Rijeka zatvorila karnevalski vrhunac: više od 11.000 maškara u 100 grupa ispunilo Korzo
Rijeka je u nedjelju, 15. veljače 2026., zaključila središnji dio svoje najpoznatije gradske manifestacije: održana je 43. Međunarodna karnevalska povorka, kruna Riječkog karnevala koju građani i gosti tradicionalno prate uz trasu kretanja kroz samo srce grada. Preko 11.000 sudionika, raspoređenih u stotinu maskiranih grupa, prodefiliralo je Korzom uz više desetaka alegorijskih kola, potvrđujući status Rijeke kao karnevalske prijestolnice Kvarnera i jedne od najprepoznatljivijih pokladnih pozornica u regiji.
Ovogodišnja povorka, kao i programi koji su joj prethodili, pokazali su ono što Rijeka iz godine u godinu gradi: karneval nije tek jednodnevni događaj, nego mjesec dana živog grada, u kojem se tradicija, satira, glazba, kostimografija i volonterski rad stapaju u zajednički identitet. Za brojne posjetitelje koji su u Rijeku stigli zbog karnevala, organizatori i domaćini ponovno su podsjetili na praktičnu stranu dolaska u grad, pa se tijekom manifestacije povećao interes za smještaj u Rijeci i okolici, posebno u terminima najposjećenijih događanja.
Međunarodni karakter i gosti iz više država
Međunarodna dimenzija povorke i ove je godine ostala jedna od njezinih prepoznatljivih značajki. Uz domaće sudionike, riječkoj se karnevalskoj rijeci priključili i inozemni gosti koji Riječki karneval prate tradicionalno i kontinuirano. Prema dostupnim informacijama, među njima su bile grupe i predstavnici iz Italije, Mađarske, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, što je dodatno naglasilo regionalnu važnost događaja i njegovu privlačnost izvan granica Hrvatske.
Upravo taj spoj lokalnog i međunarodnog često je ključ riječkog modela: Rijeka na Korzu otvara prostor i za vlastite pokladne običaje i za karnevalske interpretacije koje donose gosti. Zbog toga se na istom mjestu može vidjeti i tradicijski element i suvremena maska koja komentira pop-kulturu, film, glazbu ili dnevnu politiku, ali i šira društvena pitanja. Posjetitelji koji su planirali višednevni boravak u gradu najčešće su tražili smještaj blizu Korza i trase povorke, kako bi bez gužvi i logistike mogli pratiti više događanja.
Šarolikost maski: od tradicije do filmskih i književnih likova
Raznolikost kostima i tema ponovno je bila jedna od najuočljivijih crta povorke. U stotinjak grupa mogle su se vidjeti ideje koje su se kretale od jednostavnih, ali efektnih kolektivnih maski do kompleksnih izvedbi s koreografijom i scenografijom. Pojedine su grupe, kako su same najavljivale, na jedan dan odlučile postati Meksikanci, Vikinzi ili dimnjačari, dok su druge inspiraciju tražile u književnosti i filmu. Tako su se među motivima isticale maske poput “Alise u zemlji čudesa” te interpretacije likova prepoznatljivih širokoj publici, primjerice “Cruelle”, poznate iz priče o “101 dalmatincu”.
U takvom rasponu pristupa prepoznaje se i razlika u “filozofiji” maskiranja: dio sudionika bira vizualno snažan identitet koji se lako čita iz daljine, dok drugi idu prema detalju, poruci i slojevitoj simbolici. Posebno su uočljive alegorijske konstrukcije koje prate odabranu temu, jer u Riječkom karnevalu alegorijska kola često nisu samo dekor, nego “pokretna pozornica” koja nosi priču grupe, ponekad i satirični komentar.
Najbrojnije skupine i logistika velikog defilea
Velika povorka nužno je i logistički pothvat: tisuće sudionika, organizacijski raspoređenih u stotinu grupa, zahtijevaju precizan redoslijed, koordinaciju na trasi i sigurnosno-prometne prilagodbe središta grada. U tom okviru, posebnu pozornost privukla je Karnevalska grupa Kampus s maskom “Kampus Worldwide Tour”, koju su organizacijske najave izdvojile kao najveću po broju sudionika. U dijelu najava i popisa grupa spominjala se brojka oko tisuću sudionika, dok su se u nekim procjenama i ranijim najavama pojavljivale nešto niže procjene. U svakom slučaju, riječ je o izrazito masovnoj grupi koja je u povorci ostavila snažan vizualni dojam i dodatno naglasila studentsku i mlađu energiju u riječkom karnevalskom tkivu.
Upravo masovnost nekih grupa jedan je od razloga zbog kojeg posjetitelji često biraju dolazak ranije tijekom dana i planiraju kretanje gradom unaprijed. Za goste iz drugih krajeva Hrvatske i regije, posebno one koji su u Rijeku stigli obiteljski, ponovno se bilježio interes za ponude smještaja u Rijeci koje omogućuju dolazak pješice do centra i izbjegavanje prometnih ograničenja tijekom trajanja povorke.
Zvončari kao tradicionalni finale: zvuk koji označava kraj povorke
Završetak povorke tradicionalno je pripao zvončarima, čuvarima primorskih običaja i karnevalske baštine. Njihovo zvonjenje u Rijeci ima simboličku težinu: uz atraktivnost za publiku, ono je i svojevrsna poruka o kontinuitetu i dubini pokladnih običaja na Kvarneru. Publiku su svojim nastupom ponovno oduševili Zametski zvončari, Grobnički dondolaši i Halubajski zvončari, čiji prolazak Korzom uobičajeno označava kraj povorke i uvodi završnicu mesopusnog razdoblja u Rijeci i okolici.
Halubajski zvončari, uz svoju prepoznatljivu opremu i ritam, posebno su istaknuti u regionalnoj kulturnoj slici, a tradicija zvončara u ovom kraju često se tumači kao ritualno “tjeranje zime” i prizivanje proljeća, uz naglašeni zajednički ritam i energiju skupine. U riječkom kontekstu njihov nastup dodatno povezuje gradsku karnevalsku pozornicu s običajima prigradskih i obližnjih područja, podsjećajući da Riječki karneval nije izolirana gradska fešta, nego široka kulturna mreža Kvarnera.
Mjesec dana programa: sport, glazba, ples i humanitarne akcije
Međunarodna karnevalska povorka vrhunac je, ali ne i jedini razlog zbog kojeg Riječki karneval privlači publiku. Programi koji su se tijekom prethodnih tjedana odvijali u gradu i okolici ponudili su, prema navodima organizatora, sadržaje za različite generacije: od sportskih i glazbenih događanja do koncerata, maškaranih tanci i humanitarnih akcija. Takav raspored kroz nekoliko tjedana važan je za lokalnu zajednicu, jer karneval postaje platforma na kojoj se istodobno susreću kulturni život, zabava, ugostiteljstvo i građanski angažman.
Osim glavnih povorki, karnevalska dinamika u Rijeci tradicionalno uključuje i događaje poput predaje ključa grada maškarama, izbora kraljice karnevala te dječje povorke. Time se gradi priča koja traje, u kojoj je svaki događaj “poglavlje” u karnevalskoj sezoni, a ne tek usputna najava za jedan veliki dan. Za posjetitelje koji su u grad došli na više događanja, često se isticala potreba za smještajem za posjetitelje karnevala u širem centru, osobito zbog gužvi i privremenih prometnih režima.
Prijenos i medijska pratnja: karneval i za one koji nisu mogli na Korzo
Karnevalski događaji već godinama izlaze iz okvira ulice i trgova te se šire kroz prijenose i digitalne kanale. I ove je godine osiguran prijenos Međunarodne karnevalske povorke putem mrežnih stranica Turističke zajednice grada Rijeke, čime je manifestacija postala dostupna i onima koji nisu mogli doći u grad. Takav pristup važan je i za širenje dosega karnevala, jer Rijeka na taj način pokazuje da svoju tradiciju ne čuva samo “za domaće”, nego je prezentira kao otvoren događaj koji se može pratiti i iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva.
U lokalnoj medijskoj slici, karneval je i tema koja nadilazi samu reportažu: retrospektive, fotogalerije i posebni prilozi u pravilu prate završnicu, a prema najavama dostupnima u lokalnom informativnom prostoru, karnevalski ugođaj i pregled ključnih trenutaka trebao bi biti dodatno obrađen i u posebnom prilogu dnevnih novina u izdanju od ponedjeljka, 16. veljače 2026.
Širi učinak na grad: identitet, turizam i “peto godišnje doba”
Riječki karneval često se opisuje kao “peto godišnje doba”, a ta sintagma nije samo marketinška: ona govori o tome kako manifestacija mijenja svakodnevicu grada. U vrijeme karnevala Rijeka mijenja ritam, vizualno se transformira i dobiva drugačiji društveni ton. Lokalna zajednica dobiva prostor za kreativnost, satire i zajedništvo, a turizam dobiva jedan od najprepoznatljivijih zimskih motiva dolaska. Za ugostitelje i iznajmljivače, karnevalska sezona redovito je među najvažnijim zimskim terminima, što se vidi i po povećanom interesu za smještaj u Rijeci tijekom karnevala, osobito u danima velikih povorki.
Istodobno, karneval je i svojevrsni “ventil” društva: satira i maska dopuštaju komentiranje stvarnosti bez izravnog sukoba, a javni prostor postaje pozornica na kojoj se zajednica prepoznaje i prepričava samu sebe. Rijeka pritom održava ravnotežu između tradicije zvončara i suvremenih maski koje dolaze iz pop-kulture, internetskih trendova ili aktualnih društvenih tema, zadržavajući prepoznatljiv riječki potpis: otvorenost, ironiju i snažan osjećaj zajedništva.
Izvori:
- Turistička zajednica grada Rijeke (Visit Rijeka) – službena stranica Riječkog karnevala i informacije o Međunarodnoj karnevalskoj povorci ( link )
- Turistička zajednica grada Rijeke (Visit Rijeka) – službeni program Riječkog karnevala 2026. (PDF) ( link )
- Grad Rijeka – najava završnog karnevalskog vikenda i ključnih termina ( link )
- Novi list – najave i informacije vezane uz završnicu i organizaciju karnevalskog vikenda ( link )
- Visit Rijeka – popis/redoslijed grupa za Međunarodnu karnevalsku povorku 2026. (PDF) ( link )
- Kuća halubajskega zvončara – informativna stranica o tradiciji Halubajskih zvončara ( link )