Danas je otvoren još jedan objekt Dječjeg vrtića Kustošija u Gajnicama, a radi se o šestom vrtiću izgrađenom tijekom mandata sadašnje zagrebačke uprave. Ovaj projekt, u koji je uloženo 800,000 eura, većinski financiran iz gradskog proračuna, naglašava izazove s kojima se Zagreb suočava u osiguravanju dovoljnog broja mjesta za svu djecu. Iako gradska vlast naglašava napredak, smanjenje broja neupisane djece za 40% u odnosu na prošlu godinu ne smije zavarati javnost. Činjenica da je 1. rujna 2024. godine još uvijek bilo 190 slobodnih mjesta u gradskim vrtićima te dodatnih 300 u privatnim i vjerskim ustanovama ukazuje na to da problem i dalje postoji.

Gradska strategija
Prema riječima gradonačelnika Tomislava Tomaševića, cilj je osigurati mjesto za svako dijete, no pitanje ostaje koliko je ova strategija dugoročno održiva. Dok se u javnosti promoviraju otvaranja novih objekata, temeljne promjene u predškolskoj politici nisu vidljive. Roditelji se i dalje suočavaju s izazovima pri upisu, a mnogi se pitaju jesu li gradske vlasti u stanju dugoročno rješavati rastuće potrebe grada, posebno u rubnim dijelovima kao što su Sesvete i Novi Zagreb.

S obzirom na planirana otvaranja novih vrtića u rujnu, kao što su objekti na Žitnjaku, u Sesvetskom Kraljevcu te Studentskom gradu, postavlja se pitanje hoće li gradska vlast uspjeti zadovoljiti potražnju. Gradonačelnik tvrdi kako su novi vrtići tek početak te da će se do kraja godine otvoriti još pet novih objekata, uključujući Dječji vrtić Sveta Klara i druge projekte. Međutim, kritičari primjećuju da, iako se kapaciteti proširuju, nema jasne strategije za dugoročnu održivost ovih objekata, osobito u pogledu kvalitete rada i obrazovnih standarda. Postojeći problemi poput nedostatka stručnog kadra i ograničenih resursa za djecu s posebnim potrebama samo se gomilaju.

Pritisak na gradsku vlast
Unatoč ovim naporima, pritisak na gradsku upravu raste. Roditelji izražavaju nezadovoljstvo zbog neizvjesnosti oko upisa, a mnogi upozoravaju na loše stanje u starijim vrtićima. Iako se gradonačelnik često hvali brojkama novih objekata, nedostaje konkretan plan za poboljšanje uvjeta rada u postojećim vrtićima. Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec priznaje da situacija nije savršena, ali ističe napredak u proširenju kapaciteta i smanjenju neupisane djece. No, brojni građani nisu uvjereni da će to biti dovoljno da se izbjegnu novi problemi u budućnosti.

Sustavna pitanja i kritike
Jedan od ključnih problema s kojim se Zagreb suočava jest nedostatak strateškog pristupa u rješavanju infrastrukturnih i kadrovskih problema. Otvaranje novih vrtića svakako olakšava pritisak, ali pitanje ostaje kako će se dugoročno osigurati kvaliteta predškolskog obrazovanja. Bez ulaganja u obuku kadra i modernizaciju postojećih objekata, ovi napori mogu biti kratkoročno rješenje za kronične probleme. Gradska vlast često zanemaruje potrebe roditelja s djecom koja zahtijevaju dodatnu podršku, te se rješenja za takve situacije ne implementiraju dovoljno brzo.

Dok se gradske vlasti hvale uspjehom otvaranja novih objekata, kritičari smatraju da su potrebne sustavne promjene u upravljanju predškolskim sustavom kako bi se zadovoljile potrebe svih građana. Ulaganja u infrastrukturu svakako su nužna, no bez pratećih reformi, poput unaprjeđenja uvjeta rada u vrtićima i boljeg planiranja kadrovskih potreba, problemi poput nedostatka mjesta i dalje će opterećivati gradske vlasti.