La Fiera del Cicloturismo u Padovi: Hrvatska u vrhu europskog cikloturizma prema novom indeksu za 2026.
Hrvatska je na jednom od najvažnijih europskih testova privlačnosti za putovanja biciklom dobila snažnu potvrdu svoje pozicije na tržištu aktivnog odmora. Na sajmu La Fiera del Cicloturismo, održanom od 27. do 29. ožujka 2026. u Padovi, predstavljen je Cycle Tourism Index 2026, novo istraživanje koje su izradili Bikenomist i komoot, a koje prvi put na usporediv i podatkovno utemeljen način rangira europske regije prema njihovoj privlačnosti za međunarodne cikloturiste. U samom vrhu ukupnog poretka našle su se hrvatske destinacije, pri čemu je Istra zauzela prvo mjesto, dok je Primorsko-goranska županija treća u Europi. Takav rezultat dodatno učvršćuje dojam da Hrvatska više nije samo sezonski atraktivna destinacija za klasični ljetni odmor, nego i ozbiljno profilirano odredište za putnike koji žele spojiti kretanje, prirodu, gastronomiju i kulturni sadržaj.
Važnost tog podatka nadilazi samu simboliku plasmana na ljestvici. Cikloturizam je u europskom turizmu posljednjih godina prerastao nišu i postao segment koji izravno utječe na produljenje sezone, disperziju gostiju izvan najopterećenijih točaka i razvoj održivijih oblika putovanja. Zato činjenica da se više hrvatskih obalnih regija nalazi među deset najbolje ocijenjenih u Europi nije samo promotivni uspjeh, nego i signal tržištu da Hrvatska raspolaže kontinuitetom ponude, a ne tek pojedinačnim uspješnim lokalitetima. Upravo taj kontinuitet, odnosno prepoznatljiv i povezan jadranski cikloturistički sustav, u međunarodnim analizama sve se češće navodi kao jedna od ključnih hrvatskih prednosti.
Istra na vrhu Europe, hrvatske regije dominantne u samom vrhu
Prema podacima iz Cycle Tourism Indexa 2026, vrh europske ljestvice čine Istra, španjolski Balearski otoci i Primorsko-goranska županija. Odmah iza njih slijede Zadarska županija, Kanarski otoci, Šibensko-kninska županija, Trentino-Alto Adige, Dubrovačko-neretvanska županija, Ličko-senjska županija i Splitsko-dalmatinska županija. Takav raspored pokazuje da hrvatska prisutnost u europskom vrhu nije koncentrirana samo na jednu najjaču regiju, nego da je riječ o širem teritorijalnom obrascu u kojem više jadranskih područja istodobno postiže visoke rezultate.
To je posebno važno u usporedbi s konkurentskim tržištima. Indeks je obuhvatio 14 europskih zemalja, među njima Njemačku, Francusku, Italiju, Španjolsku, Ujedinjenu Kraljevinu, Austriju, Švicarsku, Belgiju, Nizozemsku, Poljsku, Češku, Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku. Metodologija se temelji na agregiranim podacima o aktivnostima stranih korisnika koji su tijekom 2025. završili najmanje jednu biciklističku rutu u promatranim regijama. Drugim riječima, nije riječ o anketnom dojmu ili promotivnom ocjenjivanju destinacija, nego o pokušaju da se međunarodna privlačnost mjeri kroz stvarno ponašanje korisnika i njihove odabire na terenu. Upravo zato rezultat za Hrvatsku ima dodatnu težinu: visoki plasman proizlazi iz realne prisutnosti stranih biciklista u hrvatskim regijama, a ne samo iz reputacije ili marketinške vidljivosti.
Direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Italiji Viviana Vukelić ocijenila je da se Hrvatska posebno ističe snažnim i povezanim jadranskim cikloturističkim sustavom s više visoko rangiranih regija. Takva ocjena dobro se uklapa u ono što se posljednjih godina vidi i na tržištu: hrvatska obala i zaleđe nude kombinaciju klimatske pogodnosti, raznolikog reljefa, kraćih udaljenosti između atrakcija i snažne gastronomske i kulturne komponente, što biciklistima omogućuje da na relativno malom prostoru dobiju sadržajno bogato iskustvo.
Sezonalnost kao prednost, a ne slabost
Jedan od važnijih nalaza novog indeksa odnosi se na sezonalnost. Istraživanje ne donosi samo godišnji poredak, nego i sezonske indekse koji pokazuju kada pojedine regije ostvaruju najveću privlačnost za strane cikloturiste. U zimskom razdoblju vodeće pozicije drže Kanarski i Balearski otoci te Istra, dok u proljeće među najjačima ostaju Baleari, Istra i Primorsko-goranska županija. Ljeti prvo mjesto ponovno pripada Istri, a odmah iza nje nalaze se Primorsko-goranska i Zadarska županija. U jesenskom dijelu godine među najuspješnijima su Balearski otoci, Istra i Kanarski otoci.
Za hrvatski turizam taj je podatak osobito važan jer pokazuje da biciklistička potražnja ne mora biti zatvorena unutar klasičnih mjeseci vršne sezone kupališnog turizma. Naprotiv, upravo u predsezoni i posezoni Hrvatska ima priliku dodatno kapitalizirati blagu klimu, dobro očuvane krajolike i sve veću mrežu tematskih ruta. U praksi to znači da cikloturizam može pomoći u ravnomjernijoj raspodjeli gostiju tijekom godine, rasterećenju najopterećenijih ljetnih tjedana i većem korištenju smještajnih, ugostiteljskih i pratećih kapaciteta u razdobljima kada su oni tradicionalno slabije popunjeni. Takav učinak posebno je važan u destinacijama koje traže održiviji model rasta i žele izbjeći preveliku ovisnost o nekoliko vršnih ljetnih mjeseci.
Paolo Pinzuti, osnivač i izvršni direktor Bikenomista, istaknuo je da Cycle Tourism Index predstavlja prvi korak prema sustavnijem razumijevanju i upravljanju cikloturizmom u Europi na temelju konkretnih podataka, a ne pretpostavki. U tome i jest šira vrijednost ovakvog alata. Za turističke zajednice, regionalne upravljačke strukture i privatni sektor on može biti osnova za preciznije planiranje infrastrukture, promocije i proizvoda, ali i za bolje razumijevanje toga kada i zašto pojedina destinacija privlači međunarodne goste na dva kotača.
Zašto je Hrvatska konkurentna biciklistima iz inozemstva
Hrvatski rezultat nije slučajan niti se može svesti samo na ljepotu obale. Prema dostupnim službenim informacijama, Hrvatska već godinama razvija institucionalni okvir za cikloturizam, a Ministarstvo turizma i sporta kroz Koordinacijsko tijelo za razvoj cikloturizma ističe uključivanje zemlje u mrežu EuroVelo. Hrvatskom prolaze četiri EuroVelo rute: EV6, EV8, EV9 i EV13. Time je domaća mreža povezana sa širim europskim biciklističkim koridorima, što je za strane goste važno ne samo iz perspektive orijentacije i planiranja putovanja, nego i iz perspektive povjerenja u destinaciju koja je prepoznata unutar europskog sustava ruta.
Posebno je važna EuroVelo 8, Mediteranska ruta, koja obuhvaća niz hrvatskih turističkih regija od Istre do krajnjeg juga. EuroVelo ističe da upravo hrvatski dio te rute obuhvaća sedam turističkih regija, što dodatno potvrđuje teritorijalnu širinu ponude. U kombinaciji s nacionalnom promocijom biciklizma kao oblika aktivnog odmora, Hrvatska tako dobiva okvir koji je međunarodnim gostima lako razumljiv: more, otoci, nacionalni i parkovi prirode, vinske i gastronomske ceste, povijesni gradovi i mogućnost relativno brzog prelaska iz obalnog u kontinentalni ili brdoviti krajolik. Za cikloturiste je to važna vrijednost jer od jedne destinacije sve češće očekuju više od same vožnje: traže iskustvo prostora.
Upravo u tome hrvatske regije imaju komparativnu prednost. Istra je već dulje prepoznata kao prostor koji biciklizam spaja s eno-gastro ponudom, uređenim manjim cestama i profilom destinacije pogodnim i za rekreativce i za iskusnije vozače. Kvarner i Primorsko-goranska županija nude snažan spoj obale, otoka i planinskog zaleđa. Zadarska i Šibensko-kninska županija oslanjaju se na razvedenu obalu, nacionalne parkove i atraktivne prijelaze između mora i krša. Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija imaju dodatnu težinu zbog međunarodne prepoznatljivosti gradova i otoka, dok Ličko-senjska županija pokazuje koliko i područja izvan tipične razgledničke slike Jadrana mogu biti konkurentna kada nude pejzažnu snagu i doživljaj otvorenog prostora.
Sajam u Padovi kao ogledalo rasta cijelog sektora
Sama činjenica da je upravo u Padovi predstavljen novi europski indeks nije nevažna. La Fiera del Cicloturismo u Italiji se profilirala kao najveće događanje u potpunosti posvećeno biciklističkim putovanjima, a izdanje održano krajem ožujka 2026. prema službenim podacima organizatora potvrdilo je rekordne razmjere interesa. Više od 27.000 posjetitelja, 268 izlagača i suizlagača iz 20 zemalja i 12 talijanskih regija, 210 akreditiranih novinara, više od 60 razgovora i susreta s oko 120 govornika te 1.112 poslovnih sastanaka između profesionalaca pokazuju da cikloturizam više nije rubni segment turističke industrije. Riječ je o tržištu koje gradi vlastite sajmove, profesionalne mreže, specijalizirane medije i snažne B2B kontakte.
Takav razvoj sektora važan je i za Hrvatsku, jer se konkurentnost destinacije danas ne gradi samo atraktivnom prirodom, nego i sposobnošću nastupa na međunarodnim tržištima, suradnjom s touroperatorima, medijima i digitalnim platformama te jasnim pozicioniranjem prema različitim profilima gostiju. Sajmovi poput ovoga zato imaju dvostruku ulogu: s jedne strane služe promociji destinacija krajnjim korisnicima, a s druge postaju mjesto na kojem se definira budući razvoj proizvoda, od infrastrukture i logistike do digitalne vidljivosti i specijaliziranih paketa putovanja.
U tom kontekstu nije zanemarivo ni to što se uz Hrvatsku turističku zajednicu na sajmu predstavio širi krug domaćih sudionika. Uz opću turističku ponudu Hrvatske bili su prisutni Istra, Kvarner, Međimurska županija i Terme Sveti Martin, a prvi put i Karlovačka županija te klaster Slavonija. Ta šira prisutnost sugerira da Hrvatska nastoji razvijati cikloturistički identitet i izvan najsnažnijih obalnih regija. Iako je prema indeksu jadranski pojas trenutačno najkonkurentniji, uključivanje kontinentalnih područja može dugoročno pomoći širenju proizvoda i smanjenju regionalne neravnoteže u turističkoj potražnji.
Što ovakav plasman znači za hrvatski turizam
Za domaći turizam najvažnije pitanje nije samo to kako zvuči podatak da je Istra prva u Europi, nego što se iz takvog rezultata može izvući u operativnom smislu. Prije svega, potvrđuje se da aktivni odmor i putovanja manjeg ugljičnog otiska više nisu samo dodatak klasičnoj turističkoj ponudi, nego važan dio tržišta koje traži specifičnu infrastrukturu, kvalitetne informacije, sigurnost na rutama i sadržaj izvan same vožnje. Drugo, rezultati pokazuju da Hrvatska ima snažnu bazu za daljnje jačanje predsezone i posezone, kada biciklisti često traže ugodne temperature i manje gužve. Treće, vidljivo je da destinacije najbolje prolaze kada nude povezani sustav, a ne fragmentirane pojedinačne proizvode.
To je ujedno i najvažnija poruka novog indeksa. Hrvatska je u europskom vrhu zato što se na karti cikloturizma pojavljuje kao niz međusobno prepoznatljivih i tržišno čitljivih regija. U vremenu kada se turističke politike sve više usmjeravaju prema održivosti, disperziji i većoj kvaliteti iskustva, takav model može biti jedna od važnijih razvojnih prednosti zemlje. Nastavi li se ulaganje u mrežu ruta, signalizaciju, digitalnu dostupnost informacija i povezivanje cikloturizma s lokalnom gastronomijom, prirodnom baštinom i malim iznajmljivačima, hrvatski rezultat iz Padove mogao bi se pokazati ne samo kao dobra vijest s jednog sajma, nego kao pokazatelj dublje promjene u strukturi domaće turističke ponude.
Izvori:- Hrvatska turistička zajednica – službena objava o nastupu na sajmu u Padovi i rezultatima Cycle Tourism Indexa 2026. link
- Cycle Tourism Show – službena objava o predstavljanju Cycle Tourism Indexa 2026, metodologiji istraživanja i europskom poretku regija. link
- Fiera del Cicloturismo – službena stranica sajma s podacima o terminu, lokaciji i karakteru manifestacije u Padovi. link
- Cycle Tourism Show – službeni pregled brojki izdanja 2026., uključujući broj posjetitelja, izlagača, govornika i B2B susreta. link
- Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske – informacije o Koordinacijskom tijelu za razvoj cikloturizma i uključenosti Hrvatske u mrežu EuroVelo. link
- EuroVelo – službeni pregled hrvatske uključenosti u europsku mrežu biciklističkih ruta i osnovnih informacija o hrvatskim dionicama. link
- komoot – poslovna stranica platforme s podacima o globalnoj zajednici korisnika i dosegu digitalne platforme korištene u analitičkom okviru istraživanja. link
Kreirano: četvrtak, 09. travnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini