Na početku sastanka Euroskupine, ministri su analizirali gospodarsku i proračunsku situaciju te usvojili smjernice za fiskalnu politiku europodručja u 2025. godini, pripremajući se za nacionalne proračune za iduću godinu.
Fiskalni smjer europodručja bio je ekspanzivan od 2020. do 2023. godine, kao odgovor na pandemiju COVID-19 i rusku agresiju na Ukrajinu. Očekuje se da će 2024. godina biti obilježena kontrakcijskom fiskalnom politikom. Ministri su zaključili da je takav smjer prikladan za održavanje održivosti duga i pružanje podrške monetarnoj politici u smanjenju inflacije.
U raspravi o funkcioniranju europskog tečajnog mehanizma (ERM II), Bugarska je izvijestila Euroskupinu o trenutnom stanju ispunjenja konvergencijskih kriterija i obveza u okviru procesa uvođenja eura. Euroskupina je prepoznala značajan napredak Bugarske i istaknula važnost daljnjeg ispunjavanja preostalih kriterija i obveza.
Euroskupina je također usvojila program rada do ožujka 2025. godine, s naglaskom na nastavak koordinacije ekonomskih politika, rad na Uniji tržišta kapitala i rasprave o konkurentnosti europodručja. Pod točkom razno, nizozemski ministar financija Eelco Heinen predstavio je prioritete nove nizozemske vlade.
Na sastanku Euroskupine u uključivom formatu, ministri su nastavili raspravu o konkurentnosti europodručja, posebno fokusirajući se na rješavanje financijskog jaza za provedbu zajedničkih prioriteta. Enrico Letta, predsjednik Instituta Jacques Delors, predstavio je svoje prijedloge i preporuke za financiranje zajedničkih prioriteta poput zelene i digitalne tranzicije te obrambene industrije. Ministri su razmijenili mišljenja o ulozi privatnog i javnog financiranja.
Potpredsjednik Vlade Primorac sudjelovao je na događaju "The Future of Cohesion Policy 2028-2034 from a Fiscal Policy Perspective", kojeg je organiziralo Ministarstvo financija Njemačke. Predstavljeno je neovisno izvješće o budućnosti kohezijske politike kao doprinos nadolazećim raspravama o novom Višegodišnjem financijskom okviru.