Jučer, danas, sutra: tarife, Gaza i Iran te što to znači za cijene, putovanja i online sigurnost u svijetu

U tri dana, svijet često izgleda kao da mijenja smjer nekoliko puta. Jučer, 17. siječnja 2026., dominirale su teme koje se na prvu čine daleke: geopolitički pritisci, izbori u Africi, napetosti oko Bliskog istoka, potezi velikih sila i rasprave o budućnosti međunarodnog poretka. No te se vijesti vrlo brzo “preliju” u nešto što osjetiš u novčaniku, na putovanju, na poslu, u online sigurnosti i u tome koliko se pouzdano možeš informirati.

Danas, 18. siječnja 2026., nije dan za pasivno praćenje naslova, nego za razumno upravljanje rizikom. Kad su tržišta nervozna zbog političkih pritisaka na institucije ili zbog trgovinskih prijetnji, cijene energije i robe znaju poskočiti i prije nego se ikakva odluka formalno dogodi. Kad se govori o “drugoj fazi” plana za Gazu, to utječe na sigurnost, migracije, humanitarni tok, ali i na energente i logistiku. Kad se u Iranu spominje masovna represija, uvijek postoji rep i u obliku sankcija, rizika za zračni promet i promjena u cijenama nafte. Kad se u Ugandi osporavaju izborni rezultati, to je podsjetnik da politička nestabilnost može preko noći promijeniti uvjete poslovanja, putovanja i sigurnosti.

Sutra, 19. siječnja 2026., fokus se pomiče na konkretne “točke okidanja”: sastanke, planirane odluke i događaje koji mogu pojačati ili smiriti napetosti. Dio svijeta ulazi u radni tjedan s temama koje su se “nakupile” preko vikenda, a dio institucija ima jasno zakazane rasprave. Za običnog čovjeka to znači jednostavno: provjeri što te može pogoditi odmah (cijene, putovanja, digitalna sigurnost) i što trebaš pratiti da ne kasniš s reakcijom (najave tarifa, upute institucija, sigurnosna upozorenja).

Najveći rizici u iduća 24 do 48 sati su “brze” promjene raspoloženja na tržištima zbog političkih izjava, širenje dezinformacija oko ratnih i izbornih tema te pogrešna osobna procjena sigurnosti na putu ili online. Najveće mogućnosti su hladna glava i dobra rutina: prikupljanje informacija iz više neovisnih izvora, smanjenje impulzivnih financijskih odluka te jačanje zaštite računa i podataka dok se internet i društvene mreže sve više reguliraju.

Jučer: što se dogodilo i zašto bi te to trebalo zanimati

Tarife i “Greenland efekt”: kad geopolitika ide ravno u cijene

Prema Associated Pressu, američki predsjednik Donald Trump 17. siječnja 2026. najavio je da će od veljače uvesti carine od 10% na uvoz iz više europskih država, uz najavu rasta do 25% do lipnja, vezujući to uz europsko protivljenje američkoj kontroli nad Grenlandom. Takva najava je više od političke poruke: tržišta reagiraju i prije nego se carine stvarno dogode, jer poduzeća i uvoznici odmah počinju ugrađivati rizik u cijenu. Za tebe to može značiti skuplje proizvode koji prelaze Atlantik (od industrijskih komponenti do potrošačke robe), ali i posredni učinak: rast nesigurnosti u trgovini često diže cijenu osiguranja, logistike i transporta, a to se prelijeva u maloprodajne cijene.
Drugi sloj je psihologija: kad se trgovina politizira, poduzeća kreću u “plan B” nabave i proizvodnje. To kratkoročno stvara trošak (promjena dobavljača, ugovori, rokovi), a dugoročno preslaguje cijele lance opskrbe. Ako radiš u industriji, IT-u, e-trgovini ili logistici, ova tema ti nije “tuđa”: može promijeniti potražnju, rokove isporuke i cijene komponenti.
(Izvor, Detalji)

Gaza: druga faza plana i spor oko upravljanja

Prema Associated Pressu, Izrael je javno prigovorio američkoj objavi sastava tijela koje bi trebalo nadzirati iduće korake u Gazi nakon primirja, navodeći da nije bilo koordinacije i da to ide protiv izraelske politike. Kad se pređe s “prekida vatre” na “upravljanje i obnovu”, u praksi kreću teža pitanja: tko odlučuje o sigurnosti, tko kontrolira granice, tko distribuira pomoć, tko upravlja svakodnevnim uslugama i tko preuzima političku odgovornost.
Za običnog čovjeka izvan regije, ova tema je važna iz dva razloga. Prvo, Bliski istok i dalje snažno utječe na cijene energije i na percepciju globalnog rizika. Drugo, humanitarni i sigurnosni razvoj događaja utječe na migracijske rute, putna upozorenja i opći osjećaj sigurnosti u europskom susjedstvu. Ako planiraš putovanja ili radiš s međunarodnim tržištima, volatilnost u ovoj priči često znači i volatilnost u cijenama i rokovima.
(Izvor, Detalji)

Iran: represija, prijetnje i rizik od šire eskalacije

Prema Reutersu, kroz izvješća koja prenose međunarodni mediji, u Iranu se prosvjedi smiruju nakon nasilne represije, uz nova uhićenja i snažna ograničenja informacija, dok se u pozadini spominju i američka upozorenja. Paralelno, prema The Guardianu, iranski vrh je govorio o velikom broju poginulih i optužbama o “stranom uplitanju”, a dijelovi establišmenta traže još oštrije mjere.
Što to znači za tebe? Kad Iran postane središnja točka, prva posljedica često je rizik za energetsku stabilnost i zračni promet. Čak i bez formalne eskalacije, tržišta nafte i osiguranja reagiraju na percepciju rizika. Putnici mogu osjetiti posljedice kroz promjene ruta, skuplje karte i dodatne sigurnosne provjere, a poslovni ljudi kroz skuplje isporuke i veće rizike u ugovorima. Ako radiš s digitalnim kanalima, očekuj i pojačani val propagande i dezinformacija, jer se informacijski rat obično pojačava kad režimi stežu internet.
(Izvor, Detalji)

Uganda: izborni rezultat, osporavanje i “lekcija” o stabilnosti

Prema Associated Pressu, predsjednik Yoweri Museveni proglašen je pobjednikom predsjedničkih izbora u Ugandi, dok je oporba osporila rezultat, navodeći nepravilnosti, pritiske i prekid interneta. U takvim situacijama nije ključna samo statistika glasova nego i to koliko brzo zemlja može ući u krug prosvjeda, represije ili institucionalne blokade.
Za običnog čovjeka izvan Ugande, poanta nije “daleka politika”, nego vrlo praktična ekonomija rizika: nestabilnost u jednoj državi utječe na cijenu osiguranja, na investicijske odluke i na opskrbne lance, posebno ako se radi o sirovinama, logističkim rutama ili regionalnim centrima. Također, kad se u jednoj zemlji isključi internet tijekom izbora, to je podsjetnik koliko su digitalne usluge ranjive na političke odluke. To se sutra može dogoditi i u drugom kontekstu, bilo zbog izbora, prosvjeda ili “sigurnosnih razloga”.
(Izvor, Detalji)

Ujedinjeni narodi: upozorenje na slabljenje globalne suradnje

Prema The Guardianu, glavni tajnik UN-a António Guterres 17. siječnja 2026. upozorio je na “snažne sile” koje potkopavaju globalnu suradnju, uz naglasak na prijetnje poput klimatske krize, kibernetičke nesigurnosti i nove utrke u naoružanju. Iako se takvi govori često doživljavaju kao “diplomatski”, oni su signal da se u 2026. očekuje više kriza koje prelaze granice: od kibernetičkih incidenata do migracijskih valova i klimatskih ekstremnih događaja.
Za tebe je bitno jer globalna suradnja nije apstraktna: ona određuje hoće li putovanja biti jednostavnija ili teža, hoće li se standardi digitalne sigurnosti usklađivati ili raspadati, i hoće li krize poput epidemija ili klimatskih katastrofa imati brži, koordiniran odgovor. Kad suradnja slabi, trošak nesigurnosti prebacuje se na kućanstva i tvrtke: skuplje osiguranje, skuplji krediti, veći oprez u zapošljavanju i investicijama.
(Izvor)

Američka središnja banka i povjerenje: kad tržišta reagiraju na politiku

Prema The Guardianu, vijesti o kaznenoj istrazi povezanoj s predsjednikom Federalnih rezervi Jeromeom Powellom potaknule su zabrinutost oko neovisnosti središnje banke, uz slabljenje dolara i rast cijene zlata u okruženju povećane nervoze. Neovisno o političkim preferencijama, osnovna činjenica za građane je jednostavna: kad tržišta sumnjaju u stabilnost institucija, sve postaje skuplje financirati, a volatilnost ulazi u kamate, tečajeve i cijene.
To se može osjetiti i izvan SAD-a. Dolar je i dalje ključna valuta za energente i dio globalne trgovine, pa nestabilnost u američkoj monetarnoj priči utječe na cijene uvoza i na raspoloženje investitora. Ako imaš štednju ili kredit vezan uz varijabilne uvjete, ili radiš u sektoru koji ovisi o međunarodnim cijenama, ova tema nije “financijska rubrika”, nego praktični rizik koji može mijenjati tvoj budžet.
(Izvor)

Djeca i društvene mreže: Australija kao presedan koji će drugi kopirati

Prema Associated Pressu, nakon australske zabrane društvenih mreža za mlađe od 16 godina, platforme su uklonile ili ograničile oko 4,7 milijuna dječjih računa, uz mogućnost visokih kazni za kompanije koje ne provode dobnu provjeru. Ovo je globalno važna vijest jer je riječ o presedanu: kad jedna velika demokracija krene u oštru regulaciju, druge često testiraju slične modele, a industrija se prilagođava na razini cijelog tržišta.
Za obitelji i škole to je praktično: očekuj strože provjere dobi, više zahtjeva za dokumentima i više “lažnih pozitivnih” situacija u kojima sustav blokira račun iako nije dječji. Za sve ostale, posljedica je i šira: dobna provjera često znači više prikupljanja podataka, što otvara pitanje privatnosti. Ako koristiš društvene mreže za posao ili komunikaciju, pripremi se na promjene pravila i na to da će se “identitet” sve češće provjeravati.
(Izvor)

Energija i cijene: pritisak na naftu, ali ne i na tvoju računicu

Prema Reutersovoj anketi analitičara koju prenose specijalizirani portali, očekuje se da bi u 2026. rast ponude i slabija potražnja mogli držati cijene nafte pod pritiskom, iako geopolitički rizici mogu stvarati kratkotrajne skokove. Na papiru, “niža nafta” zvuči kao dobra vijest, ali u praksi kućanstva često vide mješovitu sliku: cijena goriva može oscilirati zbog tečaja, poreza, logistike i lokalne marže, a cijene plina i struje često imaju vlastitu dinamiku.
Najvažnije je razumjeti obrazac: kad je geopolitički rizik visok (Iran, Gaza, trgovinske prijetnje), kratki skokovi cijena su realni čak i ako je srednjoročni trend “pritisak prema dolje”. To je razlika između onoga što piše u prognozi i onoga što vidiš na benzinskoj. Za kućni budžet to znači da vrijedi planirati unaprijed (npr. veća putovanja, logistiku poslovanja, grijanje) i ne donositi odluke na temelju jednog dana cijene.
(Izvor, Detalji)

Požari i ekstremi: kad “lokalna” katastrofa postane globalna vijest

Prema sažetku AP-ovih najvažnijih priča, tema velikih požara u Los Angelesu i angažmana zatvorenika-vatrogasaca bila je u fokusu vijesti ovih dana. Takvi događaji nisu bitni samo kao dramatična slika: oni utječu na cijene osiguranja, na tržište nekretnina, na opskrbu i na političke odluke o infrastrukturi i klimatskoj prilagodbi.
Za običnog čovjeka poruka je praktična: ekstremi nisu “nečiji tuđi problem”. U svijetu u kojem osiguravatelji mijenjaju modele rizika, a države pooštravaju standarde, posljedice se vide u premijama osiguranja, pravilima gradnje i dostupnosti pokrića. Čak i ako ne živiš blizu požara, živiš u sustavu koji reagira na takve rizike i mijenja cijene.
(Izvor)

Danas: što to znači za tvoj dan

Novac i cijene: kako se zaštititi od “tarifa prije tarifa”

Kad političari najave carine, tržište počne računati trošak odmah. Čak i ako se odluka kasnije ublaži, današnji dan je dobar za “osnovnu higijenu” kućnog budžeta i poslovnih troškova. Najveća pogreška je impuls: kupnja iz straha ili ulazak u financijske odluke bez plana.

• Praktična posljedica: rast nesigurnosti može dići cijene uvozne robe i logistike i prije formalnih odluka.
• Na što paziti: izbjegni paniku i “kupnju na zalihe” bez stvarne potrebe; to često povećava trošak.
• Što se može napraviti odmah: pregledaj troškove s velikim uvoznim udjelom (tehnika, auto-dijelovi, oprema) i planiraj kupnju racionalno.

Ako radiš u firmi, danas vrijedi pitati: imamo li alternativne dobavljače, imamo li ugovore s fiksnim cijenama i kako se štitimo od tečajnog rizika. Najave oko Grenlanda i carina nisu samo politička drama nego signal da 2026. može imati više trgovinskih trzaja. (Izvor)

Putovanja i sigurnost: provjera ruta, upozorenja i realnih rizika

Kad su Iran i Gaza u fokusu, najčešći rizik za putnike nije “film”, nego promjene pravila i ruta: preusmjeravanja letova, dodatne provjere, nagla otkazivanja i skuplje karte zbog osiguranja. Danas je pametno planirati kao da se situacija može pogoršati, ali bez dramatiziranja.

• Praktična posljedica: zračni prijevoznici i osiguravatelji brzo prilagođavaju uvjete kad se poveća regionalni rizik.
• Na što paziti: putno osiguranje i sitna slova (otkazivanje, “ratni rizik”, promjene rute).
• Što se može napraviti odmah: spremi kopije dokumenata offline, provjeri fleksibilnost karata i postavi upozorenja za letove.

Ako ti posao ovisi o putovanju, danas je dan za rezervni plan: alternativa rute, alternativa datuma i kontakt s prijevoznikom prije nego nastane gužva. (Izvor)

Online sigurnost: zašto će dobna provjera i regulacija promijeniti navike

Australski slučaj je poruka da digitalni identitet postaje “ključ” za pristup platformama. Danas se to možda ne događa u tvojoj zemlji, ali proizvodi i platforme su globalni: promjene pravila obično stižu svima, samo različitim tempom. Ako koristiš društvene mreže poslovno, to je i pitanje kontinuiteta posla.

• Praktična posljedica: više verifikacija, više blokada računa i više zahtjeva za podacima.
• Na što paziti: phishing poruke koje glume “dobnu provjeru” ili “verifikaciju profila”.
• Što se može napraviti odmah: uključi dvofaktorsku autentifikaciju i provjeri e-mail adrese s kojih dolaze zahtjevi.

Posebno pazi na lažne “hitne” poruke: upravo kad se uvedu nova pravila, prevaranti vole slati obavijesti tipa “račun će biti ugašen za 24 sata”. (Izvor)

Informacijska higijena: kako čitati vijesti o Iranu i izborima bez upadanja u propagandu

Kad se priča o represiji, protestima i izborima, informacijski prostor postaje bojište. Danas je ključno razlikovati: što je potvrđeno, što je tvrdnja jedne strane i što je procjena. Najčešća greška je dijeljenje sadržaja iz “jednog izvora” koji zvuči uvjerljivo.

• Praktična posljedica: dezinformacije se šire brže od demantija i mogu utjecati na raspoloženje i odluke.
• Na što paziti: video bez konteksta, stare snimke, “anonimne” tvrdnje bez provjere.
• Što se može napraviti odmah: usporedi najmanje dva neovisna izvora i traži službena priopćenja gdje je moguće.

Ako informacija nije neovisno potvrđena, tretiraj je kao “moguće”, ne kao “sigurno”. To štedi živce i sprječava donošenje loših odluka. (Izvor)

Energetski troškovi: gorivo, grijanje i kratki skokovi cijena

Danas nije dan za prognoziranje cijene nafte “do ljeta”, nego za razumijevanje da se cijena može trzati zbog izjava i rizika. Ako planiraš put ili veći trošak energije, racionalan pristup je bolji od praćenja svake minute tržišta.

• Praktična posljedica: kratkotrajni skokovi cijena goriva mogu se pojaviti i bez formalne eskalacije krize.
• Na što paziti: razliku između globalne cijene i lokalne maloprodajne (tečaj, porezi, marže).
• Što se može napraviti odmah: optimiziraj potrošnju (ruta, održavanje vozila, grijanje) umjesto da “gađaš” savršen trenutak.

Ako ti posao ovisi o transportu, danas je dobar dan za kalkulaciju scenarija: što ako gorivo ode gore 5% ili 10% na kratko, i imaš li rezervu u cijenama ili planu isporuke. (Izvor)

Klimatski rizik i osiguranje: ne čeka “sezonu”

Priče o velikim požarima i ekstremima podsjećaju da osiguranje i javne politike sve više prate rizik u realnom vremenu. Danas je smisleno razmišljati o vlastitoj izloženosti: dom, posao, putovanja, podaci.

• Praktična posljedica: premije osiguranja i uvjeti pokrića mogu se mijenjati kako se rizik redefinira.
• Na što paziti: što polica stvarno pokriva i koje su iznimke kod “ekstremnih događaja”.
• Što se može napraviti odmah: napravi popis imovine i sigurnosnu kopiju dokumenata (digitalno i offline).

Ovo nije “američka priča”. Sustavi osiguranja i reosiguranja su globalni i u pravilu reagiraju preko cijelog tržišta. (Izvor)

Sutra: što može promijeniti situaciju

• UN Vijeće sigurnosti raspravlja o ICC-u i Sudanu, što može pojačati pritisak na aktere na terenu. (Službeni dokument)
• UN Vijeće sigurnosti razmatra i druge teme (Haiti, Bliski istok), pa se ton međunarodne politike može promijeniti. (Službeni dokument)
• Moguće nove izjave oko carina i Grenlanda mogu sutra utjecati na tržišta čim se otvori radni tjedan.
• Nastavak rasprava o upravljanju Gazom može donijeti nove prijepore ili dogovore o sastavu nadzornih tijela. (Izvor)
• Razvoj u Iranu može uključiti nova uhićenja ili dodatne sankcijske poteze, što mijenja rizik za energente i putovanja.
• U Ugandi su mogući pozivi na prosvjede ili pravni prigovori, što može utjecati na stabilnost i internet dostupnost. (Izvor)
• U SAD-u je federalni praznik (treći ponedjeljak u siječnju), što može utjecati na dostupnost dijela usluga i ritam vijesti. (Službeni dokument)
• Tržišta i mediji sutra često “reagiraju” na vikend-najave, pa su jutarnje korekcije cijena i tečajeva vjerojatnije.
• U priči o neovisnosti središnjih banaka, svaka nova informacija može promijeniti raspoloženje ulagatelja i tečajne odnose.
• Digitalna regulacija i dobne provjere nastavljaju se širiti kroz rasprave u drugim državama, pa su moguća nova najavljena pravila.
• Klimatski ekstremi ne čekaju kalendar: nove evakuacije, prekidi u opskrbi ili rast rizika mogu doći bez najave.
• Humanitarni tokovi i sigurnosni incidenti u regijama sukoba mogu promijeniti putna upozorenja “u idućim danima”.

U kratkim crtama

• Ako kupuješ skuplju tehniku ili opremu, ne paničari, ali prati trgovinske najave i planiraj kupnju racionalno.
• Ako putuješ, provjeri pravila osiguranja i fleksibilnost karte, jer se rute i uvjeti mogu mijenjati naglo.
• Ako koristiš društvene mreže poslovno, pojačaj zaštitu računa i očekuj strože verifikacije identiteta i dobi.
• Ako vidiš “bombastičnu” snimku o Iranu ili izborima, traži potvrdu iz više izvora prije dijeljenja.
• Ako ti troškovi ovise o gorivu, planiraj scenarije i optimiziraj potrošnju umjesto lova na savršen trenutak.
• Ako imaš osiguranje imovine, provjeri pokrića i iznimke, jer se kriteriji rizika brzo mijenjaju.
• Ako radiš u firmi s uvozom, pitaj za alternativne dobavljače i ugovore koji amortiziraju tečajni i carinski rizik.
• Ako želiš mirniji dan, drži se jedne rutine: provjeri izvor, usporedi informacije, tek onda donesi odluku.