Istraživači s Georgia Tech-a, predvođeni Yiren Ren, doktorandicom u Školi za psihologiju, proveli su istraživanja koja pružaju dublje uvide u utjecaj glazbe na pamćenje i učenje. Njihova istraživanja otkrivaju kako glazba može igrati ključnu ulogu u formiranju i modulaciji sjećanja, a rezultati sugeriraju i potencijalne terapijske primjene za mentalno zdravlje.

Ren je zajedno sa svojim mentorom Thackeryjem Brownom, kognitivnim neuroznanstvenikom, objavila dva rada koji su rezultati ovih istraživanja. Prvi rad se bavi time kako poznata i predvidiva glazba može poboljšati proces učenja, dok se drugi fokusira na modulaciju emocionalnog tona već postojećih sjećanja korištenjem glazbe.

Glazba kao alat za bolje učenje
Prvi dio istraživanja ispituje kako poznata glazba može olakšati proces učenja i pamćenja novih informacija. Sudionici studije učili su sekvence apstraktnih oblika dok su slušali različite vrste glazbe. Rezultati su pokazali da glazba koja je sudionicima bila poznata i ritmički predvidiva poboljšava učenje. Mozak stvara strukturirani okvir za nove informacije, omogućujući brže pamćenje i lakše prisjećanje.

Ren je iskoristila svoje vještine kao glazbenica i skladateljica za stvaranje glazbenih kompozicija korištenih u studiji. Sudionici su uspješnije pamtili sekvence kada su slušali skladbe s poznatim glazbenim obrascima, dok su nepravilne skladbe otežavale učenje. Ovo istraživanje otvara nove mogućnosti za korištenje glazbe kao mnemotehničkog alata, potencijalno korisnog u obrazovnim metodama.

Glazba i modulacija emocija u sjećanjima
Drugi dio istraživanja fokusira se na to kako glazba može promijeniti emocionalni ton sjećanja koja su već pohranjena u mozgu. U suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta Colorado, Ren i Brown su istraživali može li glazba, s jakim emocionalnim utjecajem, promijeniti način na koji se prisjećamo prošlih događaja.

U eksperimentu su sudionici slušali filmske glazbene podloge dok su se prisjećali teških trenutaka iz prošlosti. Rezultati su pokazali da su ispitanici, pod utjecajem glazbe, uspjeli promijeniti emocionalni ton svojih sjećanja. Dan kasnije, čak i bez glazbene podloge, njihova emocionalna reakcija na sjećanja ostala je u skladu s glazbom koju su slušali dan prije.

Praktične primjene u terapiji
Ovo istraživanje ima značajne implikacije za terapijske primjene, posebno u radu s pacijentima koji pate od poremećaja raspoloženja, kao što su posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) ili depresija. Glazba bi se mogla koristiti za modulaciju negativnih emocionalnih sjećanja, pomažući pacijentima da reinterpretiraju i umanje intenzitet negativnih emocija povezanih s određenim događajima.

Ren, koja planira nastaviti svoja istraživanja kroz postdoktorat, želi razviti glazbene terapije ne samo za osobe s poremećajima raspoloženja, već i za stariju populaciju i osobe s demencijom. Proučavanjem neuroloških mehanizama koji omogućuju glazbi da utječe na ljudsko ponašanje, nada se da će otvoriti nova područja primjene u rehabilitaciji i terapiji.

Njezina buduća istraživanja mogla bi pružiti vrijedne dokaze za podršku razvoju glazbenih intervencija za mentalno zdravlje i kognitivne funkcije, omogućujući bolju kontrolu nad emocionalnim tonom sjećanja i poboljšanje kvalitete života pacijenata.

Izvor: Georgia Institute of Technology