Project B prihvaća olimpijska pravila za žensku konkurenciju: SRY test postaje novi standard od Los Angelesa 2028.
Globalna košarkaška platforma Project B, sa sjedištem u Singapuru, odlučila je za svoju žensku konkurenciju slijediti pravila Međunarodnog olimpijskog odbora i FIBA-e o spolnoj podobnosti sportašica. Odluka dolazi nekoliko mjeseci nakon što je MOO 26. ožujka 2026. usvojio novu Politiku zaštite ženske kategorije u olimpijskom sportu, koja će se primjenjivati od Olimpijskih igara u Los Angelesu 2028. nadalje. Prema pravilima MOO-a, nastup u ženskoj kategoriji na događajima pod njegovom nadležnošću ograničen je na sportašice koje zadovoljavaju kriterij biološkog ženskog spola, a početna provjera temelji se na jednokratnom testiranju prisutnosti SRY gena. Project B je za Front Office Sports potvrdio da kao međunarodno natjecanje želi slijediti standarde MOO-a i svjetske košarkaške federacije kako bi, prema obrazloženju lige, igračicama i drugim dionicima omogućio dosljedna i predvidljiva pravila. Time se nova organizacija uključila u jednu od najosjetljivijih i najspornijih rasprava u suvremenom ženskom sportu još prije početka svoje premijerne sezone.
Project B pritom nije samo još jedno nacionalno košarkaško natjecanje. Organizacija se predstavlja kao globalna platforma koja želi povezati vrhunsku mušku i žensku košarku, vlasničke udjele sportaša, međunarodna natjecanja i distribuciju sadržaja usmjerenu prema digitalnim platformama. U službenoj objavi iz srpnja 2026. Project B naveo je da je sjedište organizacije u Singapuru i da će projekt krenuti 2027. godine, dok je Front Office Sports izvijestio da se početak natjecanja planira za siječanj. Među već objavljenim imenima u ženskom dijelu projekta nalaze se poznate WNBA igračice, uključujući Nneku Ogwumike, Jonquel Jones i Sophie Cunningham. Upravo zato odluka o pravilima podobnosti ima šire značenje: riječ je o ligi koja od početka pokušava privući međunarodne zvijezde i pozicionirati se kao novi važan akter u profesionalnoj košarci.
Što točno propisuje nova politika MOO-a
MOO je novu politiku donio nakon rada stručne skupine i naveo da joj je cilj zaštititi pravednost, sigurnost i integritet ženske kategorije. Pravilo vrijedi za individualne i ekipne sportove na Olimpijskim igrama i drugim događajima MOO-a, ali nije retroaktivno i ne odnosi se na rekreativni ili sport na najnižim razinama. Prema službenom objašnjenju MOO-a, prvi korak u utvrđivanju podobnosti jest provjera prisutnosti SRY gena, koji se tipično nalazi na Y kromosomu i povezan je s pokretanjem muškog spolnog razvoja. Test se može obaviti uzorkom sline, brisom unutarnje strane obraza ili krvi, a MOO ga opisuje kao relativno neinvazivan način provjere. Sportašica s negativnim nalazom na SRY, osim ako postoji razlog za sumnju u pogrešku testa, trajno zadovoljava taj dio kriterija i test se u pravilu ne ponavlja.
Sportašice s pozitivnim nalazom na SRY prema politici MOO-a u načelu nisu podobne za žensku kategoriju na olimpijskim događajima. Dokument ipak predviđa rijetke medicinski definirane iznimke, uključujući određene slučajeve potpune neosjetljivosti na androgene i druge rijetke razlike ili poremećaje spolnog razvoja kod kojih, prema kriterijima MOO-a, ne postoji korist od anaboličkih ili izvedbenih učinaka testosterona. MOO također navodi da sportaši koji ne zadovolje kriterije za žensku kategoriju mogu nastupati u drugim kategorijama za koje ispunjavaju uvjete, primjerice u muškoj ili otvorenoj kategoriji ako je određeni sport predviđa. Nova politika zato nije jednostavno pravilo o rodnom identitetu, nego sustav koji MOO izričito veže uz biološki spol i rezultat genetskog probira. To predstavlja velik zaokret u odnosu na raniji okvir MOO-a iz 2021., prema kojem su međunarodne federacije imale znatno širi prostor za određivanje vlastitih pravila.
Važna praktična pojedinost jest da odluka Project B-a da slijedi MOO i FIBA-u zasad ne znači da je liga javno objavila vlastiti detaljan protokol testiranja. Front Office Sports naveo je da Project B nije odgovorio na pitanje hoće li njegove igračice morati prolaziti genetsko testiranje kao izravni uvjet za nastup. FIBA je također pri prihvaćanju olimpijskog standarda naglasila da čeka dodatne upute MOO-a o praktičnim, pravnim i operativnim aspektima provedbe. Drugim riječima, politički smjer je određen, ali niz pitanja o načinu provođenja testova, zaštiti zdravstvenih podataka, postupku žalbe i priznavanju ranije obavljenih testova tek treba biti precizno razrađen. Upravo će ti detalji biti presudni kada pravila iz općih načela prijeđu u svakodnevnu praksu profesionalnih natjecanja.
FIBA prihvaća pravilo za Olimpijske igre, ali još ne za sva svoja natjecanja
Svjetska košarkaška federacija zauzela je nijansiraniji položaj od potpunog i trenutačnog proširenja olimpijskog pravila na cijeli međunarodni kalendar. Na sastanku Središnjeg odbora FIBA-e u Berlinu u travnju 2026. potvrđeno je da će federacija slijediti politiku MOO-a na Olimpijskim igrama i Olimpijskim igrama mladih. Istodobno je FIBA podsjetila da je još u prosincu 2024. odlučila za dvije godine produžiti postupak razmatranja vlastite formalne politike o podobnosti transrodnih sportaša za natjecanja koja sama organizira. Tijekom tog razdoblja, navodi FIBA, prikupljaju se podaci specifični za košarku i dodatni stručni dokazi povezani s tom temom. Posebni odbor za spolnu podobnost, sastavljen od medicinskih i pravnih stručnjaka, trebao bi početkom 2027. podnijeti preporuke Središnjem odboru.
Do tada FIBA, prema službenoj objavi, ne razmatra zahtjeve za podobnost transrodnih sportaša u svojim natjecanjima. Ta formulacija pokazuje da međunarodna košarka još nema jedan jedinstveni režim koji bi se automatski primjenjivao na svako klupsko i reprezentativno natjecanje pod okriljem FIBA-e. Za olimpijsku košarku put je jasan jer se primjenjuje MOO-ov okvir, dok će za ostala natjecanja konačna odluka ovisiti o završetku stručne analize. Project B je, međutim, odlučio ne čekati završetak tog procesa, nego se unaprijed uskladiti s olimpijskim smjerom i FIBA-inom primjenom na najvećem multisportskom događaju. Organizacija time pokušava izbjeći situaciju u kojoj bi pravila bila predmet improvizacije nakon što natjecanje već počne.
Alana Beard kritizira neodređenost WNBA-e
Suosnivačica Project B-a i glavna košarkaška direktorica Alana Beard, bivša WNBA igračica, odluku svoje organizacije povezala je s aktualnom raspravom u najpoznatijoj američkoj ženskoj profesionalnoj ligi. U razgovoru za Front Office Sports kritizirala je vodstvo WNBA-e zbog toga što, prema njezinu mišljenju, nije dovoljno jasno zauzelo stav dok se rasprava o transrodnim sportašima sve više premješta izvan sportskih okvira. Beard je poručila da su odgovornost, integritet i namjera posebno važni u trenutku koji bi mogao snažno utjecati na budućnost sporta. Project B svoju politiku predstavlja upravo kao pokušaj da pravila budu poznata prije nego što se pojavi konkretan spor oko podobnosti neke igračice. Takva strategija istodobno ima natjecateljsku i komunikacijsku dimenziju jer se nova liga pokušava razlikovati od etablirane WNBA-e.
Rasprava u WNBA-i intenzivirala se tijekom ljeta 2026., osobito nakon javnih komentara Sophie Cunningham iz Indiana Fevera. Cunningham je u intervjuu za ESPN podržala ograničavanje sudjelovanja transrodnih djevojaka i žena u ženskom sportu, što je izazvalo potporu dijela javnosti, ali i kritike aktivista za prava transrodnih osoba te nekih igračica i trenera. Trenerica Minnesota Lynxa Cheryl Reeve javno je stala u obranu prava transrodne djece na sudjelovanje u sportu, dok je sindikat WNBPA u kolovozu poručio da odbacuje mržnju, zlostavljanje i demonizaciju bilo koje skupine, uključujući transrodne osobe. Time je postalo jasno da unutar profesionalne košarke ne postoji jedinstven stav o tome kako bi se pitanje trebalo regulirati. Razlike se ne odnose samo na konačno pravilo, nego i na to treba li prioritet dati biološkim kriterijima, uključivosti, individualnoj procjeni ili kombinaciji različitih pristupa.
Povjerenica WNBA-e Cathy Engelbert 7. kolovoza poslala je klubovima memorandum u kojem je najavila dodatnu raspravu s predsjednicima i generalnim menadžerima momčadi. Prema dokumentu koji je dobio Associated Press, Engelbert je pitanje opisala kao složeno i nijansirano te naglasila da će liga razgovarati s klubovima i sindikatom igračica u tjednima i mjesecima koji slijede. Posebno je istaknula da su pravila o podobnosti u WNBA-i predmet kolektivnog pregovaranja, što znači da ih liga ne može jednostrano mijenjati na isti način kao međunarodno upravljačko tijelo. Važeći kolektivni ugovor navodi da u WNBA-i mogu igrati samo igračice koje su žene, ali ne sadrži detaljnije kriterije vezane uz rodni identitet ili spol pri rođenju. Prema izvještajima Front Office Sportsa i Associated Pressa, u WNBA-i dosad nije nastupila transrodna žena kojoj je pri rođenju pripisan muški spol.
Genetski test donosi jasnu granicu, ali i znanstvena pitanja
MOO svoju odluku temelji na stajalištu da je prisutnost SRY gena vrlo pouzdan pokazatelj muškog spolnog razvoja te da jednostavan jednokratni probir pruža praktičan i ujednačen kriterij za sve olimpijske sportove. Takav model uklanja ranije razlike između sportova u kojima su se koristili pragovi testosterona, procjena puberteta ili posebna pravila pojedinih federacija. Zagovornici strogo definirane ženske kategorije smatraju da jedinstveni biološki kriterij smanjuje pravnu i sportsku neizvjesnost, osobito na elitnoj razini gdje male fiziološke razlike mogu imati velik natjecateljski učinak. Upravo tu logiku Project B navodi kada govori o dosljednosti i povjerenju među igračicama i drugim sudionicima. Za ligu koja tek gradi svoj identitet pravilo poznato prije prvog službenog natjecanja može biti važnije od naknadnog rješavanja svakog slučaja zasebno.
Ipak, uporaba SRY testa nije bez znanstvenih kritika. Profesor Andrew Sinclair iz australskog Murdoch Children's Research Institutea, jedan od znanstvenika koji su 1990. identificirali ljudski SRY gen, upozorio je još 2025. u raspravi o sličnom pravilu u atletici da prisutnost gena sama po sebi ne opisuje cjelokupan proces spolnog razvoja. Sinclair je naveo da genetske varijacije mogu dovesti do situacija u kojima osoba ima XY kromosome ili SRY gen, ali se razvoj spolnih obilježja odvija drukčije od uobičajenog obrasca. Takvi rijetki slučajevi jedan su od razloga zbog kojih i MOO-ova politika sadrži medicinske iznimke. Rasprava se zato ne vodi samo oko pitanja treba li ženska kategorija imati biološki kriterij, nego i oko toga koliko jedan genetski marker može precizno obuhvatiti sve medicinski složene slučajeve.
Upravo će postupanje s rijetkim razlikama spolnog razvoja vjerojatno biti jedan od najosjetljivijih dijelova provedbe. MOO je predvidio mogućnost iznimke za određena stanja, ali svaka takva odluka podrazumijeva medicinsku dokumentaciju, stručnu procjenu i zaštitu iznimno osjetljivih osobnih podataka. Osim sportskog prava, u igru ulaze pitanja privatnosti, genetike, medicinske etike i prava na žalbu. Međunarodne lige koje žele primijeniti olimpijski model zato će morati uspostaviti pouzdane postupke koji neće javno otkrivati zdravstvene podatke sportaša. Project B zasad nije objavio detalje takvog mehanizma, pa će tek budući pravilnici pokazati kako namjerava pretvoriti načelno prihvaćanje MOO-ova standarda u operativni sustav.
Project B želi postaviti pravila prije prve sezone
Za Project B odluka dolazi u trenutku intenzivne izgradnje sportskog i poslovnog modela. Organizacija je tijekom 2026. nastavila širiti upravljačku strukturu, dovoditi iskusne košarkaške ljude i naglašavati da želi razviti međunarodni ekosustav koji uključuje elitno natjecanje i razvoj igrača. U srpnju je, primjerice, za voditelja razvoja igrača imenovan Igor Kokoškov, nekadašnji NBA trener i izbornik koji je sa Slovenijom osvojio EuroBasket 2017. U istoj službenoj objavi Project B se opisao kao platforma sa sjedištem u Singapuru koja kombinira vrhunsko natjecanje, vlasništvo sportaša i globalnu distribuciju sadržaja. Takav profil pokazuje da odluka o pravilima ženske kategorije nije izoliran administrativni potez, nego dio pokušaja da se ključni standardi organizacije definiraju prije lansiranja.
Do 16. kolovoza 2026. najvažnija činjenica ostaje da su MOO i Project B izabrali jasan smjer, dok FIBA za olimpijska natjecanja slijedi isti okvir, ali za ostala natjecanja još provodi stručnu analizu. WNBA istodobno nije usvojila usporediv detaljan biološki kriterij i nastavlja rasprave unutar sustava kolektivnog pregovaranja. Zbog toga će 2027. biti ključna godina za košarku: FIBA bi početkom godine trebala dobiti preporuke svojeg stručnog odbora, Project B planira započeti natjecanje, a WNBA će morati odlučiti hoće li postojeću formulaciju o podobnosti dodatno precizirati. Ono što je do prije nekoliko godina uglavnom bilo pitanje pojedinačnih međunarodnih federacija sada se pretvara u jednu od središnjih regulatornih tema ženskog profesionalnog sporta. Način na koji će različite organizacije uskladiti sportsku pravednost, uključivost, medicinsku složenost i pravnu provedivost mogao bi dugoročno oblikovati pravila daleko izvan košarke.
Izvori:
- Međunarodni olimpijski odbor – politika zaštite ženske kategorije, pravila o jednokratnom SRY testiranju i medicinskim iznimkama (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – službena pitanja i odgovori o primjeni nove politike, opsegu pravila i provedbenim pitanjima (link)
- FIBA – odluka Središnjeg odbora o primjeni MOO-ove politike na Olimpijskim igrama te nastavku stručne analize za ostala FIBA natjecanja (link)
- Front Office Sports – potvrda Project B-a o prihvaćanju MOO-ovih i FIBA-inih smjernica, izjave Alane Beard i informacije o pristupu WNBA-e (link)
- Associated Press / ABC News – memorandum povjerenice Cathy Engelbert, kolektivno pregovaranje o pravilima podobnosti i reakcije WNBPA-a (link)
- Business Wire / Project B – službene informacije o sjedištu organizacije u Singapuru, lansiranju 2027. i razvoju globalne košarkaške platforme (link)
- Murdoch Children's Research Institute – stručno objašnjenje profesora Andrewa Sinclaira o ograničenjima SRY testiranja i složenosti spolnog razvoja (link)