Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija Marko Primorac najavio je predstavljanje novog Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala, dokumenta koji će biti ključan za povećanje konkurentnosti hrvatskog financijskog sektora. Prema riječima ministra, Vlada je identificirala niz prilika koje bi trebale potaknuti razvoj domaćeg tržišta kapitala, uključujući i veće sudjelovanje građana kroz izdavanje državnih obveznica i trezorskih zapisa. Dosadašnji rezultati pokazuju da više od 150 tisuća građana već ulaže u ove instrumente, čime je ostvarena značajna mobilizacija domaće štednje.

Jedna od ključnih stavki koje ministar Primorac ističe jest potreba za jačanjem financijske pismenosti građana. Osim toga, potrebno je aktivirati i štednju koja se drži u depozitima. Prema zadnjim podacima, građani u bankama drže više od 36 milijardi eura. To predstavlja značajan potencijal za daljnje ulaganje u financijske instrumente, ne samo kroz državne obveznice, već i kroz municipalne obveznice, koje bi nudile dodatne opcije ulaganja, naročito u projekte lokalne infrastrukture. Time bi se ne samo osigurala sigurnost uloženih sredstava, već i potaknula ekonomska aktivnost na lokalnoj razini.

Regionalna suradnja kao ključ razvoja tržišta

Suradnja sa Slovenijom u stvaranju regionalnog tržišta kapitala predstavlja još jedan ključan korak prema jačanju likvidnosti i prepoznatljivosti Hrvatske na međunarodnom investicijskom tržištu. Na nedavno održanoj konferenciji „Tržišta kapitala 2024“, Primorac je naglasio važnost regionalne integracije kao strategije koja bi mogla transformirati Hrvatsku i Sloveniju u konkurentne igrače na svjetskom financijskom tržištu. Plan uključuje uspostavu zajedničkog burzovnog indeksa između dvije zemlje, koji bi omogućio privlačenje šireg kruga investitora te jačanje povjerenja prema domaćim financijskim institucijama.

Usporedno s ovim naporima, razmatra se i širenje suradnje na razini cijele regije, s potencijalom uključivanja i drugih članica Europske unije. Slične inicijative već su viđene u baltičkim zemljama, gdje je regionalna integracija dovela do stvaranja prepoznatljivog i likvidnog tržišta kapitala koje privlači pažnju globalnih investitora. Uspjeh takvih projekata pokazuje da bi Hrvatska i Slovenija, kroz zajedničke napore, mogle ostvariti sličan uspjeh, pogotovo ako se postigne kritična masa dionica i drugih vrijednosnih papira dostupnih za trgovanje.

Potencijali za daljnji razvoj i izazovi pred nama

Premda su dosadašnji napori doveli do porasta likvidnosti i kapitalizacije tržišta, još uvijek postoje izazovi koji trebaju biti prevladani kako bi se osigurao dugoročni razvoj. Prema riječima Ivane Gažić, predsjednice Uprave Zagrebačke burze, potrebno je nastaviti s povećanjem broja uvrštenih društava, kao i stvaranjem povoljnijeg zakonodavnog okvira koji bi omogućio lakši pristup tržištu za poduzeća i građane.

Osim toga, potrebno je poduzeti dodatne korake u vidu digitalizacije tržišta kapitala, omogućujući građanima i poduzećima jednostavniji i brži pristup ulaganjima. U tom smislu, Ministarstvo financija već radi na platformama koje će omogućiti građanima da putem digitalnih kanala ulažu u obveznice i druge vrijednosne papire, što bi moglo značajno povećati interes za ovakve instrumente, naročito među mlađom populacijom.

Zaključne misli o budućnosti tržišta kapitala

Kako se Hrvatska sve više usmjerava prema uspostavi konkurentnog i likvidnog tržišta kapitala, strateški okvir koji će biti predstavljen do kraja ove godine ima potencijal donijeti ključne iskorake. Regionalna suradnja sa Slovenijom, jačanje financijske pismenosti i aktivacija domaće štednje samo su neki od koraka koji će postaviti temelje za daljnji razvoj.

Sve ove inicijative, od izdavanja obveznica do stvaranja zajedničkog burzovnog indeksa, usmjerene su na to da Hrvatska postane dio globalne investicijske karte i osigura dugoročnu održivost i stabilnost financijskog tržišta. Razvoj tržišta kapitala neophodan je za osiguranje ekonomske stabilnosti, privlačenje stranih investicija i stvaranje novih prilika za domaće gospodarstvo.