Nedavno otkriće drevnog potopljenog mosta u špilji Genovesa na Mallorci, španjolskom otoku u zapadnom Mediteranu, dovelo je do značajnih promjena u našim saznanjima o ranoj ljudskoj aktivnosti u ovoj regiji. Istraživački tim predvođen profesorom geologije sa Sveučilišta Južne Floride, Bogdanom Onacom, došao je do otkrića koje sugerira da su se prvi ljudi na Mallorci naselili mnogo ranije nego što se ranije mislilo, premještajući početak ljudske kolonizacije ovog otoka za više od dvije tisuće godina unazad.

Most kao ključan dokaz rane ljudske prisutnosti
Otkriveni most, sagrađen od velikih vapnenačkih blokova, nalazi se unutar poplavljene špilje i proteže se u dužini od 7,6 metara. Analizom mineralnih naslaga koje su se stvorile na mostu, istraživači su utvrdili da je most izgrađen prije gotovo 6.000 godina, što je značajno ranije od prijašnjih procjena. Ova analiza uključivala je proučavanje svijetle boje koja se pojavila na gornjem dijelu mosta, a koja je nastala uslijed promjena razine mora i taloženja kalcitnih naslaga tijekom tisućljeća.

Povijesni kontekst i značaj otkrića
Mallorca, iako je jedan od najvećih otoka u Mediteranu, bila je među posljednjima kolonizirana. Dok su otoci poput Cipra i Krete naseljeni već prije 9.000 godina, noviji dokazi, poput ovog otkrića mosta, sugeriraju da je ljudska aktivnost na Mallorci započela puno ranije nego što se dosad vjerovalo. Prijašnja istraživanja smještala su prve ljudske tragove na otoku prije otprilike 4.400 godina, no ovo otkriće pomiče taj datum za dodatnih 1.600 godina unatrag. Ovi nalazi usklađuju vremenske okvire naseljavanja između istočnog i zapadnog Mediterana, što ukazuje na postojanje kontinuiranog širenja ljudske civilizacije preko ovog područja.

Metode istraživanja i buduća istraživanja
Istraživački tim koristio je sofisticirane tehnike datiranja i podvodna istraživanja kako bi došao do ovih zaključaka. Razdoblja visokih razina mora ostavila su tragove na mostu, što je omogućilo precizno određivanje starosti konstrukcije. Ovo otkriće naglašava važnost interdisciplinarne suradnje, jer su geolozi, arheolozi i drugi stručnjaci zajedno radili na rekonstrukciji povijesnih događaja. Onac planira nastaviti istraživanja drugih špiljskih sustava, od kojih neki sadrže naslage stare milijunima godina, s ciljem da se identificiraju predindustrijske razine mora i istraži utjecaj modernog globalnog zatopljenja na porast razine mora.

Utjecaj na buduća istraživanja i zaštitu nasljeđa
Ovo otkriće ima dalekosežne posljedice ne samo za razumijevanje povijesti ljudske migracije i naseljavanja, već i za buduća istraživanja u području podvodne arheologije. S obzirom na sve veću prijetnju porasta razine mora uslijed klimatskih promjena, slične potopljene strukture mogu pružiti ključne informacije o adaptacijama naših predaka na promjenjive okolišne uvjete. U isto vrijeme, ovo naglašava hitnost zaštite obalnih arheoloških nalazišta koja bi mogla sadržavati još više tajni o našoj prošlosti.

Istraživanje je financirano iz nekoliko stipendija Nacionalne zaklade za znanost i provedeno je u suradnji sa Sveučilištem Harvard, Sveučilištem New Mexico i Sveučilištem Balearskih otoka.

Izvor: University of South Florida