Globalni ekonomski forum COP-16: Značaj očuvanja ekosustava

Na COP-16 konferenciji o biološkoj raznolikosti, održanoj od 21. listopada do 1. studenog 2024. u Caliju, Kolumbiji, predstavljen je prvi globalni atlas ekosustava, alat koji ima za cilj očuvanje i održivo gospodarenje okolišem. Inicijativu su podržale brojne međunarodne organizacije, uključujući UN i UNESCO, a očekuje se da će igrati ključnu ulogu u borbi protiv gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena, što je ujedno i glavna tema ovogodišnje konferencije pod nazivom "Mir s prirodom" (Peace with Nature).

Atlas ekosustava: Alat za održivo planiranje i praćenje

Globalni atlas ekosustava, iniciran u suradnji s grupom za promatranje Zemlje (GEO), predstavlja prvu sveobuhvatnu platformu za mapiranje i nadgledanje svih svjetskih ekosustava. Cilj atlasa je pružiti točne i ažurirane informacije koje će podržati očuvanje i obnovu kritičnih staništa, omogućiti donositeljima odluka i investitorima da razumiju rizike, te podržati lokalne zajednice u održivom upravljanju prirodnim resursima. Ova inicijativa ima potencijal drastično unaprijediti način na koji društva upravljaju prirodom i njenim resursima, osiguravajući održivost i smanjenje ekološkog otiska.

Fokus na provedbu Kunming-Montreal okvira

COP-16 je prvi skup na globalnoj razini nakon usvajanja Kunming-Montreal globalnog okvira za bioraznolikost 2022. godine. S ciljem zaustavljanja gubitka bioraznolikosti do 2030. godine, okvir postavlja ambiciozne ciljeve poput zaštite 30% svjetskog kopnenog i morskog prostora te smanjenja ekološki štetnih subvencija za 500 milijardi dolara godišnje. Tijekom konferencije, države su predstavile ažurirane nacionalne strategije i akcijske planove za bioraznolikost, čime se mjeri napredak i procjenjuje usklađenost s globalnim ciljevima. Postizanje ciljeva ovog okvira predstavlja ključan korak prema globalnom očuvanju prirode i smanjenju klimatskih promjena.

Izazovi i financiranje očuvanja prirode

Jedan od ključnih ciljeva COP-16 je osigurati financijska sredstva potrebna za uspješnu provedbu globalnog okvira. Prema procjenama, potrebna su ulaganja od oko 200 milijardi dolara godišnje kako bi se podržala očuvanje i obnovu ekosustava, smanjile emisije stakleničkih plinova, te poduprla održiva poljoprivreda i smanjenje plastičnog zagađenja. Europska unija, jedan od glavnih sudionika konferencije, udvostručila je svoj vanjski financijski doprinos bioraznolikosti na 7 milijardi eura i uspostavila centre za tehničku i znanstvenu suradnju kako bi poduprla globalne napore u očuvanju okoliša.

Uloga privatnog sektora i lokalnih zajednica

Konferencija također naglašava važnost uključivanja privatnog sektora i lokalnih zajednica u proces očuvanja prirode. Brojne tvrtke i organizacije, uključujući Taskforce on Nature-Related Financial Disclosures, potpisale su obvezu prilagodbe svojih poslovnih praksi kako bi smanjile negativan utjecaj na okoliš. Također, COP-16 ima za cilj osnažiti lokalne zajednice, uključujući autohtone narode, jer su oni često ključni čuvari prirodnih resursa i nositelji tradicionalnih znanja o održivom upravljanju ekosustavima. Osiguravanje pravednog dijeljenja koristi od genetskih resursa još je jedan od ciljeva konferencije, čime se omogućuje pravedna raspodjela resursa između razvijenih i nerazvijenih zemalja.

Integracija prirodnih rješenja u širu razvojnu agendu

COP-16 je naglasio potrebu za integracijom rješenja temeljenih na prirodi u šire razvojne planove, s obzirom na rastuću potražnju za hranom, vodom i prirodnim resursima koja povećava rizik od ekonomskih i socijalnih nestabilnosti. Izgradnja otpornosti kroz očuvanje i obnovu prirode ključna je za smanjenje tih rizika, a primjena prirodnih rješenja može smanjiti negativne utjecaje klimatskih promjena, smanjenje otpada i povećanje održivosti poljoprivredne proizvodnje. Europska komisija aktivno financira i pruža tehničku podršku za 74 projekta prirodnih rješenja s ciljem obnove ekosustava.

Zaključci konferencije i budući koraci

Konferencija COP-16 predstavlja važnu prekretnicu za globalne napore u očuvanju bioraznolikosti. Zajednički napori svih sudionika - država, privatnog sektora, lokalnih zajednica i međunarodnih organizacija - ključni su za uspješno postizanje ciljeva postavljenih Kunming-Montreal okvirom. Očekuje se da će rezultati konferencije utjecati na globalnu politiku zaštite okoliša i oblikovati smjernice za održivo upravljanje prirodnim resursima u nadolazećim godinama. Inicijative poput Atlasa ekosustava, uz dodatne financijske resurse, predstavljaju korake prema ostvarenju globalnog cilja očuvanja 30% svjetskih ekosustava do 2030. godine, čime se osigurava dugoročna održivost i sigurnost ekološkog sustava.