Zaljevske aviokompanije pred dugim oporavkom nakon ratnih poremećaja u zračnom prometu
Bivši glavni izvršni direktor Etihad Airwaysa James Hogan ocijenio je da bi najvećim zaljevskim zračnim prijevoznicima, među kojima su Emirates, Qatar Airways i Etihad Airways, moglo trebati od godinu do dvije da se u potpunosti oporave nakon završetka regionalnog sukoba koji je posljednjih mjeseci poremetio zračni promet na Bliskom istoku. Prema navodima specijaliziranih zrakoplovnih medija, Hogan ne dovodi u pitanje dugoročnu otpornost tog modela, ali upozorava da se povjerenje putnika, rasporedi letenja, korištenje flote i šire turističko gospodarstvo ne obnavljaju preko noći. Riječ je o sustavu koji je desetljećima građen na sigurnom i predvidljivom tranzitu između Europe, Azije, Afrike i Australije, pa svaki dulji prekid u regionalnom zračnom prostoru ima posljedice daleko izvan samih granica Zaljeva.
Hoganova procjena dolazi u trenutku kada su zaljevski prijevoznici, nakon razdoblja snažnog rasta i rekordnih financijskih rezultata, izloženi drukčijoj vrsti pritiska: ne padu potražnje zbog ekonomske krize, nego operativnom riziku koji izravno pogađa središnji dio njihove mreže. Emirates, Qatar Airways i Etihad godinama su koristili geografski položaj Dubaija, Dohe i Abu Dhabija kao prednost u povezivanju velikih svjetskih tržišta. Kada se zračni prostor u tom području zatvara, sužava ili zaobilazi zbog sigurnosnih razloga, ta prednost postaje znatno složenija za upravljanje.
Hogan: oporavak je pitanje vremena, ali ne može se ubrzati samo nižim cijenama
Prema izvješću Aviation News Onlinea, Hogan smatra da bi zaljevske aviokompanije mogle obnoviti poslovanje u razdoblju do dvije godine nakon ratnih poremećaja, pri čemu ističe da temeljni model čvorišta u Zaljevu ostaje snažan. Njegova je glavna poruka da se dugoročna konkurentnost ne smije svesti na kratkoročno snižavanje cijena, jer povratak putnika ovisi o sigurnosti, pouzdanosti, dostupnosti veza i reputaciji brenda. Arabian Business je ranije prenio Hoganovu ocjenu da zaljevske države iz krize mogu izaći i snažnije ako se usmjere na zajedničku promociju destinacije, dugoročnu strategiju i kvalitetu usluge, a ne samo na popuste.
Takva procjena osobito je važna jer dolazi od menadžera koji je bio jedan od vidljivijih aktera u razvoju zrakoplovnog modela Abu Dhabija. Hogan je vodio Etihad Airways u razdoblju snažnog širenja i pozicioniranja kompanije kao globalnog prijevoznika, a danas nastupa kao savjetnik i komentator industrije. Njegovo upozorenje ne znači da je zaljevski model izgubio smisao, nego da ratni šok mijenja ritam oporavka. Aviokompanija može ponovno otvoriti liniju čim sigurnosne i regulatorne okolnosti to dopuste, ali putnici, turoperatori, osiguravatelji i korporativni klijenti često trebaju dulje razdoblje stabilnosti prije nego što se vrate prijašnjem obrascu rezervacija.
U zrakoplovstvu se takvi poremećaji ne mjere samo brojem otkazanih letova. Svaki zaobilazak zračnog prostora znači dodatno gorivo, dulje vrijeme letenja, drukčije rasporede posada, veći pritisak na održavanje i teže planiranje presjedanja. Ako se čvorišni model temelji na preciznim valovima dolazaka i odlazaka, čak i manja kašnjenja mogu poremetiti desetke povezanih letova. Zbog toga se obnova ne svodi samo na vraćanje zrakoplova u zrak, nego na ponovno uspostavljanje povjerenja u cijeli sustav presjedanja.
Zaljevska čvorišta ovise o otvorenom i predvidljivom zračnom prostoru
Dubai, Doha i Abu Dhabi razvili su se u globalna zrakoplovna čvorišta upravo zato što se nalaze između velikih tržišta. Putnici iz Europe preko Zaljeva nastavljaju prema Indiji, jugoistočnoj Aziji, Australiji i istočnoj Africi, dok putnici iz Azije preko istih čvorišta nastavljaju prema Europi, Sjevernoj Americi i Africi. Prednost takvog položaja vidljiva je u mrežama Emiratesa, Qatar Airwaysa i Etihada, ali ona ovisi o stabilnom zračnom prostoru, pouzdanim slotovima i mogućnosti da se letovi planiraju mjesecima unaprijed.
Prema izvješćima međunarodnih medija tijekom ožujka 2026., zatvaranja i ograničenja zračnog prostora u regiji dovela su do velikih prekida u prometu, privremenih obustava dijela letova i preusmjeravanja ruta. The Guardian je početkom ožujka izvijestio da su velike bliskoistočne aviokompanije odgodile nastavak redovitih komercijalnih letova dok su vlade organizirale evakuacije i repatrijacijske letove. U odvojenoj analizi isti je list opisao kako je sukob stvorio veliku prazninu u globalnom zračnom prostoru, prisiljavajući prijevoznike da biraju duže i skuplje rute preko Kavkaza, Egipta ili južnih koridora.
Za putnika se takva situacija vidi kao otkazan let, propušteno presjedanje ili dulje putovanje. Za aviokompaniju ona znači složen niz odluka u kojem se sigurnost mora uskladiti s komercijalnim obvezama. Zračni prijevoznici pritom ne odlučuju samo na temelju vlastite procjene. U obzir ulaze regulatorne upute, osiguravateljski uvjeti, diplomatske okolnosti, dostupnost alternativnih ruta, stanje zračnih luka i procjene rizika za posadu i putnike. Upravo zato se povratak prometa često odvija postupno, čak i kada se dio zračnog prostora ponovno otvori.
Kriza je pogodila industriju nakon razdoblja rekordnih rezultata
Težina poremećaja posebno je vidljiva zato što su vodeći zaljevski prijevoznici u krizu ušli nakon snažnih poslovnih rezultata. Prema izvješću Dubai Airportsa, Dubai International je 2025. primio 95,2 milijuna putnika, što je označeno kao najviši godišnji međunarodni putnički promet zabilježen na jednoj zračnoj luci. Godinu ranije DXB je već postavio povijesni rekord s 92,3 milijuna putnika, što pokazuje koliko je brzo rasla potražnja nakon pandemijskog razdoblja i koliko je Dubai postao važan u globalnim prometnim tokovima.
Emirates Group u financijskim izvješćima za 2024./2025. godinu naveo je rekordnu dobit grupe od 22,7 milijardi dirhama, odnosno oko 6,2 milijarde američkih dolara, dok je sama aviokompanija Emirates prevezla 53,7 milijuna putnika. Etihad Airways je, prema službenoj objavi kompanije, 2024. ostvario najvišu dobit u svojoj povijesti, 1,7 milijardi dirhama, uz 18,5 milijuna prevezenih putnika i rast prihoda od putničkog prometa. Qatar Airways Group je u godišnjem izvješću za 2024./2025. također istaknuo rekordne rezultate i snažnu poziciju svoje mreže, uz daljnje ulaganje u Hamad International Airport i međunarodna partnerstva.
Ti podaci pokazuju da se ne radi o industriji koja je ušla u krizu oslabljena nedostatkom potražnje. Naprotiv, zaljevski prijevoznici imali su snažne bilance, prepoznatljive brendove i velike mreže. No ratni i sigurnosni poremećaji pogađaju samu infrastrukturu njihova poslovnog modela. Kada se letovi moraju preusmjeravati ili privremeno obustavljati, veličina mreže istodobno postaje izvor otpornosti i izvor složenosti. Veća flota omogućuje brže prilagodbe, ali i stvara veće troškove ako zrakoplovi stoje, lete dužim rutama ili se rasporedi moraju mijenjati iz dana u dan.
Povjerenje putnika vraća se sporije od reda letenja
Jedna od Hoganovih ključnih poruka odnosi se na povjerenje putnika. Red letenja može se tehnički obnoviti relativno brzo, ali putnici često čekaju jasnije signale stabilnosti prije nego što ponovno biraju rute kroz područje koje su nedavno povezivali s ratom, zatvaranjem zračnog prostora ili iznenadnim otkazivanjima. To se posebno odnosi na obitelji, poslovne putnike s krutim rokovima i turiste koji putovanja planiraju mjesecima unaprijed. Kod putovanja s jednim presjedanjem, reputacija čvorišta jednako je važna kao i cijena karte.
Aviation Business Middle East prenio je Hoganovu ocjenu da zaljevske aviokompanije moraju pretvoriti sigurnost, povezanost i kvalitetu usluge u obnovljeno povjerenje. To znači da prijevoznici neće morati komunicirati samo da ponovno lete, nego i da mogu dosljedno održavati raspored, zaštititi putnike kod poremećaja i ponuditi alternativne veze. Kod velikih globalnih mreža, putnik često ne kupuje samo prijevoz od jedne točke do druge, nego očekivanje da će sustav funkcionirati i kada se pojavi problem.
Oporavak turizma dodatno je složen jer aviokompanije nisu izolirane od hotela, kongresne industrije, kružnih putovanja, trgovine i lokalnih prijevoznika. Ako se smanji broj dolazaka preko Dubaija, Dohe ili Abu Dhabija, učinak se prelijeva na smještaj, ugostiteljstvo, trgovinu i poslovna događanja. Hogan zato upozorava da destinacije ne bi smjele odgovoriti samo agresivnim popustima. Popusti mogu kratkoročno potaknuti rezervacije, ali ne rješavaju temeljno pitanje percepcije sigurnosti i predvidljivosti.
Operativni troškovi rastu kada se rute produže
Zaobilaženje zračnog prostora izravno povećava troškove. Dulja ruta znači više goriva, više sati rada posade, složenije planiranje odmora, moguće promjene u tehničkim zaustavljanjima i veći rizik od kašnjenja. Ako se takvi troškovi zadrže dulje vrijeme, aviokompanije moraju odlučiti hoće li ih preuzeti, prebaciti na cijene karata ili smanjiti kapacitet na pojedinim rutama. U konkurentnom međunarodnom prometu nijedna od tih opcija nije jednostavna.
Prema Guardianovu izvješću iz svibnja 2026., poremećaji povezani s ratom odrazili su se i izvan Zaljeva, pa je Heathrow u travnju zabilježio pad ukupnog broja putnika, dok je promet između Londona i Bliskog istoka bio znatno slabiji nego godinu ranije. Istodobno su neki putnici tražili alternativne rute preko drugih europskih čvorišta. Takav pomak pokazuje da učinci regionalnog sukoba ne ostaju lokalni. Kada se promijeni sigurnosna slika u jednom od najvažnijih svjetskih koridora, preslaguje se i dio globalnog prometa.
Međunarodna udruga za zračni prijevoz IATA u svojim mjesečnim statistikama prati kretanja potražnje, kapaciteta i popunjenosti, a takvi pokazatelji u kriznim razdobljima postaju ključni za procjenu brzine oporavka. Pad potražnje u jednoj regiji može se djelomično nadoknaditi rastom na drugim tržištima, ali za prijevoznike čije su mreže snažno vezane uz zaljevska čvorišta važnije je pitanje koliko se brzo vraća tranzitni promet. Ako se putnici naviknu na alternativne rute, dio potražnje može se vraćati sporije i nakon što sigurnosni razlozi za zaobilaženje oslabe.
Dugoročna prednost Zaljeva nije nestala
Unatoč upozorenjima, Hoganova procjena nije pesimistična u smislu dugoročnog sloma zaljevskog modela. Naprotiv, on naglašava da su geografski položaj, kvaliteta usluge, velika ulaganja u infrastrukturu i razvijene globalne mreže i dalje prednosti koje konkurenti teško mogu brzo kopirati. Emirates, Qatar Airways i Etihad izgradili su brendove koji se ne temelje samo na cijeni, nego i na iskustvu putovanja, velikom izboru veza, snažnim programima lojalnosti i vezama s nacionalnim turističkim strategijama.
Zaljevske aviokompanije već su prolazile kroz velike šokove, od pandemije bolesti COVID-19 do promjena cijena goriva, regionalnih napetosti i poremećaja u opskrbnim lancima. Razlika u sadašnjem slučaju jest u tome što sukob izravno pogađa zračni prostor oko njihovih najvažnijih čvorišta. To oporavak čini manje predvidljivim, ali ne uklanja temeljne razloge zbog kojih putnici koriste te prijevoznike. Ako se sigurnosna situacija stabilizira, zaljevske kompanije i dalje imaju flote, brendove i tržišta koja mogu ponovno privući velik dio prometa.
Ključno pitanje zato nije hoće li se zaljevski zračni promet oporaviti, nego koliko će trajati razdoblje između formalnog završetka ratnih poremećaja i stvarnog povratka povjerenja. Hoganova procjena od 12 do 24 mjeseca može se čitati upravo kao upozorenje da u zrakoplovstvu završetak krize na terenu ne znači automatski završetak krize u planiranju. Putnici, partneri i regulatorna tijela moraju se uvjeriti da su rute stabilne, da je zračni prostor predvidljiv i da se rasporedi mogu održavati bez stalnih izvanrednih prilagodbi.
Sljedeća faza ovisit će o sigurnosti, komunikaciji i koordinaciji
Za Emirates, Qatar Airways, Etihad i druge prijevoznike iz regije sljedeća faza vjerojatno će biti obilježena postupnim vraćanjem kapaciteta, pažljivim praćenjem potražnje i pojačanom komunikacijom prema putnicima. Ako se sigurnosna slika popravi, kompanije će nastojati vratiti frekvencije na ključnim rutama i obnoviti presjedanja koja su najvažnija za globalnu mrežu. Ako se nestabilnost nastavi, prioritet će ostati fleksibilnost, sigurnosne procjene i zaštita putnika od naglih poremećaja.
Za širu industriju slučaj Zaljeva pokazuje koliko je globalno zrakoplovstvo ovisno o nekoliko velikih tranzitnih koridora. Kada se jedan od njih suzi ili zatvori, posljedice osjećaju putnici na rutama koje na prvi pogled nemaju izravne veze s područjem sukoba. Zbog toga će oporavak zaljevskih aviokompanija biti važan pokazatelj ne samo za Bliski istok, nego i za međunarodni promet između kontinenata. Uspiju li prijevoznici obnoviti povjerenje bez dugotrajnog narušavanja mreže, kriza bi mogla potvrditi otpornost modela koji je posljednja dva desetljeća promijenio kartu svjetskog zrakoplovstva.
Izvori:
- Aviation News Online – izvješće o procjeni Jamesa Hogana da bi oporavak zaljevskih aviokompanija nakon ratnih poremećaja mogao trajati do dvije godine (link)
- Arabian Business – tekst o Hoganovoj ocjeni da se zaljevske destinacije trebaju osloniti na brend, strategiju i kvalitetu, a ne samo na popuste (link)
- Aviation Business Middle East – analiza o obnovi povjerenja, povezanosti i sigurnosne percepcije u zaljevskom zrakoplovstvu (link)
- Dubai Airports – službena objava o 95,2 milijuna putnika u zračnoj luci Dubai International 2025. godine (link)
- Emirates Group – godišnje izvješće za 2024./2025. i podaci o poslovnim rezultatima Emiratesa (link)
- Etihad Airways – službena objava o rekordnoj dobiti i broju putnika u 2024. godini (link)
- Qatar Airways – godišnja izvješća i financijski podaci Qatar Airways Groupa za 2024./2025. (link)
- IATA – mjesečne statistike zračnog prometa za praćenje potražnje, kapaciteta i popunjenosti u globalnoj industriji (link)
- The Guardian – izvješća o obustavama letova, zatvaranjima zračnog prostora i širim posljedicama sukoba na zračni promet (link)
- The Guardian – analiza promjena u globalnim rutama i zaobilaženja bliskoistočnog zračnog prostora tijekom sukoba (link)