Matuljicious širi kvarnersku priču prema Portugalu: Vina Kapić i okusi Matulja dobili međunarodnu pozornicu u Viseuu
Projekt Matuljicious /matuljišs/, koji se posljednjih godina profilirao kao jedan od prepoznatljivijih turističko-gastronomskih identiteta Matulja, dobio je novu međunarodnu dimenziju nakon što je portugalsko izdanje suradnje otvorilo prostor za predstavljanje matuljskih vina i lokalne eno-gastro priče u regiji Dão. Nakon središnjeg događanja Matuljicious International, održanog 26. studenoga 2025. u restoranu Stancija Kovačići, suradnja domaćih i portugalskih chefova, sommeliera i vinara prerasla je okvire jednokratne večere i pretvorila se u platformu za daljnje povezivanje Matulja i portugalskog Viseua. Za mjesto koje se sve snažnije pozicionira kao adresa autentičnih doživljaja Kvarnera, to je važan iskorak jer se lokalna priča više ne zaustavlja samo na promociji domaćim gostima, nego se prenosi i prema tržištima koja već imaju snažnu vinsku i gastronomsku kulturu. U tom kontekstu Matulji ne izvoze samo bocu vina ili pojedino jelo, nego čitav identitet kraja, od čakavskog jezika i lokalnih etiketa do ideje da se najbolje od mjesta predstavi kao cjelovito iskustvo. Za posjetitelje koji žele upoznati kraj iz kojeg je ta priča krenula, važan dio takvog doživljaja ostaju i
ponude smještaja u Matuljima, osobito u razdobljima kada se održavaju najveća gastro događanja.
Večer u Stanciji Kovačići kao početak nove faze suradnje
Prema podacima Turističke zajednice općine Matulji, Matuljišs International 2025. bio je središnji međunarodni program projekta Matuljicious /matuljišs/ i održan je u ambijentu Stancije Kovačići kao dio studenoga obilježenog programom „Za prsti polizat“. Događaj je nastavljen na iskustvo prethodne suradnje s talijanskom Umbrijom, a ovog je puta Portugal bio u prvom planu. U večeri od šest sljedova susreli su se domaći chef Vinko Frlan i portugalska chefica Inês Beja iz Viseua, dok je portugalska vina gostima predstavio sommelier Antonio Ramos. Upravo je taj susret, prema dostupnim informacijama, otvorio prostor za novu fazu partnerstva jer su nakon matuljskog gostovanja uspostavljeni kontakti koji su vodili prema ideji predstavljanja matuljskih vina i Matuljicious koncepta u Portugalu. U organizacijskom smislu to pokazuje kako gastronomske manifestacije imaju smisla onda kada izađu iz jednodnevnog okvira i prerastu u mrežu konkretnih suradnji, razmjene znanja i zajedničke promocije. Za Matulje je to osobito važno zato što se time potvrđuje da lokalni projekt, nastao iz mjesta koje gravitira Opatijskoj rivijeri, može postati prepoznatljiv i izvan hrvatskih granica.
Jelovnik matuljskog izdanja suradnje jasno je pokazao zašto je takav susret imao potencijal za nastavak. Na stolu su se našli tartar od divlje orade, portugalski bacalhau à Brás, maneštra od sipe i njoki od skute, marinirana janjetina s portugalskom rižom, pačja prsa te desert koji je spojio vino Encruzado i sir Serra da Estrela. U vinskom dijelu večeri posebno su se istaknula lokalna vina, među njima Kastavska belica Kapić 2024. i Črjena zemja Kapić 2023., što je publici ponudilo neposredan susret s matuljskim i kvarnerskim terroirem. Važna je i činjenica da je, prema objavi organizatora, interes za događanje bio velik te su mjesta bila popunjena vrlo brzo nakon objave programa. To govori da Matuljicious više nije tek lokalna manifestacija ograničena na kalendar jedne općine, nego sadržaj koji ima snagu privući publiku željnu iskustva, priče i kvalitete.
Zašto je Viseu logičan izbor za nastavak priče
Ako se gleda širi kontekst, izbor Viseua za portugalsko predstavljanje nije slučajan. Službene turističke stranice tog portugalskog grada opisuju Viseu kao „glavni grad zemlje vina Dão“, a upravo je regija Dão jedna od najprepoznatljivijih portugalskih vinskih zona. Ondje djeluje i Regionalna vinska komisija Dão, a vinska ruta Dão već desetljećima razvija enoturizam kao važan dio lokalnog gospodarstva. Drugim riječima, matuljska priča nije upućena bilo kojoj destinaciji, nego prostoru koji dobro razumije vrijednost terroira, porijekla, sorte i povezanosti vina s krajobrazom i gastronomijom. To je osobito bitno za vinariju poput Kapić, koja vlastiti identitet gradi upravo na povezanosti vina s lokalnim govorom, običajima i liburnijskim nasljeđem.
Viseu pritom nije važan samo kao vinsko središte. Riječ je i o gradu koji posljednjih godina sustavno njeguje gastronomski imidž, a službeni portugalski izvori naglašavaju povezanost gradske ponude s vinom Dão, regionalnim sirevima i autohtonom kuhinjom. U takvom okruženju hrvatsko gostovanje ne znači tek promociju jedne etikete, nego ulazak u prostor gdje publika već ima razvijenu kulturu kušanja, usporedbe i vrednovanja proizvoda. Upravo zato je najava da se Matuljicious i Vina Kapić predstave u Portugalu snažna poruka: domaći organizatori nisu tražili najlakšu publiku, nego publiku koja zna što traži od vina i gastronomije. Time je i vrijednost takvog predstavljanja veća, jer svako priznanje ili interes dobiven u takvom kontekstu nosi dodatnu težinu.
Vina Kapić kao nositelj matuljskog identiteta izvan Hrvatske
Vinarija Kapić, prema podacima službenih stranica Turističke zajednice općine Matulji i same vinarije, osnovana je 2022. godine i predstavlja noviji, ali jasno profiliran val kvarnerskog vinarstva. Posebnost njezina pristupa nije samo u proizvodnji vina, nego i u načinu na koji se lokalni identitet pretače u brend. Etikete nose nazive iz čakavskog govora, čime vino postaje i kulturni medij, a ne samo proizvod za tržište. U turističkom smislu to je vrlo važan detalj jer suvremeni gost sve manje traži generičnu ponudu, a sve više autentičnost koju može vezati uz konkretan kraj i njegov jezik, ljude i običaje. Kapić je zato u ovoj priči puno više od vinskog partnera: riječ je o jednom od najvidljivijih simbola nastojanja da Matulji vlastitu posebnost predstave samouvjereno, bez odustajanja od lokalnog karaktera.
Službeni podaci govore da vinarija iz Matulja proizvodi više etiketa, uključujući Kastavsku belicu, malvaziju, chardonnay, muškat, merlot i teran, a kušaonica u središtu Matulja dio je cjelogodišnje eno-gastro ponude. To znači da međunarodno gostovanje nije izdvojena epizoda, nego logičan nastavak procesa u kojem se lokalni proizvod prvo gradi i potvrđuje kod kuće, a tek potom nosi prema inozemstvu. Upravo takav redoslijed daje vjerodostojnost cijeloj priči. Kada portugalskoj publici bude predstavljen „blago iz čaše“ iz Matulja, kako se to slikovito najavljuje u sklopu projekta, iza toga stoji konkretna vinarija, stvaran proizvod i destinacija u kojoj se taj proizvod može doživjeti na izvorištu. Zato je za publiku koja će tek otkrivati ovaj kvarnerski kraj važna i praktična informacija o tome gdje pronaći
smještaj u Matuljima, osobito za one koji žele spojiti vinsku priču s obilaskom Opatijske rivijere, Kastavštine i zelenog zaleđa Učke.
Partnerstvo koje spaja turizam, gastronomiju i promociju destinacije
U pozadini cijele priče nije samo vino, nego i širi turistički koncept. Matuljicious od početka gradi ideju „najboljeg od Matulja na jednom mjestu“, što znači da se lokalna gastronomija ne promatra odvojeno od aktivnosti, baštine, krajolika i identiteta mjesta. Prema službenim stranicama Turističke zajednice, Matuljicious 2026. nastavlja tu logiku kao prepoznatljiv destinacijski proizvod, a međunarodna gostovanja daju mu dodatnu vrijednost jer projekt iz lokalne manifestacije prerasta u izvozni promotivni model. Kada jedna chefica iz Portugala nakon gostovanja u Matuljima poželi otvoriti prostor za sličnu suradnju u vlastitoj sredini, to zapravo znači da je prepoznat ne samo okus nego i format događaja. To je za organizatore vjerojatno jedna od najvažnijih potvrda uspjeha.
Prema riječima Marijane Kalčić iznesenima u dostavljenim informacijama, turističko-gastronomsko partnerstvo između Viseua i Matulja nastavlja se razvijati, a projekt Matuljicious na prirodan je način povezao Hrvatsku i Portugal. U takvoj izjavi krije se ključ cijele priče: gastronomija se ovdje koristi kao jezik međunarodnog povezivanja. Hrvatska na brojnim tržištima jest poznata kao turistička zemlja, ali daleko rjeđe kao eno-gastro destinacija čije manje sredine mogu ravnopravno ući u dijalog s etabliranim vinskim regijama Europe. Upravo zato je ovakav iskorak važan i izvan lokalnih okvira. On pokazuje da se i mala sredina može pozicionirati ako dosljedno gradi vlastitu priču, uključuje lokalne proizvođače i surađuje s partnerima koji razumiju vrijednost kvalitete, a ne samo marketinške buke.
Što portugalska publika može prepoznati u matuljskoj priči
Portugal je zemlja snažne kulinarske memorije, regionalnih identiteta i vinske tradicije, pa je zato razumljivo da organizatori u Matuljima u toj suradnji vide više od običnog gostovanja. Portugalska publika dobro razumije koncept lokalnog proizvoda koji nije odvojen od mjesta nastanka. U regiji Dão posebno se vrednuju autohtone sorte, veza vina s tlom i klimom te enoturističko iskustvo koje uključuje posjet vinarijama, degustacije i upoznavanje krajolika. U tom okviru matuljska priča može biti čitljiva i zanimljiva, jer i sama polazi od slične logike: od domaćeg proizvoda, kratkih lanaca kvalitete, malih proizvođača i snažne veze s lokalnom kulturom. Kapićeva vina s čakavskim imenima upravo su primjer proizvoda koji može biti razumljiv i stranoj publici zato što iza njega stoji autentična priča, a ne generična marketinška ambalaža.
S druge strane, portugalsko gostovanje može imati i povratni učinak na Matulje. Svaka međunarodna suradnja koja je dovoljno vidljiva na društvenim mrežama, u medijima i među vinskim krugovima otvara mogućnost da se dio publike zainteresira i za samo odredište iz kojeg ta priča dolazi. U tom smislu Matulji ne promoviraju samo etiketu vina, nego i sebe kao ulaznu točku za doživljaj Kvarnera iz drukčijeg kuta. To može biti posebno zanimljivo gostima koji traže manje razvikane destinacije, lokalnu kuhinju, kontakt s proizvođačima i boravak izvan najgušćih obalnih središta. Za takve posjetitelje važan je i praktičan nastavak priče kroz
smještaj blizu mjesta događaja, jer eno-gastro turizam najčešće podrazumijeva višednevni boravak, kušanja, obilazak okolice i sporiji ritam putovanja.
Matuljicious kao model razvoja koji ne ovisi o masovnosti
Jedna od važnijih poruka ovog projekta jest da se destinacijski identitet ne mora graditi isključivo na velikim brojkama, nego na precizno oblikovanom sadržaju. Matuljicious nije zamišljen kao masovna manifestacija bez lica, nego kao projekt koji povezuje restorane, lokalne proizvode, radionice, outdoor ponudu i priče ljudi koji u tom kraju žive i rade. Upravo zato slogan „Pomalo da se dugo zajde“ nije samo simpatična fraza, nego dobro opisuje filozofiju razvoja: umjesto brzog trošenja sadržaja nudi se iskustvo koje traje, koje se pamti i koje se može prenositi dalje. U turističkom i gospodarskom smislu to je sve relevantniji model, osobito u vrijeme kada brojne destinacije traže održivije oblike razvoja i veću dodanu vrijednost po gostu, a manji pritisak na prostor.
U takvoj logici međunarodna partnerstva s regijama poput Viseua imaju dodatni smisao. Ona omogućuju razmjenu publike, ideja i reputacije, ali bez gubitka lokalnog karaktera. Dapače, što je projekt autentičniji, to lakše može biti prepoznat u inozemstvu. To vrijedi i za Matuljišs International iz studenoga 2025., ali i za nastavak suradnje kroz najavljeno predstavljanje matuljskih vina u Portugalu. Ako se taj smjer nastavi, Matulji bi u godinama koje dolaze mogli još jasnije oblikovati vlastitu poziciju na karti eno-gastro destinacija sjevernog Jadrana, ne kao kopija razvikanijih mjesta, nego kao sredina koja ima svoj tempo, svoj okus i svoj jezik.
Od lokalnog stola do međunarodne prepoznatljivosti
U konačnici, vrijednost ove priče nije samo u tome što jedna hrvatska vinarija izlazi pred portugalsku publiku, nego u tome što se pokazuje kako lokalna ideja može rasti organski, bez odricanja od vlastitih korijena. Matuljicious je u Matuljima krenuo kao platforma koja okuplja najbolje od mjesta na jednom mjestu, a danas se vidi da taj koncept ima potencijal i izvan granica Hrvatske. Stancija Kovačići bila je pozornica na kojoj su se susreli kvarnerski i portugalski okusi, ali još važnije, postala je mjesto na kojem je započeo razgovor o trajnijoj suradnji. U takvim pričama često se najbolje vidi stvarna snaga gastronomije: ona ne ostaje samo na tanjuru i u čaši, nego stvara veze između ljudi, gradova i regija koje su se do jučer možda jedva poznavale.
Za Matulje je zato ovo više od lijepe vijesti iz svijeta hrane i vina. Riječ je o potvrdi da destinacijska priča, kada je dosljedna i sadržajno jaka, može doprijeti i do publike koja dolazi iz izrazito zahtjevnog eno-gastro okruženja. A za hrvatsku turističku i vinsku scenu to je podsjetnik da se međunarodna vidljivost ne gradi samo velikim kampanjama, nego i susretima koji su dovoljno uvjerljivi da iz jedne večere nastane nova etapa partnerstva. U tom smislu Matuljicious doista ide pomalo, ali sigurno, i upravo u toj sporijoj, autentičnoj gradnji njegova je najveća snaga.
Izvori:- Turistička zajednica općine Matulji – službena objava o događanju Matuljišs International 2025., datumu održavanja, chefovima i slijedovima večere (link)
- Turistička zajednica općine Matulji – službene stranice projekta i destinacije, uključujući aktualni okvir Matuljicious 2026. i predstavljanje Matulja kao turističko-gastronomske destinacije (link)
- Turistička zajednica općine Matulji – službeni profil vinarije Kapić s podacima o osnutku, etiketama i kušaonici u Matuljima (link)
- Kapîć Winery – službene stranice vinarije s opisom brenda, vezom s liburnijskom i kastavskom tradicijom te informacijama o kušaonici i vinariji u Matuljima (link)
- Quinta dos Monteirinhos – službene stranice portugalske vinarije s podacima o obiteljskoj tradiciji, proizvodnji vina i lokaciji u regiji Dão (link)
- Visit Viseu – službene turističke stranice grada Viseua s opisom grada kao vinskog središta regije Dão (link)
- CVR Dão – službene stranice Regionalne vinske komisije Dão o vinskoj ruti, identitetu regije i važnosti sorti poput Encruzada (link)
Kreirano: srijeda, 18. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini