Politička polemika koja se razvila između premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića oko sudjelovanja Hrvatske u NATO misiji NSATU ne pokazuje znakove smirivanja. Ovaj sukob se produbljuje kako se obje strane sve više udaljavaju u svojim stavovima, dok je temeljni predmet neslaganja uloga Hrvatske u pružanju podrške Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije. Premijer Plenković tvrdi da Hrvatska, kao odgovorna članica NATO saveza, mora ispunjavati svoje međunarodne obveze i podržavati Ukrajinu, dok predsjednik Milanović upozorava na opasnosti koje sudjelovanje u NSATU-u može donijeti za Hrvatsku.

Premijer je posebno naglasio da misija NSATU, koja se odvija u njemačkom gradu Wiesbadenu, ne uključuje slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu, već je fokusirana na logističku potporu i koordinaciju pomoći Ukrajini. Prema njegovim riječima, sudjelovanje hrvatskih časnika u ovoj misiji ne predstavlja nikakvu prijetnju po nacionalnu sigurnost, već je ključni dio međunarodnih napora za pomoć Ukrajini. Plenković je podsjetio da je hrvatska vlada uvijek osuđivala rusku agresiju i da je pomoć Ukrajini u skladu s politikom Hrvatske unutar NATO-a i Europske unije. Također je naglasio da je slanje časnika u Wiesbaden dogovoreno na NATO samitu održanom u Washingtonu, na kojem je sudjelovao i sam Milanović, a koji tada nije iznio nikakve prigovore.

NATO i sigurnosna misija

S druge strane, predsjednik Milanović inzistira na tome da NATO misija predstavlja opasnost za Hrvatsku jer, kako on tvrdi, misija NSATU ima potencijal da uključi NATO osoblje u izravne operacije na teritoriju Ukrajine. Milanović naglašava da je njegova dužnost kao vrhovnog zapovjednika Hrvatske vojske zaštititi Hrvatsku od "nepromišljenih vojnih avantura" te da se on protivi bilo kakvom sudjelovanju Hrvatske vojske u operacijama koje bi mogle eskalirati u sukob s Rusijom. On smatra da Hrvatska ne bi trebala sudjelovati u misijama koje povećavaju rizik od izravnog uplitanja u sukob, te je pozvao na oprez pri donošenju odluka koje bi mogle imati dalekosežne posljedice za nacionalnu sigurnost.

Milanović je posebno kritičan prema načinima na koje se rasprava o sudjelovanju Hrvatske u NSATU-u vodi u javnosti. On smatra da premijer Plenković manipulira činjenicama i dezinformira javnost kako bi pridobio podršku za odluku o slanju hrvatskih časnika u Njemačku. Milanović tvrdi da NATO misija NSATU predstavlja korak bliže ratu i upozorava da bi prisutnost NATO osoblja u Ukrajini mogla imati nepredvidive posljedice. Njegovo protivljenje NSATU-u nije novo; predsjednik je već ranije izrazio zabrinutost zbog šire NATO strategije u kontekstu rata u Ukrajini, tvrdeći da takvi potezi vode prema eskalaciji sukoba i da mogu uvući Hrvatsku u rat protivno volji većine građana.

Šira politička implikacija

Ovaj sukob oko NATO misije NSATU ima šire političke implikacije koje nadilaze odnose Hrvatske s NATO-om. Plenković je optužio Milanovića da njegovim potezima Hrvatska riskira narušavanje međunarodnog ugleda i povjerenja među saveznicima. Prema Plenkoviću, predsjednik svojim postupcima destabilizira međunarodnu poziciju Hrvatske, stvarajući nesigurnost među partnerima unutar NATO-a i Europske unije. Premijer je istaknuo da Hrvatska, kao članica NATO-a, mora ostati dosljedna u ispunjavanju svojih obveza i da mora podržavati Ukrajinu u njenoj borbi za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Plenković je također napomenuo da se Milanovićeva politika prema NATO-u i Ukrajini često mijenja te da je predsjednik pokazao nedosljednost u svojim stavovima. Na primjer, dok je Milanović na NATO samitu u Washingtonu podržao deklaraciju koja je omogućila osnivanje NSATU-a, na domaćem političkom terenu se protivi njezinoj provedbi. Ova nedosljednost, prema Plenkoviću, šteti Hrvatskoj i njezinim odnosima s međunarodnim partnerima.

Budućnost odnosa s NATO-om

Kako se politička rasprava između Plenkovića i Milanovića nastavlja, budućnost hrvatskih odnosa s NATO-om i uloga Hrvatske unutar saveza ostaje ključno pitanje. Dok Plenković i vlada zagovaraju aktivno sudjelovanje Hrvatske u međunarodnim misijama koje pomažu Ukrajini, Milanović ostaje pri svom stavu da Hrvatska treba zadržati distancu od bilo kakvih aktivnosti koje bi je mogle uvući u sukob. Ovaj sukob odražava šire političke podjele u Hrvatskoj, gdje se različiti politički akteri ne slažu oko toga kako najbolje zaštititi nacionalne interese u trenutku globalnih geopolitičkih previranja.

U konačnici, odluka o sudjelovanju Hrvatske u misiji NSATU ovisit će o saborskim zastupnicima, koji će morati odlučiti hoće li podržati prijedlog vlade ili će stati uz predsjednika Milanovića. Ova odluka neće samo oblikovati buduće sudjelovanje Hrvatske u međunarodnim misijama, već će imati dugoročne posljedice za vanjsku politiku i sigurnosne strategije zemlje.