS: lansiranje 11. veljače iz ...

Donosimo pregled misije Crew-12: najraniji termin polijetanja iz Cape Canaverala, pričuvni prozori te put na ISS u kapsuli SpaceX Dragon na raketi Falcon 9. Saznaj tko su članovi posade NASA-e, ESA-e i Roscosmosa i kako karantena u Houstonu vodi do završnih priprema na Floridi. Uz to, objašnjavamo zašto se raspored mijenja nakon ranijeg povratka Crew-11 i koliko dugo misija traje.

NASA: La Niña 2025. privremeno usporila rast razine mora, no sateliti upozoravaju na ubrzani globalni trend

NASA: La Niña 2025. privremeno usporila rast ...

Saznaj zašto je NASA u 2025. zabilježila sporiji rast globalne razine mora: blaga La Niña pojačala je kiše nad Amazonom i privremeno zadržala vodu na kopnu. Sateliti Sentinel-6 te podaci GRACE-FO i Argo pokazuju da se oceani i dalje rekordno zagrijavaju, pa se ubrzani trend porasta razine mora vraća čim se voda ispusti natrag u more.

UVA i Very Large Array prvi put otkrili radio-signale supernove tipa Ibn i zavirili u posljednje godine zvijezde

UVA i Very Large Array prvi put otkrili ...

Saznaj kako su astronomi s University of Virginia (UVA) pomoću radioteleskopa Very Large Array uhvatili prvi radijski signal rijetke supernove tipa Ibn. Podaci otkrivaju koliko je mase zvijezda izgubila neposredno prije eksplozije, gdje se nalazi helijem bogat plin i zašto sve upućuje na binarni sustav.

UCSF u Current Biology pokazao kako se mitotsko vreteno samo popravlja pod stresom i štiti diobu DNK

UCSF u Current Biology pokazao kako se ...

Saznaj zašto mitotsko vreteno, ključni stanični „stroj” za razdvajanje kromosoma, može izdržati velike sile. Tim UC San Francisca u Current Biology opisuje kako se vlakna pod opterećenjem brzo obnavljaju i dodatno učvršćuju. U pokusu s mikroneedlom u živim stanicama zabilježen je samopopravak koji pomaže da se DNK podijeli precizno na dvije stanice.

CMS u CERN-u i MIT donijeli najčišći dokaz traga kvarka: kvark-gluonska plazma u ranom svemiru je tekućina

CMS u CERN-u i MIT donijeli najčišći dokaz ...

Saznaj kako su fizičari CMS-a u CERN-ovu LHC-u, uz tim s MIT-a, u sudarima olovnih iona uočili da kvarkovi ostavljaju “budnicu” u kvark-gluonskoj plazmi. Uz Z bozon kao neutralnu oznaku, pokazali su da se taj pramedij ranog svemira ponaša kao gusta tekućina, a ne kao nasumično raspršenje čestica.

NASA-ina Juno izmjerila debljinu leda na Europi nakon preleta 2022.: novi tragovi o oceanu ispod mjeseca

NASA-ina Juno izmjerila debljinu leda na ...

Saznaj što je NASA-ina letjelica Juno otkrila tijekom bliskog preleta Europe: mikrovalna mjerenja suzila su raspravu o debljini ledene kore i pokazala koliko je složen put kisika i hranjivih tvari prema oceanu ispod površine. Donosimo kontekst za Europa Clipper i ESA-in JUICE te što to znači za potragu za nastanjivim uvjetima.

AI AnomalyMatch u arhivi teleskopa Hubble: ESA-ini astronomi u 2,5 dana izdvojili gotovo 1400 anomalija

AI AnomalyMatch u arhivi teleskopa Hubble: ...

Saznaj kako je alat AnomalyMatch, koji su razvili ESA-ini istraživači, pretražio gotovo 100 milijuna izrezaka iz Hubble Legacy Archivea i u kratkom roku izdvojio više od 1300 rijetkih pojava, uključujući stotine dosad nedokumentiranih anomalija. Donosimo što to znači za potragu za gravitacijskim lećama, sudarima galaksija i drugim kozmičkim 'iglama u plastu sijena'.