Mobing na radnom mjestu predstavlja složenu i ozbiljnu prijetnju za zdravlje i psihološko stanje zaposlenika, a novija istraživanja pokazuju da društveni odnosi i radna kultura mogu značajno doprinijeti stvaranju takvog okruženja. Naime, društveni aspekti radnog okruženja uključujući interakcije s kolegama, hijerarhijske odnose i prisutnost klika u kolektivu često su ključni faktori koji utječu na pojavu i tijek mobinga. U ovom kontekstu, moć i dinamika između zaposlenika može stvoriti atmosferu u kojoj su žrtve izložene kontinuiranom uznemiravanju, a ponekad su prepuštene pasivnoj podršci ili ignoriranju okoline, što dodatno otežava rješavanje problema mobinga u radnom okruženju.

Utjecaj radne kulture i društvenih odnosa na mobing

Rezultati istraživanja provedenog na Sveučilištu Istočne Finske pokazuju kako mobing na radnom mjestu nije samo rezultat osobnih nesuglasica među pojedincima, već često reflektira dublje organizacijske probleme poput slabe komunikacije, loše upravljanih odnosa i nejasno definiranih odgovornosti. Proučavajući kako se mobing razvija unutar radne kulture, istraživači su uočili da neki zaposlenici doživljavaju mobing kao neizbježan dio radne svakodnevice, dok se drugi bore s osjećajem izoliranosti zbog manjka podrške od strane kolega ili nadređenih. Nedostatak jasne politike za rješavanje mobinga dodatno komplicira situaciju, jer se žrtve često nalaze u situaciji gdje im je onemogućen pristup sustavima za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, čime se dodatno umanjuje mogućnost konstruktivnog rješavanja konflikata.

Pored toga, moćne dinamike unutar organizacija često se koriste za održavanje kontrole nad zaposlenicima, a mobing može poslužiti kao sredstvo za nametanje moći nad ranjivim pojedincima. Osobe koje trpe mobing često opisuju gubitak radne sposobnosti, emocionalnu iscrpljenost te narušeno zdravlje, dok su pojedinci koji su prepoznati kao "drukčiji" unutar organizacije posebno osjetljivi na takve oblike zlostavljanja. Ove okolnosti naglašavaju važnost proaktivne uloge nadređenih i drugih članova radnog okruženja koji mogu pomoći u stvaranju okruženja u kojem se poštuje dostojanstvo svakog zaposlenika.

Ključna uloga nadređenih u prevenciji i rješavanju mobinga

Nije neuobičajeno da su nadređeni ti koji igraju ključnu ulogu u prevenciji mobinga i održavanju pozitivne radne atmosfere. Nadređeni koji otvoreno komuniciraju i pravedno upravljaju konfliktima mogu spriječiti daljnju eskalaciju problema, dok ignoriranje pritužbi i pasivno prihvaćanje mobinga može dodatno potkopati moral i osjećaj sigurnosti među zaposlenicima. Često se ističe kako žrtve mobinga navode osjećaj potpune nemoći u situacijama kada su suočene s agresivnim ponašanjem i kada se čini da njihovi kolege ili nadređeni ignoriraju njihove pritužbe. Takav pristup može dovesti do ozbiljnih posljedica po psihološko zdravlje zaposlenika, kao što su tjeskoba, depresija, smanjenje samopouzdanja i čak simptomi slični posttraumatskom stresu. Dodatno, mobing često uzrokuje smanjenje produktivnosti, povećanje izostanaka s posla te visoke troškove za organizaciju zbog potrebe za intervencijama trećih strana.

Pozicioniranje i međuljudski odnosi unutar radne zajednice

Jedan od inovativnih pristupa u istraživanju mobinga je takozvana teorija pozicioniranja, koja proučava načine na koje zaposlenici doživljavaju svoj položaj unutar radne zajednice te kako taj položaj utječe na njihov svakodnevni rad i odnose s kolegama. Ova teorija ukazuje na to da su prava, obveze i odgovornosti unutar radnog okruženja često neravnomjerno raspoređeni, što može stvoriti prostor za pojavu mobinga. Žrtve mobinga često se osjećaju izloženo, jer im nedostaje podrška, a konflikti ostaju neriješeni ili se tretiraju kao normalan dio radnog života. Takav pristup samo dodatno narušava povjerenje među zaposlenicima i smanjuje njihovu predanost organizaciji.

U konačnici, nedostatak jasne politike i podrške od strane nadređenih dodatno komplicira situaciju, jer se zaposlenici često boje posljedica prijavljivanja mobinga. Istraživanja su pokazala da organizacije s jasnim politikama za sprječavanje mobinga, koje naglašavaju važnost poštovanja i transparentne komunikacije, imaju daleko nižu stopu takvih incidenata. Nadalje, edukacija nadređenih i ostalih zaposlenika o prevenciji mobinga, kao i implementacija politika koje štite prava zaposlenika, može značajno smanjiti pojavu mobinga i unaprijediti radnu atmosferu.