Karlobag.eu / AI ilustracija
AI ilustracija — slika nije stvarna fotografija i ne prikazuje stvarni događaj. Što znači AI ilustracija?
Tijekom posljednjih pet izbora za Europski parlament, sudjelovanje i preferencije mladih ljudi značajno su se promijenili zbog raznih socio-ekonomskih, političkih i kulturnih faktora. Europska unija je politički i društveno raznolika, što znači da ovaj razvoj nije ujednačen među državama članicama – on odražava širok raspon lokalnih problema i socio-ekonomskih konteksta.
Važno je napomenuti da su po prvi put svi građani stariji od 16 godina imali pravo glasa u Austriji, Belgiji, Njemačkoj i Malti, dok su svi građani stariji od 17 godina imali pravo glasa u Grčkoj, čime su izbori otvoreni za nove, mlade glasače.
Interes mladih za EU
Iako podrška krajnjoj desnici raste među mlađim generacijama, ovaj rastući i utjecajni trend za sada ostaje na rubu europske politike.
Mladi ljudi u Europskoj uniji pokazuju sve veći interes za politička i društvena pitanja koja izravno utječu na njihovu budućnost. Ključna briga uključuje klimatske promjene i održivost okoliša, što potiče snažnu podršku zelenim politikama i strankama koje obećavaju odlučne mjere za borbu protiv globalnog zagrijavanja.
Socijalna pravda i jednakost također su prioriteti, s naglaskom na suzbijanje ekonomske nejednakosti i diskriminacije. Mladi Europljani cijene dostupno, visokokvalitetno obrazovanje te pristojne mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada koje se brzo mijenja.
Migracija i ljudska prava su ključna pitanja, s primjetnim zalaganjem mladih za prava izbjeglica i migranata. Demokratska reforma i transparentnost vlade također su važna pitanja za ovu generaciju koja cijeni veću participaciju građana i odgovornost u političkim odlukama.
Povijest glasanja mladih na izborima za EU
1999. godine sudjelovanje mladih na europskim izborima bilo je niže u usporedbi s drugim dobnim skupinama. Opći trend prema apstinenciji vjerojatno je proizlazio iz osjećaja nepovezanosti s europskim institucijama i njihovim percipiranim nedostatkom utjecaja na živote građana. Oni koji su glasali obično su podržavali tradicionalne i umjerene stranke, s manje sklonosti prema ekstremnim ili rubnim pokretima.
Izbori 2004. godine pokazali su blago poboljšanje u odazivu mladih, djelomično potaknuto proširenjem EU i posljedičnim interesom za europsku integraciju. Međutim, opća preferencija prema tradicionalnim strankama ostala je prisutna.
Izbori 2009. godine donijeli su primjetniju promjenu, jer je globalna financijska kriza generirala osjećaj nezadovoljstva i razočaranja među mladim Europljanima. To je dovelo do povećanja podrške manjinskim i novim strankama, uključujući zelene stranke i populističke pokrete koji su nudili alternative politikama štednje i obećavali radikalnije reforme.
Godine 2014. trend prema podršci alternativnim strankama se konsolidirao. Sudjelovanje mladih se povećalo, potaknuto kampanjama usmjerenim posebno na mlade ljude i većom upotrebom društvenih mreža. Zelene i lijeve stranke stekle su značajan napredak, odražavajući zabrinutost mladih za klimatske promjene, socijalnu pravdu i ljudska prava.
Izbori 2019. godine obilježili su vrhunac ovog razvoja. Odaziv mladih dosegnuo je rekordne razine u mnogim državama članicama, naglašavajući obnovljeni interes za europsku politiku, pri čemu su mladi ljudi uglavnom glasali za stranke koje zagovaraju klimatske akcije, socijalnu pravdu i demokratske reforme. U mnogim zemljama zelene i progresivne stranke postigle su povijesne rezultate, što ukazuje na značajnu promjenu u prioritetima mladih glasača.
Mladi glasači na izborima za EU 2024.
Još je prerano sa sigurnošću govoriti o glasu mladih na ovogodišnjim europskim izborima, iako je 64% mladih izrazilo namjeru glasanja u najnovijem Eurobarometru. Taj broj značajno je porastao u nekim područjima: u Danskoj je, primjerice, 82% mladih ispitanika planiralo glasati. Povećanje odaziva, koliko god bilo malo, moglo bi sugerirati da su mladi Europljani ostali angažirani u kontinentalnim izborima.
Iako mnogi mladi ljudi i dalje podržavaju progresivne i zelene stranke, desnica i krajnja desnica također bilježe rast zahvaljujući ovoj dobnoj skupini. To ukazuje na značajnu polarizaciju glasa mladih u EU.
S jedne strane, mladi su usmjereni na podršku političkim organizacijama koje se bave njihovim interesima: održivošću, budućnošću mladih (obrazovanje i zapošljavanje), ljudskim pravima, stavovima o tekućim ratovima (posebno u Ukrajini i Palestini) i globalnim politikama upravljanja migracijama i izbjeglicama. U Italiji, na primjer, krajnje desna stranka Braća Italije (Fratelli d'Italia) Giorgie Meloni postigla je uspjeh, ali glas mladih zapravo se počeo okretati ulijevo.
S druge strane, obrana nacionalnih interesa unutar okvira Europske unije također je odigrala važnu ulogu, što je dovelo do značajne podrške krajnje desnim i populističkim grupacijama, posebno u zemljama gdje su ti pokreti već dobili zamah ili su na vlasti.
U Njemačkoj ankete pokazuju da je krajnje desna stranka AfD dobila pet postotnih bodova podrške od skupine od 16 do 24 godine. U Francuskoj, Nacionalno okupljanje (Rassemblement National) Marine Le Pen najpopularniji je izbor među skupinom od 18 do 34 godine.
U Španjolskoj je 22% birača u dobi od 18 do 24 godine u najnovijoj anketi izjavilo da bi glasalo za krajnje desne stranke Vox (12,2%) i Se acabó la fiesta (9,8%). Za usporedbu, lijeve stranke Španjolske – Socijalistička radnička stranka (PSOE), Sumar i Podemos – imale su zajedničku podršku od 24,2% biračkog tijela u ovoj dobnoj skupini.
Porast ultrakonzervativnih i krajnje desničarskih stranaka posebno je izražen u osnivačkim zemljama EU, što može objasniti njihovu privlačnost za mlađe birače. Krajnje desne stranke također su sve vještije u korištenju društvenih mreža, gdje akumuliraju milijune sljedbenika, znatno nadmašujući druge političke formacije. To, zajedno s istraživanjem Europskog parlamenta iz 2021. koje pokazuje da mladi ljudi uglavnom koriste Instagram (64%) i TikTok (25%) za dobivanje informacija, dijelom objašnjava njihov utjecaj na mlade birače.
Podaci pokazuju važnost glasa mladih na europskim izborima. Europske institucije svjesne su ove stvarnosti i provodile su kampanje kako bi potaknule sudjelovanje, naglašavajući korisnost institucija EU i promovirajući informacije i transparentnost za ovaj segment društva.
Euroskepticizam, koji u mnogim slučajevima vodi do apstinencije, općenito je češći kod starijih generacija. Mladi ljudi, u pravilu, imaju tendenciju biti više proeuropski, bez obzira na to za koga glasaju.
Original:
Jesús Palomar i Baget
Profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Barceloni
Napomena: U pripremi ovog sadržaja korišteni su alati umjetne inteligencije. Sadržaj je urednički pregledan prije objave.