Kako povećati učinkovitost, kvalitetu i utjecaj znanstvenih istraživanja? Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) zajedno s kolegama sa Sveučilišta Bond i Sveučilišta New South Wales pokazali su da je registracija istraživačkih planova prije početka istraživanja ključan faktor za povećanje transparentnosti i pouzdanosti istraživanja. Unatoč tome, registracija je u većini znanstvenih disciplina rijetka. U novom radu objavljenom u znanstvenom časopisu Nature Ecology & Evolution, istraživački tim je opisao metode za promicanje i provedbu ove važne prakse.

Što je točno registracija? Za učinkovita znanstvena istraživanja potrebno je izraditi i provesti rigorozan plan istraživanja. Takav plan jasno definira hipoteze, pitanja i ciljeve, te načine prikupljanja i obrade podataka, čime se smanjuje pristranost te osigurava statistička valjanost i znanstvena vrijednost rezultata. Plan bi trebao biti pregledan od strane nekoliko drugih stručnjaka i po potrebi revidiran, čime se istraživanje poboljšava, optimizira korištenje resursa te omogućuje procjena izvedivosti i etičnosti istraživanja.

Dijeljenjem plana istraživanja istraživači mogu dobiti vrijedne povratne informacije i osigurati da su njihova istraživanja dizajnirana robusno i etično. Stoga, ne čudi da je kod kliničkih istraživanja registracija uvjet financiranja. Nažalost, to nije slučaj u mnogim drugim znanstvenim područjima.

Marija Purgar, doktorandica na IRB-u, objašnjava
Registracija omogućuje rano uočavanje potencijalnih problema u dizajnu studija, čime istraživanje postaje pouzdanije i učinkovitije u odgovoru na okolišne izazove. Kada znanstvenici registriraju svoje planove, drugi istraživači ih mogu pregledati i predložiti poboljšanja prije prikupljanja i analize podataka. Ovaj proces pomaže u ranom otkrivanju problema, čineći istraživanje pouzdanijim. Pridržavanjem jasnog, javno podijeljenog plana, istraživači mogu izbjeći ponavljanje nekih već izvedenih istraživanja ili uobičajene pogreške, čime štede vrijeme i resurse te maksimiziraju učinak istraživanja.

Bolja kvaliteta istraživanja s manje pogrešaka i izgubljenih podataka dovodi do bržih, točnijih i preciznijih rezultata, korisnih u rješavanju stvarnih problema, bilo da se radi o poboljšanju zdravstva, zaštiti okoliša ili politikama. Oslanjajući se na uspješne prakse registracije istraživanja u medicini, autori studije zagovaraju koordinirani napor za integraciju metode registracije i u ekološka istraživanja.

Procjenjuje se da 82 – 89% ekoloških istraživanja i 85% medicinskih istraživanja ima ograničenu ili nikakvu vrijednost za krajnje korisnike zbog raznih neučinkovitosti. Studija tvrdi da registracija i registrirani izvještaji mogu značajno poboljšati kvalitetu i utjecaj ekoloških istraživanja.

Međutim, uspostavljanje registracije kao uobičajene prakse neće se dogoditi brzo. Istraživački tim poziva agencije za financiranje istraživanja, izdavače i istraživačke institucije da aktivno podrže i potaknu znanstvenike na registraciju njihovih istraživanja.

Učinkovit sustav registracije
Kako bi olakšali uspostavljanje registracije, istraživači su u radu opisali ključne korake za dizajniranje učinkovitog sustava registracije prilagođenog ekologiji. Naglasili su potrebu za daljnjim istraživanjem kako bi se bolje razumjele i prevladale prepreke registraciji u ovom polju. Predložili su kratkoročne i dugoročne akcije za promicanje registracije, uključujući edukaciju istraživača o prednostima registracije i razvoj jednostavnih sustava registracije. Također, naglašavaju važnost podržavanja drugih praksi otvorene znanosti kako bi se dodatno poboljšala kvaliteta istraživanja.

Zašto su rezultati ovog istraživanja važni za društvo? Osiguravanjem da se sredstva uložena u financiranje istraživanja maksimalno iskoriste, poboljšava se kvaliteta ekoloških istraživanja, što izravno utječe na sposobnost odgovora na okolišna pitanja. Poboljšanjem pouzdanosti i utjecaja istraživanja, razvijaju se bolje strategije za zaštitu našeg planeta, poboljšanje javnog zdravlja i stvaranje održivih rješenja za buduće generacije.

Istraživanje je financirano od strane Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) kroz projekt br. DOK-2021-02-6688 i projekt EcoOpen br. IP-2022-10-2872.