Kina najavila kupnju 200 Boeingovih zrakoplova, prvu veliku narudžbu američkog proizvođača nakon gotovo desetljeća
Kina bi trebala naručiti 200 Boeingovih zrakoplova, što bi za američkog proizvođača predstavljalo prvu veliku prodaju kineskim kupcima nakon gotovo deset godina zastoja u tom dijelu tržišta. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je 15. svibnja 2026., prema izvješću agencije Associated Press, da je dogovor postignut tijekom ovotjednog susreta s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom te da bi se narudžba, ovisno o daljnjim razgovorima, mogla proširiti na znatno veći broj letjelica. Boeing i Bijela kuća, prema istom izvješću, nisu odmah objavili sve komercijalne pojedinosti, uključujući strukturu narudžbe, rokove isporuke i točne modele zrakoplova.
Najava je važna jer se Boeing godinama pokušava vratiti na kinesko tržište u punom opsegu. Kina je u prethodnom desetljeću bila jedan od ključnih kupaca komercijalnih zrakoplova, ali su trgovinske napetosti između Washingtona i Pekinga, pandemijski poremećaji u zračnom prometu, sigurnosna kriza oko modela 737 MAX i kasniji problemi u proizvodnji znatno usporili nove narudžbe. Zbog toga se i narudžba od 200 zrakoplova promatra ne samo kao komercijalni posao, nego i kao politički signal mogućeg smirivanja odnosa u jednom od najosjetljivijih područja američko-kineske trgovine.
Dogovor najavljen nakon susreta Trumpa i Xija
Prema izvješću Associated Pressa, Trump je o Boeingovoj prodaji govorio novinarima u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One, pri povratku sa summita s kineskim predsjednikom. Rekao je da će Kina kupiti najmanje 200 Boeingovih zrakoplova, a spomenuo je i mogućnost da se ukupan broj kasnije poveća do 750. Takva formulacija upućuje na to da je dio dogovora još otvoren te da se konačna vrijednost i opseg posla neće moći pouzdano procijeniti dok narudžba ne bude službeno evidentirana i razrađena po modelima.
U poslovnom smislu, narudžba od 200 zrakoplova već bi sama po sebi bila velika za svakog proizvođača, osobito u trenutku kada su isporuke novih putničkih zrakoplova ograničene kapacitetima proizvodnje i dugim listama čekanja. Ipak, financijska tržišta reagirala su oprezno jer su pojedini investitori, prema izvješćima poslovnih medija, uoči summita očekivali i veći paket. U medijskim izvješćima tijekom prethodnih mjeseci spominjala se mogućnost narudžbe od oko 500 zrakoplova, pa je objavljena brojka, premda velika, za dio tržišta izgledala manja od očekivanja.
Boeingov izvršni direktor Kelly Ortberg bio je, prema izvješćima američkih medija, među poslovnim predstavnicima koji su pratili američku delegaciju. Njegova prisutnost dodatno je naglasila važnost kineskog tržišta za kompaniju koja se istodobno pokušava stabilizirati nakon višegodišnjih sigurnosnih, regulatornih i proizvodnih problema.
Zašto je kinesko tržište presudno za Boeing
Kina je jedno od najvećih i najbrže rastućih zrakoplovnih tržišta na svijetu, a dugoročne prognoze proizvođača pokazuju zašto se Boeing toliko želi vratiti u redovite odnose s kineskim kupcima. Prema Boeingovu dokumentu Commercial Market Outlook za 2024., kineska komercijalna flota trebala bi se više nego udvostručiti do 2043. godine. U toj je prognozi navedeno da će kineskom tržištu u razdoblju od dvadeset godina trebati 8830 novih zrakoplova, od čega oko 60 posto zbog rasta prometa, a oko 40 posto zbog zamjene starijih i manje učinkovitih letjelica.
Boeing u istoj prognozi navodi da bi zračni promet u kontinentalnoj Kini trebao rasti prosječno 5,2 posto godišnje, što bi tu zemlju svrstalo među najvažnija središta buduće potražnje za putničkim i teretnim zrakoplovima. Takve projekcije objašnjavaju zašto narudžba iz Kine ima stratešku težinu i kada je manja od najoptimističnijih tržišnih očekivanja. Za proizvođača koji se natječe s Airbusom, povratak većih kineskih narudžbi znači pristup tržištu koje bi u iduća dva desetljeća moglo presudno utjecati na globalne udjele u isporukama uskotrupnih i širokotrupnih zrakoplova.
Kineske kompanije u posljednjim su godinama značajnije kupovale od Airbusa, dok je Boeing bio pod pritiskom pogoršanih odnosa SAD-a i Kine te vlastitih problema s programom 737 MAX. Zbog toga se nova narudžba može promatrati kao pokušaj ponovnog uravnoteženja odnosa, ali ne nužno i kao potpuni povratak na stanje prije trgovinskih sukoba. U zrakoplovnoj industriji narudžbe se često realiziraju tijekom više godina, a raspored isporuka ovisi o proizvodnim kapacitetima, certifikacijama pojedinih varijanti i potrebama zračnih prijevoznika.
Politička dimenzija posla
Velike narudžbe komercijalnih zrakoplova često imaju političku pozadinu, osobito kada uključuju Kinu i Sjedinjene Američke Države. Boeingovi zrakoplovi tradicionalno su bili jedan od vidljivijih američkih izvoznih proizvoda u bilateralnoj trgovini, a Peking je u prošlosti velike kupnje zrakoplova znao povezivati sa širim odnosima s Washingtonom. U tom kontekstu, Trumpova objava nakon susreta s Xijem ima i diplomatsku poruku: dvije najveće svjetske ekonomije, unatoč sporovima, mogu dogovoriti posao koji izravno uključuje industriju, zapošljavanje i tehnološki lanac dobave.
No, opseg političkog značenja ovisit će o tome hoće li najava biti pretvorena u čvrste narudžbe i isporuke. U zrakoplovnoj industriji postoji razlika između političke najave, pisma namjere, memoranduma o razumijevanju i konačne narudžbe unesene u knjigu narudžbi proizvođača. Dok se ne objave službeni podaci o kupcima, modelima i rokovima, oprezna formulacija ostaje nužna. Prema dostupnim informacijama, trenutačno nije jasno koliko bi zrakoplova bilo namijenjeno pojedinim kineskim zračnim prijevoznicima, leasing kompanijama ili državnim nabavnim strukturama.
Takva neizvjesnost nije neuobičajena kod velikih međudržavnih komercijalnih paketa. Kina često koordinira nabavu zrakoplova preko državnih institucija i velikih domaćih prijevoznika, a konačna raspodjela može biti objavljena naknadno. Za Boeing je, međutim, već i politički signal važan jer pokazuje da se američki proizvođač ponovno nalazi u razgovorima o velikim kineskim kupnjama. To je osobito značajno nakon razdoblja u kojem je kineski udio u Boeingovim novim narudžbama i zaostatku isporuka bio znatno manji nego u prethodnim ciklusima rasta.
Boeing se još oporavlja od sigurnosnih i proizvodnih kriza
Najava kineske narudžbe dolazi u trenutku kada Boeing i dalje pokušava obnoviti povjerenje regulatora, putnika, kupaca i investitora. Američka Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) pojačala je nadzor nad Boeingom nakon incidenta 5. siječnja 2024., kada je na zrakoplovu Boeing 737-9 MAX kompanije Alaska Airlines tijekom leta otpao čep izlaza u srednjem dijelu trupa. FAA je nakon toga privremeno prizemljila 171 zrakoplov tog tipa u SAD-u ili pod američkom nadležnošću te je zaustavila širenje proizvodnje obitelji 737 MAX dok kompanija ne pokaže održiva poboljšanja sustava kvalitete.
Američki Nacionalni odbor za sigurnost prometa (NTSB) u lipnju 2025. objavio je da je vjerojatni uzrok tog incidenta Boeingov propust da tvorničkim radnicima osigura odgovarajuću obuku, upute i nadzor. NTSB je u istom postupku kritizirao i neučinkovitost dijelova regulatornog nadzora, što je dodatno pojačalo pritisak na FAA i Boeing. Iako u incidentu Alaska Airlinesa nije bilo poginulih, slučaj je ponovno otvorio pitanje Boeingove kulture kvalitete i sigurnosnih procedura, samo nekoliko godina nakon globalnog prizemljenja 737 MAX-a zbog dviju smrtonosnih nesreća 2018. i 2019. godine.
Boeing se suočio i s pravnim posljedicama vezanima uz te ranije nesreće. Prema izvješćima o nagodbi s američkim Ministarstvom pravosuđa, kompanija je pristala na financijske i sigurnosne obveze povezane s kaznenim postupkom oko 737 MAX-a. Ti postupci i dalje oblikuju percepciju kompanije, a svaki novi veliki posao promatra se kroz pitanje može li Boeing povećavati proizvodnju bez ugrožavanja kvalitete. Kineska narudžba zato nije samo prodajni uspjeh, nego i test sposobnosti kompanije da isporučuje zrakoplove u skladu s regulatornim ograničenjima i očekivanjima kupaca.
Što se zna o mogućim modelima
Trumpova izjava, prema dostupnim izvješćima, nije sadržavala potpunu strukturu narudžbe po modelima. U ranijim medijskim izvješćima o pregovorima spominjale su se ponajprije uskotrupne letjelice iz obitelji 737 MAX, jer su one najvažnije za domaće i regionalne linije te čine najveći dio globalne potražnje. Ipak, dok Boeing ili kineski kupci ne objave službene podatke, nije moguće pouzdano tvrditi koliki bi dio narudžbe otpao na 737 MAX, a koliki na širokotrupne modele poput 787 Dreamlinera ili 777X-a.
Uskotrupni zrakoplovi posebno su važni za kinesko tržište zbog guste mreže domaćih linija i snažnog rasta putovanja između velikih gradova i regionalnih središta. Prema Boeingovim dugoročnim projekcijama, upravo će rast domaćeg i regionalnog prometa biti jedan od glavnih pokretača kineske potražnje. Širokotrupni zrakoplovi imaju drukčiju ulogu: koriste se za međunarodne i interkontinentalne rute, čiji oporavak ovisi o širim gospodarskim, viznim i geopolitičkim okolnostima. Zbog toga će konačna struktura narudžbe pokazati kako kineski prijevoznici procjenjuju omjer domaćeg rasta i međunarodnog širenja.
Važna je i činjenica da narudžbe u avioindustriji ne znače trenutačnu isporuku. Boeing ima velik postojeći zaostatak narudžbi, a proizvodnja je pod nadzorom regulatora i dobavljačkih ograničenja. Ako se kineski posao potvrdi u cijelosti, isporuke bi se vjerojatno rasporedile kroz više godina, a stvarni učinak na prihode ovisio bi o ugovorenim cijenama, popustima, dinamici proizvodnje i financiranju. Kataloške cijene u industriji rijetko odražavaju stvarnu vrijednost ugovora jer veliki kupci obično pregovaraju znatne komercijalne popuste.
Reakcija tržišta pokazuje razliku između velikog posla i velikih očekivanja
Iako bi narudžba od 200 zrakoplova bila jedna od najvažnijih Boeingovih objava vezanih uz Kinu u posljednjim godinama, reakcija investitora nije bila jednoznačno pozitivna. Prema izvješću MarketWatcha, Boeingove dionice pale su nakon Trumpove objave jer je dio Wall Streeta očekivao veći dogovor, bliži ranije spominjanoj brojci od 500 zrakoplova. Takva reakcija ne znači da je posao nevažan, nego pokazuje da su tržišna očekivanja uoči summita bila vrlo visoka.
Za investitore je ključno pitanje može li kineska narudžba pomoći Boeingu da stabilizira dugoročnu knjigu narudžbi i poveća isporuke bez novih poremećaja. Prema izvješćima poslovnih medija, Boeing je u 2026. ušao s velikim zaostatkom isporuka, a mjesečni tempo proizvodnje ostaje pod povećalom regulatora i kupaca. Kompanija istodobno mora ulagati u kvalitetu, dobavljački lanac i razvoj budućih modela, dok se natječe s Airbusom, koji također ima vrlo velike narudžbe i ograničene proizvodne kapacitete.
Kineski posao može imati i simbolički učinak na druge kupce. Ako se potvrdi da kineski regulator, zračni prijevoznici i državne strukture ponovno otvaraju prostor za velike Boeingove narudžbe, to bi moglo smanjiti percepciju geopolitičkog rizika za dio tržišta. S druge strane, svako kašnjenje, promjena opsega ili izostanak službene potvrde moglo bi pojačati oprez. Zbog toga će se idući koraci pratiti kroz Boeingovu službenu knjigu narudžbi, objave kineskih prijevoznika i eventualna priopćenja regulatora.
Posljedice za američko-kinesku trgovinu i zrakoplovnu industriju
Zrakoplovni sektor ima posebnu težinu u američko-kineskoj trgovini jer uključuje industriju visoke dodane vrijednosti, velik broj dobavljača i tisuće radnih mjesta. Boeingova prodaja Kini ne odnosi se samo na finalnu montažu zrakoplova, nego i na dobavljače motora, elektronike, kompozitnih materijala, održavanja, obuke i rezervnih dijelova.
Za Kinu je nabava zrakoplova dio šire strategije modernizacije prometa i povezivanja velikih urbanih središta. Istodobno, Peking razvija i vlastitu komercijalnu zrakoplovnu industriju, uključujući program COMAC C919, koji je zamišljen kao domaći konkurent uskotrupnim modelima Airbusa i Boeinga. Ipak, kineski domaći program još ne može sam zadovoljiti sve potrebe velikog tržišta, osobito ako se ostvare prognoze o snažnom rastu flote. To ostavlja prostor za nastavak nabave od oba velika zapadna proizvođača, uz političko balansiranje i razvoj domaće industrijske baze.
Za Boeing je povratak u Kinu važan i zbog reputacije. Kompanija koja je desetljećima bila jedan od simbola američke industrijske snage posljednjih se godina često spominjala u kontekstu kašnjenja, istraga i sigurnosnih propusta. Velika kineska narudžba može pomoći u poslovnom oporavku, ali sama po sebi ne rješava ključne izazove. Boeing će morati dokazati da može sigurno povećavati proizvodnju, isporučivati zrakoplove na vrijeme i održati povjerenje regulatora u SAD-u, Kini i drugim velikim tržištima.
Što slijedi nakon najave
U sljedećoj fazi najvažnije će biti službene potvrde Boeinga, kineskih kupaca i nadležnih institucija. Ako narudžba bude formalizirana, očekuje se objava modela, okvirnog rasporeda isporuka i eventualne podjele među zračnim prijevoznicima ili leasing društvima. Tek tada će biti moguće procijeniti njezinu stvarnu komercijalnu vrijednost i utjecaj na Boeingovu proizvodnju. Do tada, najava ostaje važan političko-poslovni signal, ali s otvorenim pojedinostima.
Za širu industriju, posao pokazuje da su veliki ugovori u zrakoplovstvu sve više povezani s geopolitikom. Potražnja za novim zrakoplovima postoji, osobito u Aziji, ali konačne narudžbe ovise o regulatornim odobrenjima, proizvodnim ograničenjima, trgovinskim odnosima i povjerenju u sigurnost. Kina i SAD u zrakoplovstvu imaju snažan međusobni interes: kineskim prijevoznicima trebaju zrakoplovi za rast, a američkoj industriji treba pristup jednom od najvećih tržišta. Najavljena kupnja 200 Boeingovih zrakoplova zato je početak novog poglavlja, ali ne i kraj neizvjesnosti koja prati odnose dviju ekonomskih sila.
Izvori:
- Associated Press – izvješće o Trumpovoj izjavi da Kina kupuje 200 Boeingovih zrakoplova i mogućem širenju dogovora (link)
- Skift – izvješće o kineskoj narudžbi 200 Boeingovih zrakoplova i kontekstu prvog velikog posla nakon gotovo desetljeća (link)
- The Boeing Company – Commercial Market Outlook za Kinu 2024. i dugoročna prognoza potražnje za 8830 novih zrakoplova do 2043. (link)
- The Boeing Company – Commercial Market Outlook 2025. – 2044. i globalne prognoze potražnje za zrakoplovima (link)
- Federal Aviation Administration – pregled regulatornih mjera nakon incidenta na Boeingu 737-9 MAX 5. siječnja 2024. (link)
- National Transportation Safety Board – zaključci istrage o uzroku otpadanja čepa izlaza na Boeingu 737 MAX 9 (link)
- MarketWatch – izvješće o reakciji tržišta i padu Boeingove dionice nakon objave narudžbe (link)