Dugo se vjerovalo da večernje osvjetljenje negativno utječe na kvalitetu sna, no nedavna istraživanja sa Sveučilišta u Baselu i Tehničkog sveučilišta u Münchenu bacaju novo svjetlo na tu temu. Ova studija, koja izaziva prethodna vjerovanja bazirana na eksperimentima sa miševima, istražuje kako različite boje svjetla utječu na ljudsko tijelo i naš san.

Zanimljivo, studija istražuje vizualnu percepciju, složen proces koji započinje kad svjetlost ulazi u naše oči. Sastoji se od raznih valnih duljina koje mozak interpretira kao boje. Ovaj proces je mnogo više od jednostavnog prijema svjetlosti; uključuje složenu interakciju fotoreceptora u mrežnici. Čunjići u mrežnici reagiraju na svjetlost, omogućavajući nam jasan i obojen vid, dok šipke omogućavaju vid u uvjetima slabijeg svjetla, ograničen uglavnom na nijanse sive. Ovi električni impulsi putuju od ganglijskih stanica do vidnog korteksa, gdje se stvaraju slike u boji koje mi vidimo.

Ova studija ne samo da dovodi u pitanje naše prethodne pretpostavke o večernjem svjetlu i sna, već također ističe složenost ljudske vizije i njezin utjecaj na naše svakodnevno zdravlje.

Tajne Unutarnjeg Sata: Plavo Svjetlo kao Ključ Budnosti i Sna
Istraživanje utjecaja svjetlosti na ljudski organizam ne prestaje otkrivati nove dimenzije. Dok smo već upoznati s ulogom ambijentalnog svjetla u našoj sposobnosti vida, nova istraživanja sada istražuju kako svjetlost utječe na naš unutarnji sat, regulirajući ritam spavanja i budnosti. Značajno otkriće dolazi iz Centra za kronobiologiju Sveučilišta u Baselu i Tehničkog sveučilišta u Münchenu, gdje je tim istraživača, predvođen dr. Christine Blume, otkrio ulogu ganglijskih stanica u ovom procesu.

Zanimljivo je da ove stanice, osim što su osjetljive na svjetlost poput čunjića i šipki, posebno reagiraju na plavo svjetlo kratkih valnih duljina od oko 490 nanometara. Ovaj spektar svjetlosti signalizira našem unutarnjem satu da je dan, a istraživači su posebno istaknuli važnost intenziteta svjetla, a ne samo njegove boje.

No, postavlja se pitanje: kako boja svjetla utječe na naš unutarnji sat? Dr. Blume objašnjava da su promjene u svjetlini i boji svjetla, posebice tijekom izlaska i zalaska sunca, ključne u signaliziranju početka i kraja dana. Ova interakcija između svjetla i našeg unutarnjeg sata otvara nova pitanja o ulozi boje svjetla u našem biološkom ritmu.

Studija objavljena u prestižnom znanstvenom časopisu "Nature Human Behaviour" ne samo da proširuje naše razumijevanje ljudske fiziologije, već također naglašava značaj svjetlosnog okruženja u našem svakodnevnom životu, posebno u kontekstu kvalitete sna.

Svjetlosna Istraživanja Razotkrivaju: Utjecaj Boja na Unutarnji Sat
Nedavna istraživanja otkrivaju nove zanimljive činjenice o utjecaju svjetlosti na ljudski unutarnji sat. Dr. Christine Blume, sa Sveučilišta u Baselu, ističe zanimljivu usporedbu između žućkastog i plavkastog svjetla. Nalazi na miševima iz 2019. sugerirali su da žućkasto svjetlo ima jači utjecaj na unutarnji sat nego plavkasto. No, u ljudi, situacija se čini složenijom.

Istraživački tim izložio je 16 zdravih dobrovoljaca različitim svjetlosnim podražajima - plavkastim, žućkastim, i bijelim (kao kontrolnim uvjetom). Cilj je bio detaljno ispitati kako različite boje svjetlosti aktiviraju čunjiće u mrežnici i utječu na unutarnji sat. Važno je napomenuti da su svi podražaji imali isti učinak na ganglijske stanice osjetljive na svjetlost, što znači da su promjene u unutarnjem satu bile izravno povezane s bojom svjetla.

Manuel Spitschan, profesor kronobiologije i zdravlja na Tehničkom sveučilištu u Münchenu, naglasio je kako je ova metoda omogućila istraživačima da eksperimentalno razdvoje različita svojstva svjetlosti. U laboratoriju za spavanje, tim je proučavao promjene u unutarnjem satu sudionika, kao i utjecaj svjetlosti na vrijeme potrebno za zaspanje i dubinu sna. Također, istraživali su osjećaj umora i sposobnost reagiranja sudionika, koji se obično smanjuje s porastom pospanosti.

Ovo istraživanje otvara nova pitanja o ulozi boje svjetla u regulaciji našeg unutarnjeg sata, ukazujući na potrebu za daljnjim istraživanjima i razumijevanjem.

Novi Uvidi u Utjecaj Svjetlosti: Ganglijske Stanice u Fokusu
Najnovija istraživanja donose značajne promjene u našem razumijevanju utjecaja svjetlosti na unutarnji sat i spavanje. Dr. Christine Blume, vodeći istraživač sa Sveučilišta u Baselu, naglašava ključnu ulogu ganglijskih stanica osjetljivih na svjetlost u regulaciji ljudskog unutarnjeg sata. "Nismo pronašli dokaze da boja svjetla igra značajnu ulogu", izjavila je Blume, suprotno prethodnim studijama provedenim na miševima.

Ova nova spoznaja ističe razliku između ljudskih i životinjskih modela u istraživanjima. Blume dodaje da su ganglijske stanice, a ne čunjići ili boja svjetla, najvažnije za ljudski unutarnji sat. Ovo otkriće podržava ranija istraživanja o važnosti ganglijskih stanica.

Manuel Spitschan, stručnjak za kronobiologiju sa Tehničkog sveučilišta u Münchenu, vidi ova otkrića kao temelj za praktičnu primjenu u dizajnu rasvjete. "Kada se planira rasvjeta, najvažnije je uzeti u obzir učinak svjetla na ganglijske stanice", kaže Spitschan, naglašavajući podređenu ulogu boje.

Ipak, ostaje pitanje može li dulje izlaganje svjetlu ili izlaganje u različitim vremenskim intervalima promijeniti utjecaj boje svjetla na san. Buduća istraživanja trebala bi pružiti odgovore na ova pitanja, otvarajući nove horizonte u razumijevanju složenih interakcija između svjetlosti, sna i našeg unutarnjeg sata.

Razbijanje Mita o Noćnom Načinu Rada: Novi Pogledi na Tehnologiju i San
U suvremenom svijetu, gdje pametni telefoni i tableti igraju ključnu ulogu u našim životima, često se postavlja pitanje utječe li svjetlost s ekrana na naše biološke ritmove i kvalitetu sna. Preporuka je često izbjegavanje upotrebe ovih uređaja rano navečer, ili korištenje noćnog načina rada, koji smanjuje kratkovalnu svjetlost i daje ekranu blago žućkastu boju. Dr. Christine Blume, istraživačica spavanja, potvrđuje ovu praksu.

Zanimljivo, Blume napominje da bi tehnološka rješenja mogla omogućiti smanjenje kratkovalne svjetlosti bez mijenjanja boje na ekranu, što bi bio korak naprijed u dizajnu mobilnih telefona. Ova inovacija bi omogućila korisnicima da nastave koristiti svoje uređaje navečer bez negativnog utjecaja na san, ali trenutno takva tehnologija još nije široko dostupna u komercijalnim proizvodima.

Ova spoznaja otvara vrata za potencijalna tehnološka poboljšanja koja bi mogla revolucionizirati način na koji koristimo naše uređaje u kasnim večernjim satima, potencijalno smanjujući utjecaj tehnologije na naš san i ukupno zdravlje.

University of Basel
Link na originalnu publikaciju: https://www.unibas.ch/en/News-Events/News/Uni-Research/Light-colour-is-less-important-for-the-internal-clock-than-originally-thought