Istraživanje koje su proveli znanstvenici iz UC San Francisca pokazalo je da mladi ljudi s višim razinama upale, koje su povezane s pretilošću, tjelesnom neaktivnošću, kroničnim bolestima, stresom i pušenjem, mogu doživjeti smanjenje kognitivnih funkcija u srednjim godinama.
Znanstvenici su ranije povezivali višu razinu upale kod starijih osoba s demencijom, no ovo je jedno od prvih istraživanja koje povezuje upalu u ranoj odrasloj dobi s nižim kognitivnim sposobnostima u srednjim godinama.
Značaj dugoročnih zdravstvenih navika
Amber Bahorik, dr. sc., s Odsjeka za psihijatriju i bihevioralne znanosti te Weill instituta za neuroznanosti UCSF-a, izjavila je: „Znamo iz dugoročnih istraživanja da promjene u mozgu koje dovode do Alzheimerove bolesti i drugih demencija mogu trajati desetljećima. Željeli smo istražiti utječu li zdravstvene i životne navike u ranoj odrasloj dobi na kognitivne vještine u srednjim godinama, što bi moglo utjecati na vjerojatnost demencije u kasnijem životu.“
Istraživanje, objavljeno u časopisu Neurology 3. srpnja, pokazalo je da je samo 10% onih s niskom razinom upale loše prošlo na testiranju brzine obrade i pamćenja, u usporedbi s 21% i 19% onih s umjerenom ili visokom razinom upale.
Rezultati istraživanja
Kada su znanstvenici prilagodili rezultate za faktore poput dobi, tjelesne aktivnosti i ukupnog kolesterola, razlike u brzini obrade su ostale; također su uočene razlike u izvršnim funkcijama, koje uključuju radno pamćenje, rješavanje problema i kontrolu impulsa.
Istraživanje je pratilo 2364 odrasle osobe u okviru CARDIA studije, koja ima za cilj identificirati faktore u ranoj odrasloj dobi koji dovode do kardiovaskularnih bolesti dva do tri desetljeća kasnije.
Sudionici su imali između 18 i 30 godina kada su ušli u studiju i testirani su četiri puta tijekom 18 godina za marker upale C-reaktivni protein (CRP). Kognitivni testovi su provedeni pet godina nakon njihovog posljednjeg mjerenja CRP-a, do kada je većina sudionika bila u četrdesetim i pedesetim godinama.
Otprilike polovica sudionika bila je ženskog spola; nešto manje od polovice bili su Afroamerikanci, a ostali su bili bijelci. Oko 45% je imalo niže stabilne razine upale, dok je 16% imalo umjerene ili rastuće razine upale; 39% je imalo više razine.
Veza između upale i zdravstvenih rizika
Znanstvenici su također povezali više razine upale s tjelesnom neaktivnošću, višim indeksom tjelesne mase (BMI) i trenutnim pušenjem.
„Upala igra značajnu ulogu u starenju mozga i može početi već u ranoj odrasloj dobi“, rekla je glavna autorica Kristine Yaffe, dr. med., profesorica psihijatrije i bihevioralnih znanosti, neurologije te epidemiologije i biostatistike na UCSF-u. „Vjerojatno postoji izravan i neizravan učinak upale na kogniciju.“
Yaffe je članica prvog tima stručnjaka koji su utvrdili da je 30% rizika za demenciju moguće spriječiti. Njezino nedavno istraživanje proučavalo je povezanost između fragmentiranog sna i niže kognicije u srednjim godinama te učinke personaliziranih zdravstvenih i životnih promjena u prevenciji gubitka pamćenja kod starijih osoba s većim rizikom.
„Srećom, postoje načini za smanjenje upale – poput povećanja tjelesne aktivnosti i prestanka pušenja – koji bi mogli biti obećavajući putovi za prevenciju“, rekla je Yaffe.
Izvor: University of California