Edmund Bartlett supredsjedat će skupom Beyond Tourism Day: otpornost turizma ulazi u središte globalne gospodarske rasprave
Jamajčanski ministar turizma Edmund Bartlett prihvatio je poziv da bude jedan od supredsjedatelja događaja Beyond Tourism Day 2026, koji bi World Economic Forum trebao održati 25. rujna u svojem sjedištu u Ženevi. Prema informacijama koje su objavili Breaking Travel News i eTurboNews, riječ je o zatvorenom sastanku pod temom „Resilient Growth. Renewed Impact”, na kojem se očekuje približno 80 predstavnika vlada, poslovnog sektora i civilnog društva. U središtu razgovora trebali bi biti strukturna rascjepkanost globalnog turističkog sustava, nedostatak radne snage, tehnološke promjene, infrastrukturna ograničenja, klimatska izloženost i sve veći pritisak na turističke destinacije. Dostupne informacije zasad ne upućuju na to da će sastanak biti otvoren javnosti, a detaljan popis sudionika i konačan program nisu službeno objavljeni. Bartlettovo uključivanje stoga je prije svega signal da se pitanje otpornosti turizma sve više premješta iz stručnih rasprava o kriznom upravljanju u širi razgovor o gospodarskoj politici, ulaganjima, tehnologiji i razvoju.
Bartlett je nakon primitka poziva poručio da ulogu vidi kao priliku za snažnije pozicioniranje teme turističke otpornosti unutar šire agende World Economic Foruma. U razgovoru za eTurboNews rekao je da očekuje kako bi angažman u Ženevi mogao otvoriti prostor da se turizam i otpornost snažnije uključe i u buduće rasprave povezane s godišnjim sastankom WEF-a u Davosu. To, međutim, zasad treba promatrati kao Bartlettovo očekivanje, a ne kao najavu konkretne buduće WEF-ove odluke. Sam poziv za supredsjedanje nije predstavljen kao nagrada niti kao formalno priznanje za jamajčansku politiku, ali objavljeni detalji poziva naglašavaju iskustvo Jamajke u postavljanju otpornosti u središte turističkog rasta i konkurentnosti. Upravo je taj pristup Bartlett posljednjih godina nastojao pretvoriti iz nacionalne i karipske teme u međunarodni okvir za upravljanje rizicima u turizmu.
WEF turizam sve manje promatra kao izoliranu industriju
Događaj u Ženevi uklapa se u širu promjenu načina na koji World Economic Forum opisuje i analizira putovanja i turizam. U službenom izvješću „Beyond Tourism: Coordinated Pathways to Inclusive Prosperity”, objavljenom u studenome 2025. u suradnji s konzultantskom kućom Kearney, WEF navodi da tradicionalni, fragmentirani model turističkog sektora sve teže odgovara na probleme poput manjka radnika, okolišnog pritiska, infrastrukturnih potreba i napetosti između interesa posjetitelja i stanovnika turističkih odredišta. Umjesto promatranja hotela, aviokompanija, turističkih zajednica i državne uprave kao odvojenih dijelova, Forum zagovara ekosustavski pristup u kojem su međusobno povezani posjetitelji, lokalne zajednice, turističke kompanije, promet, financije, tehnologija, javna infrastruktura, regulatorna tijela i civilno društvo. Takav model polazi od pretpostavke da poremećaj u jednom dijelu sustava vrlo brzo može proizvesti posljedice u cijelom lancu vrijednosti.
WEF u istom izvješću posebno ističe pet skupina preduvjeta koje je potrebno bolje uskladiti: ljude i vještine, financiranje, infrastrukturu, tehnologiju i inovacije te politiku i upravljanje. Ta logika objašnjava zašto se rasprava o turističkoj otpornosti više ne svodi samo na pripremu za prirodne katastrofe ili obnovu nakon krize. Nedostatak kvalificirane radne snage može ograničiti rast jednako snažno kao nedostatak hotelskih kapaciteta; slaba digitalna sigurnost može paralizirati sustave rezervacija ili prijevoza; problemi u zračnom prometu mogu se preliti na cijele destinacije; a klimatski rizici mogu povećati troškove osiguranja, gradnje i održavanja infrastrukture. Za destinacije koje snažno ovise o turizmu, posebno otočne i obalne, sposobnost anticipiranja takvih poremećaja postaje sastavni dio gospodarske politike, a ne samo pitanje upravljanja krizama.
World Economic Forum je tijekom 2026. dodatno razradio taj pristup kroz inicijativu Beyond Tourism Impact Stars, pokrenutu sa saudijskim Ministarstvom turizma i Kearneyjem. Prema WEF-u, cilj inicijative jest identificirati privatne projekte koji već daju mjerljive rezultate u rješavanju ključnih napetosti u turizmu te omogućiti da se uspješni modeli bolje prenose među destinacijama. Fokus nije na jednostavnom kopiranju pojedinačnih projekata, nego na razumijevanju zašto određena rješenja funkcioniraju i pod kojim ih je uvjetima moguće primijeniti drugdje. Time se pojam otpornosti povezuje s konkurentnošću i rastom: destinacija se ne smatra otpornom samo zato što se može vratiti na prethodno stanje nakon šoka, nego i zato što ima institucije, znanje, financijske mehanizme i infrastrukturu koji joj omogućuju prilagodbu prije nego što poremećaj preraste u krizu.
Jamajka godinama gradi međunarodnu platformu za turističku otpornost
Bartlettova uloga u Ženevi nadovezuje se na višegodišnje nastojanje Jamajke da turističku otpornost institucionalizira na međunarodnoj razini. Global Tourism Resilience and Crisis Management Centre, poznat pod kraticom GTRCMC, navodi da je osnovan 2018. na Bartlettovu inicijativu, dok je njegov razvoj i operativno postavljanje vodio profesor Lloyd Waller. Centar sa sjedištem na Jamajci djeluje kao međunarodna istraživačka i stručna platforma usmjerena na pripremu destinacija za krize, upravljanje poremećajima i oporavak turizma. Njegove aktivnosti uključuju istraživanja, edukaciju, savjetovanje o javnim politikama, krizno komuniciranje, analizu podataka i razvoj alata za upravljanje rizicima. Među područjima koja Centar izdvaja nalaze se klimatska otpornost, sigurnost i kibernetička sigurnost, digitalna transformacija, poduzetnička otpornost te spremnost na epidemije i pandemije.
Prema GTRCMC-u, ideja o globalnoj inicijativi za turističku otpornost dobila je snažan poticaj nakon Globalne konferencije o radnim mjestima i uključivom rastu kroz održivi turizam održane 2017. na Jamajci, u okviru partnerstva tadašnjeg UNWTO-a, jamajčanske vlade, Svjetske banke i Interameričke razvojne banke. Važnost te institucionalne infrastrukture postala je posebno vidljiva nekoliko godina poslije, kada je pandemija bolesti COVID-19 gotovo istodobno zatvorila granice, zaustavila velik dio međunarodnog zračnog prometa i dovela u pitanje poslovne modele destinacija koje su se oslanjale na stalni priljev stranih gostiju. Kriza je pokazala da se turistički šokovi ne zaustavljaju na hotelima i avioprijevoznicima, nego utječu na dobavljače hrane, prijevoz, male poduzetnike, radna mjesta, porezne prihode i financijsku stabilnost lokalnih zajednica. Taj je obrazac dodatno ojačao argument da otpornost treba graditi prije krize, a ne tek nakon što nastane šteta.
GTRCMC danas djeluje kroz mrežu partnerstava i regionalnih aktivnosti, a vlastitu misiju opisuje kao pomoć destinacijama u pripremi, upravljanju i oporavku od poremećaja koji mogu ugroziti turističke prihode i egzistenciju stanovništva. Centar pritom naglašava da se krize mogu pojaviti u vrlo različitim oblicima, od klimatskih katastrofa i zdravstvenih izvanrednih stanja do kibernetičkih napada, tržišnih poremećaja i sigurnosnih prijetnji. Upravo ta širina definicije otpornosti približava njegovu agendu WEF-ovu novijem ekosustavskom pristupu. Iako dvije institucije imaju različite uloge i strukture, obje polaze od činjenice da se turistički sektor više ne može učinkovito planirati odvojeno od prometa, financija, energetike, digitalnih sustava, lokalnih zajednica i javne uprave.
Od jamajčanske inicijative do obilježavanja pod okriljem Ujedinjenih naroda
Jedan od najvidljivijih rezultata jamajčanskog zagovaranja bilo je proglašenje Global Tourism Resilience Daya, koji se obilježava 17. veljače. Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 2023. rezoluciju A/RES/77/269 kojom je taj datum određen za godišnje međunarodno obilježavanje, s ciljem naglašavanja potrebe za razvojem otpornog turizma sposobnog nositi se s izvanrednim situacijama i drugim šokovima. Ujedinjeni narodi u obrazloženju inicijative ističu važnost nacionalnih strategija oporavka, javno-privatne suradnje i diversifikacije turističkih aktivnosti i proizvoda. Jamajka je bila među glavnim pokretačima rezolucije, a Bartlett je njezino usvajanje godinama povezivao sa širim nastojanjem da otpornost postane mjerljiv i financijski podržan dio međunarodne turističke politike.
Tema će dobiti dodatnu institucionalnu težinu 2027., koju je Opća skupština UN-a rezolucijom A/RES/78/260 proglasila Međunarodnom godinom održivog i otpornog turizma. Rezolucija poziva države, sustav Ujedinjenih naroda i druge relevantne aktere da tu godinu iskoriste za promicanje aktivnosti koje povezuju održivi turizam s uključivim razvojem, zaštitom okoliša, lokalnim gospodarstvima i međunarodnom suradnjom. Takav okvir pokazuje da se otpornost i održivost sve češće tretiraju kao povezani, a ne odvojeni ciljevi. Destinacija koja se prilagođava klimatskim promjenama, primjerice, istodobno mora voditi računa o zaštiti resursa, kvaliteti radnih mjesta, lokalnoj infrastrukturi i sposobnosti zajednice da zadrži ekonomsku korist od turizma. Za Bartletta je događaj u Ženevi zato vremenski smješten u razdoblje kada se rasprava o tim pitanjima već ubrzano širi izvan klasičnih turističkih institucija.
Klimatski rizici, tehnologija i radna snaga kao zajednički test
Program Beyond Tourism Daya, prema dosad objavljenim informacijama, trebao bi upravo takve međusektorske rizike staviti u središte razgovora. Klimatska izloženost za turizam nije samo pitanje ekstremnih vremenskih događaja. Ona uključuje dostupnost vode, toplinske valove, eroziju obale, povećane troškove zaštite i osiguranja, prekide u prometu te dugoročnu održivost infrastrukture na lokacijama koje ovise o prirodnim atrakcijama. Istodobno, destinacije se suočavaju s pritiskom da smanje negativne učinke rasta broja posjetitelja na stanovanje, promet, okoliš i svakodnevni život stanovnika. WEF-ovo izvješće iz 2025. upozorava upravo na napetosti između posjetitelja i lokalnog stanovništva kao jedan od problema koje fragmentirani model upravljanja više ne može rješavati samo kroz marketinške ili sektorske mjere.
Slična je situacija s tehnologijom. Umjetna inteligencija, automatizacija, platforme za rezervacije, digitalni identitet i analitika podataka mogu povećati produktivnost i poboljšati iskustvo putnika, ali istodobno mijenjaju potrebe tržišta rada i otvaraju nova pitanja sigurnosti, privatnosti i ovisnosti o digitalnim sustavima. Kibernetički incident u zračnoj luci, aviokompaniji, hotelskoj grupaciji ili sustavu plaćanja može imati posljedice daleko izvan same kompanije. Zato GTRCMC u svojem programu kibernetičku i digitalnu otpornost navodi uz klimatsku i zdravstvenu spremnost, dok WEF tehnologiju i inovacije svrstava među ključne pokretače budućeg turističkog ekosustava. Rasprava u Ženevi mogla bi biti važna upravo zbog mogućnosti da za isti stol dovede predstavnike sektora koji inače planiraju odvojeno, od državnih dužnosnika i investitora do tehnoloških i infrastrukturnih kompanija.
Pitanje radne snage jednako je važno. Turistički rast ne ovisi samo o novim hotelima, zračnim linijama ili marketinškim kampanjama, nego i o dostupnosti kvalificiranih ljudi, kvaliteti obrazovanja, mogućnostima napredovanja i sposobnosti poslodavaca da zadrže zaposlenike. Manjak radnika već se nakon pandemije pojavio kao jedno od ključnih ograničenja oporavka u brojnim turističkim gospodarstvima, a WEF ga navodi među problemima koji zahtijevaju koordinaciju izvan granica pojedinačnih kompanija. Ako se istodobno ubrzava tehnološka transformacija, pitanje više nije samo kako popuniti postojeća radna mjesta, nego i kako razviti nove vještine za poslove koji se mijenjaju. To dodatno povezuje turističku politiku s obrazovanjem, migracijama, tržištem rada i digitalnom strategijom.
Ženevski sastanak mogao bi povećati političku težinu teme, ali konkretni ishodi tek slijede
Bartlettovo supredsjedanje može povećati međunarodnu vidljivost jamajčanskog pristupa, no stvarni značaj Beyond Tourism Daya ovisit će o tome hoće li razgovori biti pretočeni u nove oblike suradnje, financiranja ili konkretne projekte. Budući da je skup najavljen kao zatvoren, trenutačno nije jasno hoće li nakon njega biti objavljen zajednički dokument, popis preporuka ili drugi formalni rezultat. Također nije službeno potvrđeno hoće li se turistička otpornost u sljedećoj fazi zasebno uvrstiti u program godišnjeg sastanka WEF-a u Davosu. Bartlett je izrazio takvu ambiciju, ali odluku o budućim programskim prioritetima donosi sam Forum. Za sada je najvažnija činjenica da je tema uključena u raspravu koja turizam postavlja u širi kontekst globalnog rasta, geopolitike, tehnologije, financija i infrastrukture.
Za Jamajku takvo pozicioniranje ima i simboličku i praktičnu vrijednost. Zemlje koje su izložene klimatskim rizicima i snažno povezane s međunarodnim putovanjima često prve osjećaju posljedice poremećaja koji nastaju daleko izvan njihovih granica, od promjena zračnih ruta i cijena energenata do globalnih recesija i zdravstvenih kriza. Bartlettova dugogodišnja poruka bila je da se upravo iz tog iskustva mogu razviti modeli korisni i drugim destinacijama. WEF-ov događaj 25. rujna pružit će mu priliku da tu argumentaciju predstavi pred širim krugom donositelja odluka izvan klasičnog turističkog sektora. Ako se rasprava doista nastavi prema Davosu i drugim međunarodnim forumima, otpornost turizma mogla bi postati ne samo tema kriznog planiranja nego i kriterij za ulaganja, razvoj infrastrukture, tehnološku transformaciju i dugoročnu konkurentnost destinacija.
Izvori:
- Breaking Travel News – informacije o Bartlettovu prihvaćanju poziva, datumu, temi, formatu i očekivanom sastavu događaja Beyond Tourism Day 2026 te njegovim izjavama o turističkoj otpornosti (link)
- eTurboNews – detalji poziva World Economic Foruma, Bartlettova potvrda sudjelovanja i očekivanja o mogućem širem uključivanju teme u buduće rasprave WEF-a (link)
- World Economic Forum – izvješće „Beyond Tourism: Coordinated Pathways to Inclusive Prosperity” o ekosustavskom pristupu turizmu, radnoj snazi, financijama, infrastrukturi, tehnologiji i upravljanju (link)
- World Economic Forum – pregled inicijative Beyond Tourism Impact Stars i pristupa skaliranju provjerenih rješenja za održiviji i otporniji rast turizma (link)
- Ujedinjeni narodi – službena stranica Global Tourism Resilience Daya, rezolucija A/RES/77/269 i informacije o Međunarodnoj godini održivog i otpornog turizma 2027. (link)
- Global Tourism Resilience and Crisis Management Centre – podaci o osnutku, misiji, područjima rada i međunarodnom djelovanju Centra (link)