Klimatske promjene, koje su već neko vrijeme u fokusu znanstvenih istraživanja, ušle su u novu, alarmantnu fazu. Prema najnovijem izvještaju iz 2024. godine, stanje klimatskih pokazatelja na globalnoj razini je dosegnulo nove ekstremne vrijednosti, čime je jasno istaknuta ozbiljnost trenutne krize. Znanstvenici upozoravaju da je sada ključno vrijeme za poduzimanje drastičnih akcija kako bi se izbjegle nepovratne posljedice na okoliš i ljudske zajednice.

Izvještaj, koji uključuje podatke prikupljene iz različitih ekoloških područja, ukazuje na to da su od 35 planetarnih vitalnih znakova koje znanstvenici koriste za praćenje klimatskih promjena, čak 25 dostigli rekordne razine. Među ovim ekstremnim pokazateljima, prosječna površinska temperatura Zemlje je na povijesno najvišoj razini, dok su i koncentracije ugljikova dioksida te metana također na svojim vrhuncima. Samo u srpnju 2024. godine, zabilježena su tri najtoplija dana u povijesti mjerenja, što dodatno naglašava hitnost situacije.

Osim zagrijavanja planeta, izvještaj ističe zabrinjavajuće trendove u porastu deforestacije i povećanju populacija preživača, poput goveda, ovaca i koza, koji su ključni emiteri stakleničkih plinova. Ukupna populacija preživača sada je na rekordnoj razini, raste za otprilike 170,000 životinja dnevno, dok je globalna populacija ljudi na sličan način u neprekidnom porastu, povećavajući se za oko 200,000 ljudi svaki dan. Znanstvenici su također primijetili da je godišnja potrošnja fosilnih goriva porasla za 1,5% u 2023. godini, s najvećim porastima u potrošnji ugljena i nafte.

Obnovljivi izvori energije: Napredak, ali nedovoljno

Usprkos porastu korištenja obnovljivih izvora energije, poput solarne i vjetroelektrana, koje su zabilježile rast od 15% u 2023. godini, njihova uporaba i dalje čini samo maleni dio ukupne globalne potrošnje energije. Trenutni porast obnovljivih izvora energije uglavnom je rezultat povećane potražnje za električnom energijom, a ne zato što su fosilna goriva zamijenjena obnovljivim izvorima. Ovaj izazov ističe potrebu za većim fokusom na smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, kako bi se postigli stvarni rezultati u borbi protiv klimatskih promjena.

Gubitak šumskog pokrova također je zabrinjavajući, pri čemu se deforestacija diljem svijeta povećala s 22,8 milijuna hektara u 2022. na 28,3 milijuna hektara u 2023. godini. Šume, koje su ključne za apsorpciju ugljika, sada se ubrzano smanjuju, što pogoršava akumulaciju stakleničkih plinova u atmosferi.

Klimatski rizici i potencijalni scenariji

Jedan od ključnih nalaza izvještaja je da trenutni klimatski uvjeti stvaraju povećani rizik od pojačanih povratnih petlji, poput otapanja permafrosta, koje dodatno ubrzavaju klimatske promjene. Ove povratne petlje, njih 28 identificiranih do sada, pogoršavaju globalno zagrijavanje i dovode do potencijalno nepovratnih ekoloških posljedica. Izvještaj također naglašava da su brojni ekosustavi, uključujući Arktik i Antarktik, u kritičnom stanju, s rekordnim gubicima ledenih masa.

Primjerice, masovno otapanje grenlandskog leda te smanjenje prosječne debljine ledenjaka su među najalarmantnijim pokazateljima. Istovremeno, podaci pokazuju da je i kiselost oceana na povijesno najvišoj razini, što ima značajne posljedice po morske ekosustave. Znanstvenici su upozorili da, ukoliko se sada ne poduzmu drastične mjere, svijet može ući u fazu nepovratnih klimatskih promjena koje bi mogle destabilizirati ekosustave i ugroziti živote milijardi ljudi.

Geopolitičke implikacije klimatskih promjena

Uz ekološke posljedice, klimatske promjene imaju i značajan utjecaj na globalnu političku i ekonomsku stabilnost. Klimatske katastrofe, kao što su toplinski valovi, poplave i uragani, sve više pogađaju siromašne zajednice koje su najmanje doprinijele emisijama stakleničkih plinova, ali su najviše pogođene njihovim posljedicama. Ova nepravda dodatno pojačava pritisak na međunarodne pregovarače pred nadolazeći UN-ov sastanak o klimatskim promjenama, koji će se održati od 11. do 22. studenoga 2024. u Bakuu, Azerbajdžan.

Izvještaj ističe da je potrebno hitno djelovati kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje klimatske krize, uz poseban naglasak na potrebu za promjenama u globalnoj energetskoj politici. Znanstvenici preporučuju uvođenje globalne cijene ugljika, povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje potrošnje fosilnih goriva, te zaštitu bioraznolikih ekosustava koji igraju ključne uloge u apsorpciji i skladištenju ugljika.

Klimatsko obrazovanje i društvena transformacija

Jedna od ključnih preporuka izvještaja je integracija obrazovanja o klimatskim promjenama u globalne obrazovne sustave. Znanstvenici vjeruju da će povećana svijest i pismenost o klimatskim temama doprinijeti većem angažmanu građana, političara i donositelja odluka u borbi protiv klimatskih promjena. Osim toga, naglašena je potreba za promicanjem održivih prehrambenih navika koje se temelje na biljnoj prehrani, čime bi se dodatno smanjile emisije stakleničkih plinova iz prehrambenog sektora.

Zaključujući izvještaj, znanstvenici upozoravaju da je dosadašnji napredak u suzbijanju klimatskih promjena nedostatan, te da su potrebne korjenite promjene u globalnim politikama i praksama. Iako je obnovljiva energija u porastu, bez značajnog smanjenja potrošnje fosilnih goriva i globalne prekomjerne potrošnje, svijet bi mogao svjedočiti dramatičnim posljedicama koje će oblikovati buduće generacije.

Izvor: Oregon State University