Istraživanje masterindexa otkriva povećanje potrošnje unatoč inflaciji i rastu cijena | karlobag.eu

Inflacija i rast cijena predstavljaju glavni izazov za građane Hrvatske, kako pokazuju rezultati istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve u ožujku 2024. Unatoč tome, većina ispitanika izvještava o stabilnoj ili poboljšanoj financijskoj situaciji u usporedbi s prethodnom godinom. To se odražava na povećanu potrošnju, posebno na putovanja i restorane, dok raste i broj onih koji očekuju bolju financijsku situaciju u nadolazećoj godini.

Prosječna mjesečna primanja i potrošnja
Istraživanje MasterIndex po prvi put donosi podatke o prosječnom iznosu novca kojim Hrvati raspolažu mjesečno. Prema procjenama ispitanika, prosječna mjesečna primanja, uključujući sve redovne i dodatne prihode, iznose 1.035 eura. Najviša primanja imaju osobe u dobnoj skupini od 40 do 49 godina (1.224 eura), dok najniža primanja imaju mladi u dobi od 18 do 29 godina (751 euro), od kojih 13% nema nikakva raspoloživa sredstva.

Najveći dio prihoda troši se na hranu i piće (prosječno 234 eura mjesečno po ispitaniku), zatim na odjeću i obuću (113 eura), kredite (86 eura) te štednju i ulaganja (72 eura). Ostale kategorije uključuju osobnu njegu, uređenje doma, prijevoz te izlaske i kulturu, gdje se troši oko 41 euro mjesečno, dok se na edukaciju troši 25 eura. Ispitanici od 30 do 39 godina troše u prosjeku najviše.

Utjecaj inflacije na mjesečnu potrošnju
Inflacija i poremećaji na tržištu doveli su do povećanja mjesečne potrošnje u kućanstvu za 83% građana. Najveće povećanje troškova zabilježeno je kod prehrambenih namirnica za pripremu kod kuće (68%), dok 45% ispitanika sada više troši na putovanja i restorane u usporedbi s prošlom godinom. Veće trošenje uočava se i u kategorijama kao što su namještaj, odjeća, kulturni događaji, dostava hrane i različiti gadgeti.

Građani su našli načine za uštedu kroz kupnju na akcijama (93%) i usporedbu cijena (88%). Ipak, 74% ispitanika smatra da nije vrijeme za veće investicije poput kupnje stana ili automobila.

Promjene u percepciji financijske situacije
U usporedbi s prethodnom godinom, percepcija financijske situacije među Hrvatima značajno se poboljšala. Dok 24% ispitanika smatra da je njihova financijska situacija lošija nego prije godinu dana, što je pad od 10 postotnih bodova u odnosu na 2023., čak 34% procjenjuje da im je financijska situacija bolja, što je porast od 7 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu.

Smanjen je i pesimizam u vezi s budućnošću – tek 15% ispitanika očekuje pogoršanje financijske situacije, što je pad u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, 35% ispitanika očekuje poboljšanje financijske situacije, a ovaj optimizam posebno raste među mlađom populacijom – u dobi od 18 do 29 godina, 44% očekuje bolju financijsku situaciju.

Potrošačke navike i optimizam
Porast optimizma među Hrvatima odražava se i na njihove potrošačke navike. Prema istraživanju Experience Economy provedenom u siječnju, Hrvati postaju optimističniji u pogledu svoje financijske budućnosti, što dovodi do povećane potrošnje na iskustva. Ove godine 57% građana planira trošiti više na putovanja, glazbene festivale i gastronomske avanture.

„Optimistični pomak na koji ukazuje MasterIndex potvrđuje i naše istraživanje Experience Economy. Vidimo porast potrošnje na iskustva kako Hrvati postaju optimističniji u pogledu svoje financijske budućnosti. Ove godine 57% građana planira trošiti više na putovanja, glazbene festivale i gastronomske avanture,“ izjavila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj. „Iskustva poput ovih dostupna su na našem priceless.com, čime podržavamo potrošačke navike potvrđene u oba istraživanja i doprinosimo razvoju turističke ponude u Hrvatskoj.“

Glavne brige građana
Inflacija i rast cijena ostaju glavne brige građana Hrvatske, s 58% ispitanika koji to navode kao glavni problem, iako je to pad od 6 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu. Zabrinutost raste u područjima kriminala i korupcije, gdje 34% ispitanika izražava zabrinutost, što je porast od 12 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.

Građani su također zabrinuti zbog smanjenja životnog standarda, nemogućnosti plaćanja troškova, pada kvalitete zdravstvene zaštite, kao i zbog tema poput imigrantskog vala i klimatskih promjena. Ostale brige uključuju nedostatak radne snage u ključnim sektorima poput turizma i zdravstva, demografske trendove i pad kvalitete obrazovanja.