Japan povećava vojni proračun zbog sve većih regionalnih napetosti

Japan je nedavno najavio drastično povećanje vojnog proračuna, suočen s rastućim regionalnim napetostima, osobito vezanima uz aktivnosti Kine, Sjeverne Koreje i Rusije. Najveći vojni proračun u povijesti Japana iznosi 59 milijardi dolara za fiskalnu godinu 2025., što je nastavak trendova koji su započeli prije više od desetljeća, pod bivšim premijerom Shinzō Abeom. Premijer Fumio Kishida potvrdio je planove da vojni izdaci dosegnu 2% BDP-a do 2027. godine, čime bi Japan došao na razinu NATO standarda za vojna izdvajanja [9].

Jedan od glavnih ciljeva povećanja proračuna je jačanje sposobnosti odvraćanja prijetnji kroz modernizaciju i povećanje vojnih kapaciteta. Najznačajnije promjene obuhvaćaju nabavu modernog oružja, poput Tomahawk krstarećih projektila koje Japan uvozi iz SAD-a te razvoj novih sustava projektila, uključujući i visokobrzinske hiperzvučne projektile domaće proizvodnje. Osim toga, najavljeno je lansiranje nove satelitske konstelacije koja će pružati bolju sposobnost otkrivanja i praćenja ciljeva u cilju unaprjeđenja obrane [10].

Strateški odgovor na prijetnje u Indo-Pacifiku

Japan se suočava s "novom erom krize" u kojoj rastuće prijetnje iz Kine, Sjeverne Koreje i Rusije izravno utječu na sigurnost zemlje. Kineske aktivnosti u Istočnom i Južnokineskom moru, uključujući napetosti oko Tajvana, zahtijevaju od Japana jačanje vojnih kapaciteta u regiji. Proračun predviđa izdvajanje od 8,77 milijardi dolara za jačanje Integriranog zračnog i raketnog obrambenog sustava (IAMD), koji je već usvojen od strane američke vojske. Ovaj sustav je ključan za obranu Japana od potencijalnih prijetnji hipersoničnim oružjima razvijenima u Kini, Sjevernoj Koreji i Rusiji [8].

Osim modernizacije obrambenih kapaciteta, Japanska mornarička samoobrambena snaga (JMSDF) uložila je velika sredstva u izgradnju dvije nove višenamjenske fregate nazvane „New FFM“, koje će zamijeniti prijašnje klase Mogami. Ove fregate imat će povećanu sposobnost protivpodmorničkog djelovanja i poboljšane kapacitete za razne operacije na moru. Također, JMSDF radi na modifikaciji svojih dva nosača helikoptera klase Izumo u lake nosače aviona, koji će podržavati operacije s Lockheed Martin F-35B zrakoplovima do 2027. godine [8].

Jačanje obrambenih kapaciteta i novi pristupi

Osim pomorskih operacija, značajan dio proračuna usmjeren je prema novim tehnologijama, kao što su bespilotni sustavi. Japansko Ministarstvo obrane nastoji razviti sposobnosti obrane kroz sustave bespilotnih zračnih letjelica (UAV), te s tim ciljem planira ulaganja od 850 milijuna dolara. Korištenje bespilotnih sustava uključuje i sustave za nadzor i elektroničko ratovanje, koji će dodatno unaprijediti kapacitete Japanskih snaga samoobrane u regiji [9].

Ministarstvo također radi na povećanju sposobnosti za manevriranje i brz raspored vojnika, što uključuje kupovinu triju pokretnih brodova za potrebe Japanske kopnene vojske (JGSDF). Ovi brodovi trebali bi osigurati brzi i pouzdani transport potrebnih jedinica za odbijanje potencijalnih napada na jugozapadne otoke Japana. Također, planira se i izgradnja novih vojnih objekata, uključujući spremišta za streljivo i podršku za civilne slučajeve u slučaju prirodnih katastrofa [8].

Utjecaj na gospodarstvo i javnost

Jedan od ključnih izazova povećanja vojnog proračuna leži u ekonomskim uvjetima s kojima se Japan trenutno suočava. Deprecijacija jena, koji je do srpnja 2024. pao na najnižu vrijednost u gotovo četiri desetljeća, značajno utječe na ukupne troškove nabave vojnih sustava i opreme, pogotovo s obzirom na to da se većina tih nabava odvija u jačem američkom dolaru. Zbog toga je Japanska vlada najavila provođenje mjera za postizanje "veće učinkovitosti", kroz dugoročne ugovore i skupne nabave [11].

Unatoč značajnim planovima za povećanje vojne potrošnje, pitanje financiranja ostaje osjetljivo. Vlada je predložila povećanje poreza kako bi se osigurala potrebna sredstva za vojnu izgradnju, ali javno mnijenje o ovom prijedlogu ostaje nejasno, a debate o poreznoj politici očekivano će se pojačati kasnije ove godine [11].

Ove promjene u vojnoj politici odražavaju sve veći pritisak na Japan da unaprijedi svoje obrambene kapacitete i odgovori na rastuće prijetnje u Indo-Pacifičkoj regiji, što podrazumijeva i blisku suradnju s ključnim saveznicima, poput SAD-a, te jačanje diplomacije s europskim i azijskim zemljama. Sve ove mjere su usklađene s osnovnim preambulama japanskog ustava o zadržavanju obrambene orijentacije i ne postajanju vojnim silama koje bi prijetile drugim zemljama [11].