Županja u veljači ponovno postaje pozornica slavonske baštine: 59. Šokačko sijelo posvećeno špenzlama
Županja će od 6. do 17. veljače 2026. ponovno biti središte slavonske tradicije, pjesme i običaja, kada se održava 59. izdanje Šokačkog sijela. Organizatori najavljuju program s više desetaka događanja koji, uz folklorne i tradicijske sadržaje, donosi i glazbeni te sajamski dio, a ovogodišnji moto manifestacije glasi „Špenzle moje graničarsko ruvo“. U gradskoj svakodnevici to znači prepoznatljivu sliku veljače u Županji: topot kopita pokladnih jahača, zveckanje dukata na narodnom ruhu, šokačka dovikivanja i priredbe koje oživljavaju nekadašnje životne navike kraja uz Savu.
Zašto su špenzle u fokusu: od graničarske odore do znaka identiteta
Središnja priča 59. Šokačkog sijela posvećena je špenzletu, tradicijskom odjevnom predmetu koji se nosio među muškim i ženskim stanovništvom istočne Slavonije i zapadnog Srijema, a svoje korijene vuče i iz vremena Vojne krajine pod Habsburškom Monarhijom. Etnološki izvori bilježe da je riječ o kratkom kaputu, najčešće od vunenog sukna, čije se nazivlje u praksi mijenjalo od sela do sela, dok se u županjskom kraju posebno pamti kao dio svečanog i reprezentativnog ruha. U interpretacijama koje prate program manifestacije naglašava se veza špenzli s graničarskim nasljeđem: od utjecaja uniformi i propisa odijevanja do kasnijeg „ukorjenjivanja“ odjevnog komada u folklornu tradiciju, gdje špenzle više nisu vojni znak nego simbol pripadnosti i estetike.
Upravo zato izbor teme nije tek stilska odluka, nego pokušaj da se javnosti objasni kako se povijesni slojevi, državne granice i društvene promjene mogu čitati i na odjeći. Organizatori kroz ovogodišnji moto žele pokazati da je ruho istodobno i priča o gospodarstvu prošlih stoljeća, o obrtima i vještinama, o dostupnosti materijala, ali i o ponosu zajednice koja je naučila sačuvati svoje posebnosti. Posjetitelji koji dolaze u Županju zbog događanja često žele ostati više dana, pa se i ove godine očekuje pojačana potražnja za smještajem u Županji za vrijeme Šokačkog sijela.
Svečano otvorenje i izbor Šokačkog cvita: događaj koji nadilazi klasičan izbor
Manifestacija se otvara 6. veljače, kada je na programu središnja priredba i izbor Šokačkog cvita 2026. Pravo sudjelovanja imaju djevojke u dobi od 16 do 25 godina, a prema pravilima koje prenose organizatori, natjecateljice se predstavljaju u vremenski i stilski ujednačenom tradicijskom ruhu, s pripadajućom obućom, oglavljem i frizurom, u skladu s prigodama iz nekadašnjeg života. Posebno se naglašava da je riječ o događaju u kojem se procjenjuje poznavanje i prezentacija baštine, a stručni žiri čine etnolozi, kulturni antropolozi i folkloristi. Prema najavljenim propozicijama, broj sudionica je ograničen, a titula se u pravilu ne može osvojiti dvaput, čime se želi osigurati da svaka generacija dobije svoju predstavnicu.
U Županji se Šokački cvit doživljava kao javno prepoznatljiv simbol mladosti i čuvanja tradicije, pa se izbor prati s posebnom pažnjom, i u samom gradu i među iseljenim Županjcima. Ovakvi programi, uz folklorne priredbe, često su i motiv dolaska posjetitelja iz drugih krajeva Hrvatske, koji uz večernja događanja planiraju i vikend-posjet, zbog čega se u razdoblju manifestacije očekuje veći interes za ponude smještaja u Županji i okolici.
Pokladno jahanje i pokladna povorka: ulice kao živa pozornica običaja
Jedan od najatraktivnijih dijelova Šokačkog sijela, koji iz godine u godinu okuplja velik broj gledatelja, jest pokladno jahanje. Organizatori najavljuju da će 8. veljače jahači proći gradskim ulicama i simbolično najaviti početak Sijela, a povratak konjanika planiran je i tjedan dana kasnije, kada bi trebali predvoditi veliku pokladnu povorku. Takvi prizori, uz nošnje, konje i pratnju tamburaške glazbe, stvaraju doživljaj koji je za mnoge posjetitelje prvi susret s kontinentalnom tradicijskom kulturom u njezinoj „živoj“ izvedbi.
Pokladni segment manifestacije u Županji nije puka scenografija, nego nastavak običaja koji su u selima i gradovima Slavonije imali ulogu društvenog okupljanja, zajedničkog obilaska i javnog „ulaska“ u korizmeno razdoblje. Sijelo i ove godine kroz takve sadržaje podsjeća da tradicija nije statična slika iz muzeja, nego praksa koja se ponavlja, prilagođava i prenosi. Za goste koji žele doživjeti i jutarnje i večernje programe, praktična je opcija smještaj blizu mjesta događaja u Županji, osobito u danima kada se održavaju povorke i jahanje.
Festival „Šokačke pisme“ i večer vokalnih skupina: tambura i glas kao identitet kraja
Ovogodišnji program uključuje i 21. festival „Šokačke pisme“, najavljen za 8. veljače. Time Sijelo dodatno naglašava glazbenu dimenziju šokačke kulture, u kojoj su tambura, višeglasno pjevanje i tradicijski napjevi ključni elementi identiteta. Dan ranije, 7. veljače, planirana je večer pjevačkih skupina pod nazivom „Nek se pjeva, nek se čuje“, koja u županjskom programu tradicionalno okuplja izvođače posvećene vokalnoj baštini.
Glazbeni dio Šokačkog sijela, prema najavama s predstavljanja programa, ove godine uključuje i nastupe popularnih izvođača, uz vrhunske tamburaše, čime se pokušava spojiti tradicijska okosnica s atraktivnim sadržajem za širu publiku. Organizatori pritom ističu da je cilj zadržati prepoznatljiv karakter manifestacije, ali i omogućiti da se u Županji u vrijeme Sijela okupe različite generacije, od djece i mladih do starijih čuvara običaja.
Sajam Zlatne niti: tradicija koja dobiva i gospodarsku težinu
Važan segment manifestacije je i XIV. Sajam Zlatne niti, koji se prema najavi Turističke zajednice i medijskim izvješćima održava od 12. do 15. veljače 2026. pod velikim šatorom na Trgu kralja Tomislava. Sajam u Županju dovodi izlagače, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnike i udruge, a posjetiteljima nudi rukotvorine, izvorne suvenire, zlatovez, etno kreacije, nakit i različite domaće proizvode. Najavljeno je i svečano otvorenje 12. veljače u prijepodnevnim satima, uz poruku da je riječ o dijelu programa koji iz godine u godinu raste po posjećenosti i utjecaju na lokalnu ponudu.
Upravo Sajam Zlatne niti pokazuje kako Šokačko sijelo ne djeluje samo kao kulturna manifestacija, nego i kao događaj koji potiče potrošnju u ugostiteljstvu i trgovini, te otvara prostor malim proizvođačima da se predstave široj publici. U takvim danima Županja funkcionira kao sajamski grad, a gostima koji žele kombinirati posjet sajmu i večernjim programima najpraktičnije je planirati boravak unaprijed kroz smještaj za posjetitelje Šokačkog sijela u Županji.
Izložbe, „Sjaj zlatnih dukata“ i Seljačka zabava: kad ruho postane prostor susreta
Program uključuje i izložbene sadržaje koji publici približavaju detalje tradicijskog ruha. Najavljena je izložba narodnih nošnji, zlata i fotografija „Sjajem zlatnih dukata“, čiji je autor Zvone Ilić, a koja naglašava estetiku i simboliku nakita i ornamentike. Dukati u slavonskoj tradiciji nisu samo ukras, nego i znak obiteljskog statusa, vrijednosti i nasljeđivanja, zbog čega su izložbe posvećene „zlatu“ često među najposjećenijim programima.
Posebno mjesto ima i nadaleko poznata Seljačka zabava „O svom ruvu i svom kruvu“, koju se u županjskom kontekstu opisuje kao završni, masovni događaj na kojem posjetitelji dolaze odjeveni u nošnje, dijelove nošnji ili etno-kreacije, a hranu i tradicijske proizvode često donose od kuće. Takva praksa pretvara dvoranu ili šator u zajednički stol i društveni događaj u kojem sudjeluje cijela zajednica, od obitelji do udruga, uz glazbu i ples do kasno u noć.
Sijelo pučkih pisaca i predstavljanja knjiga: baština kao priča, a ne samo kostim
Šokačko sijelo tradicionalno uključuje i programe koji naglašavaju pisanu i pripovjednu dimenziju baštine. Najavljeno je Sijelo pučkih pisaca, susret autora koji kroz stih i prozu bilježe slavonske teme, govor, običaje i lokalne sudbine. Uz to, posjetitelji će moći birati među večerima predstavljanja knjiga i monografija, gdje se baština interpretira kroz priče, biografije i istraživački rad.
U najavama se posebno ističe slikovnica Marte Huber i Mislava Lešića Đurakova „Golem sam tijelom, dušom sam jak – priča o najjačem čovjeku na svijetu“, posvećena Marijanu Matijeviću, osebujnoj povijesnoj figuri na koju su Županjci posebno ponosni. Prema medijskim izvješćima, Matijević je nakon ženidbe živio u Županji i ondje zasnovao obitelj, a u gradu mu je posvećen i mural, što dodatno pokazuje kako se lokalni identitet gradi i kroz osobne priče.
Organizatori i poruke s predstavljanja programa: kultura, turizam i lokalna politika
Na predstavljanju programa 59. Šokačkog sijela, prema izvješćima s događaja, govorili su predstavnici gradske i turističke uprave te organizacijskih odbora. Kao predsjednik Organizacijskog odbora istaknut je gradonačelnik Županje Damir Juzbašić, dok se u najavama spominje i predsjednik Izvršnog odbora Damir Bačić. Direktor Turističke zajednice grada Županje Kruno Šarić naglašavao je turističku dimenziju manifestacije i rast posjeta u posljednjim godinama, dok je vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić govorio o važnosti potpore tradicijskim manifestacijama i kulturnim udrugama.
Takve poruke upućuju na širi trend: manifestacije tradicijske kulture sve se češće promatraju kao dio kulturne politike i lokalnog razvoja, osobito u slavonskim sredinama koje žele zadržati stanovništvo, ojačati vidljivost i potaknuti gospodarstvo kroz događanja. Šokačko sijelo pritom ima dodatnu prednost jer se oslanja na snažan lokalni identitet i na sadržaje koji se mogu „živjeti“ na ulici, u šatoru, na pozornici i u obiteljskim kućama.
Županja u 12 dana Sijela: kako se tradicija prenosi i tko je nosi
Ono što Šokačko sijelo čini prepoznatljivim nije samo broj priredbi, nego činjenica da su nositelji programa lokalne udruge, kulturno-umjetnička društva, tamburaški sastavi, konjanici, pučki pisci i pojedinci koji poznaju detalje ruha i običaja. U godini kada su špenzle u središtu, naglasak se dodatno stavlja na razumijevanje odjevnih slojeva, krojeva i ukrasa, jer svaki detalj ima svoje mjesto: od materijala i načina šivanja do toga u kojoj se prigodi što nosi.
Manifestacija se tako pretvara u veliku školu baštine na otvorenom, u kojoj publika uči kroz gledanje, slušanje i sudjelovanje. Županja, barem na tih dvanaest dana, postaje grad u kojem se tradicija ne objašnjava suhoparnim definicijama, nego se pokazuje kroz događaj, pjesmu, jahanje, izložbu i zajednički stol. U tom smislu i ovogodišnji moto „Špenzle moje graničarsko ruvo“ funkcionira kao podsjetnik da je povijest ovoga kraja ušivena u odjeću, a da se identitet najlakše razumije kada se vidi u pokretu, među ljudima.
Izvori:
- - Hrvatska turistička zajednica (HTZ) – najava 59. Šokačkog sijela i pregled ključnih programa (link)
- - HRT Radio Osijek – izvješće o predstavljanju programa i izjave organizatora (link)
- - Glas Slavonije – izvještaj o programu 59. Šokačkog sijela (link)
- - Glas Slavonije – najava i detalji XIV. Sajma Zlatne niti (datumi, mjesto, poziv izlagačima) (link)
- - Gradonačelnik.hr – sažetak predstavljanja programa, akteri i turistički kontekst (link)
- - Budica.info (prema Turističkoj zajednici grada Županje) – detalji o prijavama i propozicijama izbora Šokačkog cvita (link)
- - Hrčak (znanstveni rad) – etnološki kontekst špenzli/rekle i veza s graničarskom odjećom (link)
- - Zavičajni muzej „Stjepan Gruber“ Županja – edukativni prikaz o špenzlama i graničarskoj odori u programima muzeja (link)