Rijeka obilježava 25 godina lektorata poljskoga jezika kroz izložbe, koncerte, radionice i kazalište

Rijeka obilježava 25 godina Lektorata poljskoga jezika: mjesec poljske kulture, jezika, književnosti, glazbe i kazališta

Od 14. travnja do 9. svibnja 2026. Rijeka postaje jedno od središta predstavljanja poljske kulture u Hrvatskoj kroz program obilježavanja 25. godišnjice Lektorata poljskoga jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Obljetnički program okuplja 13 događaja povezanih s Poljskom, a zamišljen je kao širi kulturni ciklus koji povezuje akademsku zajednicu, gradske kulturne ustanove, javne prostore i goste iz inozemstva. U nešto manje od mjesec dana publika će moći posjetiti izložbe, književne programe, radionice, koncerte i kazališnu predstavu, pri čemu se događanja održavaju na više riječkih lokacija: na Filozofskom fakultetu, Korzu, u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, Gradskoj knjižnici Rijeka, Villi Dworski, Exportdrvu i Ri teatru.

Obljetnica se ne odnosi samo na svečano podsjećanje na institucionalnu povijest jednog lektorata, nego i na vidljivost poljskoga jezika i kulture u gradskom prostoru. Lektorat poljskoga jezika pri riječkom Filozofskom fakultetu djeluje u okviru Odsjeka za kroatistiku, a prema dostupnim objavama riječ je o najstarijem među lektoratima tog fakulteta. Njegova uloga nadilazi redovitu nastavu jezika: tijekom godina postao je mjesto susreta studenata, nastavnika, prevoditelja, književnika, glazbenika i kulturnih udruga koje povezuju Hrvatsku i Poljsku. Zbog rasporeda programa na više lokacija, za posjetitelje koji dolaze izvan grada korisne mogu biti i ponude smještaja u Rijeci, osobito u razdoblju vikend-događanja i završnog programa početkom svibnja.

Obljetnica lektorata kao kulturni događaj izvan učionice

Program obilježavanja 25 godina Lektorata poljskoga jezika pokazuje kako akademski jezični program može postati važan dio javnog kulturnog života grada. U središtu nije samo nastava poljskoga jezika, nego i širi kontekst: književnost, prijevod, glazba, tradicijska kultura, vizualni identitet, kazalište i javna diplomacija. Takav pristup posebno je važan za manje zastupljene jezike u visokom obrazovanju, jer njihov opstanak i razvoj ne ovise samo o formalnom nastavnom planu, nego i o interesu zajednice, dostupnosti kulturnih sadržaja i mogućnosti da se jezik predstavi kao živi prostor komunikacije, stvaranja i suradnje.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci dio programa izravno je vezan uz nastavnu i stručnu dimenziju lektorata. Ondje se održavaju izložbe i radionica prevođenja, dok se ostali sadržaji sele u gradske prostore. Time se obljetnica otvara široj javnosti, a poljski jezik izlazi iz akademskog okvira i postaje dio svakodnevne kulturne ponude Rijeke. Program uključuje i goste iz Poljske, među njima glazbenike iz Krakova, ali i Poljake koji djeluju u Irskoj, što pokazuje suvremenu mobilnost poljske kulture i njezinu prisutnost u različitim europskim sredinama.

Važan dio priče čini i činjenica da su u program uključene različite generacije i različiti profili publike. Neki su sadržaji namijenjeni studentima i zainteresiranima za jezik i prevođenje, drugi obiteljima i djeci, a treći publici koja prati jazz, kazalište, književnost ili suvremenu vizualnu kulturu. Zbog toga se obljetnički program može čitati i kao primjer kulturne suradnje u kojoj akademska institucija, gradske ustanove i međunarodni partneri stvaraju zajednički javni događaj.

Izložbe otvaraju program: poljski jezik na Korzu i poljska kultura na fakultetu

Program počinje 14. travnja 2026. izložbom „Poljski u Rijeci. 25 godina lektorata poljskoga jezika na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci”, postavljenom na Korzu. Izložba traje do 28. travnja i donosi pregled razvoja lektorata, njegova mjesta u nastavi i kulturnih veza koje su se stvarale kroz proteklih četvrt stoljeća. Postavljanje izložbe u središtu grada simbolički je važno jer priču o sveučilišnom programu približava prolaznicima i publici koja možda nije izravno povezana s akademskom zajednicom. Time se obljetnica ne zadržava iza zidova fakulteta, nego postaje vidljiva u javnom prostoru Rijeke.

Istoga dana na Filozofskom fakultetu otvara se i izložba „Polska”, koja je najavljena kao vizualno putovanje kroz poljsku kulturu, povijest i identitet. Prema objavljenim informacijama, izložba se na fakultetu može razgledati od 14. do 30. travnja, a u programu je navedeno i njezino dodatno razdoblje od 1. do 13. svibnja. Riječ je o sadržaju koji poljsku kulturu predstavlja kroz vizualne simbole, suvremeni dizajn i prepoznatljive motive, a ulaz je slobodan. Takva izložba ima edukativnu i popularizacijsku funkciju: posjetiteljima pruža osnovni kontekst, ali ih istodobno upućuje na bogatstvo kulture koja se ne može svesti samo na jezik ili književni kanon.

Kombinacija izložbe na Korzu i izložbe na fakultetu oblikuje dvostruki početak programa. Prva izložba govori o lokalnoj povijesti lektorata i njegovu riječkom razvoju, dok druga širi pogled prema poljskom kulturnom identitetu. Za posjetitelje koji planiraju obići više lokacija u gradu, osobito one koji dolaze na izložbe, koncerte ili završnu kazališnu večer, praktičan izbor može biti smještaj blizu mjesta događanja u Rijeci, budući da su programi raspoređeni od Korza i Kampusa do Sušaka, Pećina i prostora Exportdrva.

Glazbeni dio programa povezuje tradiciju, jazz i međunarodnu suradnju

Jedan od prvih velikih glazbenih događaja održava se 16. travnja u 20 sati u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, gdje nastupa skupina Dzikie Jagody iz Irske. Program najavljuje koncert koji povezuje poljsku tradicijsku glazbu, suvremene izvedbene prakse i iskustvo poljske dijaspore. Nastup skupine iz Irske osobito je zanimljiv jer pokazuje kako se poljska glazbena baština razvija i izvan granica Poljske, u zajednicama koje tradiciju prenose kroz nove kontekste, jezike i publike. Ulaz je slobodan, što dodatno otvara događaj široj javnosti.

Dan poslije, 17. travnja u 12.30 sati, program se vraća na Korzo događajem najavljenim kao „Iznenađenje”. Iako detalji tog dijela programa nisu posebno razrađeni u dostupnoj najavi, njegova lokacija upućuje na javni karakter i mogućnost izravnog susreta prolaznika s poljskom kulturnom temom. Takvi kratki gradski formati često imaju važnu ulogu u festivalima i obljetničkim programima jer privlače i publiku koja nije unaprijed planirala sudjelovati u kulturnom događanju.

Glazbeni vrhunac drugog dijela programa dolazi 29. travnja u 20 sati u Exportdrvu, gdje nastupa Pacemaker Jazz Fusion iz Krakova. Koncert je najavljen kao jazz fusion program s ulazom slobodnim, a dolazak glazbenika iz Krakova naglašava izravnu vezu riječkog programa s poljskom suvremenom scenom. Jazz fusion kao žanr dobro se uklapa u ovakav obljetnički okvir jer povezuje improvizaciju, suvremeni izraz i međunarodnu komunikaciju bez oslanjanja isključivo na jezik. U tom smislu glazbeni dio programa nadopunjuje jezične i književne sadržaje: poljska kultura prikazuje se kao živa, promjenjiva i otvorena prema suradnji.

Književnost i prijevod u središtu riječkog programa

Književni dio programa otvara se 17. travnja u 18 sati u Gradskoj knjižnici Rijeka predstavljanjem knjige „Mitologija Slavena” Aleksandra Gieysztora u prijevodu Slavena Kalea. Riječ je o naslovu koji se bavi slavenskom mitološkom baštinom, a njegovo predstavljanje u kontekstu obljetnice poljskog lektorata ima jasnu simboličku vrijednost. Poljska kultura ovdje se ne prikazuje izolirano, nego kao dio šireg slavenskog i europskog prostora, u kojemu se jezici, mitovi, povijesna iskustva i književne tradicije međusobno dodiruju.

Posebno mjesto u programu zauzima prijevod, i to ne samo kao tehnička vještina prenošenja teksta s jednog jezika na drugi, nego kao kulturni rad koji posreduje između zajednica. Radionica prevođenja održava se 24. travnja u 12 sati na Filozofskom fakultetu, a vodi je Adrian Cvitanović, prevoditelj s poljskog jezika. Prevođenje je za lektorate stranih jezika jedna od najvažnijih dodirnih točaka s javnošću: zahvaljujući prevoditeljima književna djela, znanstveni tekstovi i kulturni pojmovi prelaze jezične granice i postaju dostupni novim čitateljima.

Istoga dana, 24. travnja u 17 sati, u Gradskoj knjižnici Rijeka održava se predstavljanje knjige „Fijak. Hrvatska – pogled izvana” Aleksandre Wojtaszek, također u prijevodu Adriana Cvitanovića. Program time povezuje radionicu i javno predstavljanje knjige, odnosno stručni rad prevoditelja i njegov rezultat u književnom i publicističkom prostoru. Naslov koji tematizira Hrvatsku iz vanjske perspektive dodatno je prikladan za ovakvu obljetnicu jer otvara pitanje kako se jedna kultura vidi očima druge. U tom se susretu stvara prostor za kritičko čitanje, međukulturni dijalog i bolje razumijevanje kulturnih razlika.

Radionice približavaju tradicijsku kulturu djeci i odraslima

Program ne ostaje samo na predavanjima, izložbama i koncertima, nego uključuje i radionice koje publiku pozivaju na aktivno sudjelovanje. U subotu, 18. travnja u 10 sati, u Gradskoj knjižnici Rijeka, u Art-kvartu Benčić, održava se radionica „Leluje”, posvećena poljskim tradicijskim izrezankama za djecu i odrasle. Poljske izrezanke prepoznatljiv su dio narodne umjetnosti, a kroz radionicu se mogu približiti i onima koji se s tom tradicijom prvi put susreću. Format radionice pritom je osobito važan jer kulturnu baštinu ne predstavlja samo kao predmet promatranja, nego kao iskustvo stvaranja.

Istoga dana u 15 sati u Villi Dworski održava se radionica tradicijske poljske pjesme biljnog svijeta, koju vodi poljska skupina iz Irske Dzikie Jagody. Spajanje glazbe, tradicijske tematike i prostora Ville Dworski daje programu intimniji karakter, različit od većih koncertnih i javnih događanja. Radionica je najavljena s besplatnim ulazom, a njezina vrijednost leži u tome što poljsku kulturu predstavlja kroz glas, zajedničko pjevanje i tradicijske motive. Takvi sadržaji često stvaraju najneposredniji kontakt između izvođača i publike, jer znanje ne dolazi samo kroz predavanje, nego kroz zajedničku izvedbu.

Uključivanje djece, odraslih, studenata i šire publike u radionice pokazuje da obilježavanje lektorata nije usmjereno samo prema stručnjacima za jezik ili književnost. Naprotiv, ono je zamišljeno kao javni kulturni program koji poljsku tradiciju predstavlja kroz različite razine sudjelovanja. Za one koji planiraju posjetiti više radionica i večernjih događanja, smještaj za posjetitelje riječkog programa može olakšati praćenje rasporeda koji se odvija na više lokacija i u različitim terminima tijekom travnja i svibnja.

Završnica u znaku Dana Ustava i poljskog kazališta

Završni dan programa, 9. svibnja, donosi dva događaja koja zaokružuju obljetnički ciklus. U 12 sati u Villi Dworski održava se obilježavanje poljskog državnog praznika Dana Ustava 3. svibnja. Taj datum u poljskoj povijesti ima posebno mjesto jer se povezuje s Ustavom od 3. svibnja 1791., jednim od najvažnijih ustavnopravnih dokumenata u europskoj političkoj povijesti. U kontekstu riječkog programa, obilježavanje tog praznika povezuje kulturnu i povijesnu dimenziju poljskog identiteta, ali i podsjeća da je jezik uvijek povezan s političkom, društvenom i institucionalnom poviješću zajednice koja ga govori.

Istoga dana u 20 sati u Ri teatru održava se kazališna predstava poljske kulturne udruge „Fryderyk Chopin” iz Zagreba. U programu su navedeni „Szlon” i „Razgovor s kamenom”, a predstava se održava u izvedbi kazališne skupine „Obserwatorium”. Dolazak poljske kazališne skupine iz Zagreba pokazuje kako se program ne oslanja samo na goste iz Poljske, nego i na poljsku zajednicu i kulturne inicijative koje djeluju u Hrvatskoj. Time se zatvara krug između akademskog lektorata, gradskih kulturnih institucija, međunarodnih gostiju i poljske kulturne prisutnosti u hrvatskom prostoru.

Završnica programa u Ri teatru posebno naglašava izvedbenu stranu jezika. Kazalište je prostor u kojemu jezik nije samo sredstvo komunikacije, nego ritam, glas, tijelo i interpretacija. Za lektorat koji obilježava četvrt stoljeća rada, takav završetak ima snažnu simboliku: poljski jezik predstavlja se ne samo kao predmet učenja, nego kao živa umjetnička praksa. Program time ostavlja dojam pažljivo oblikovanog kulturnog ciklusa, u kojemu se jezik promatra kroz književnost, glazbu, vizualnu kulturu, tradiciju, povijest i scensku izvedbu.

Suradnja institucija i važnost kulturne diplomacije

Prema objavljenom programu, među partnerima su Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za kroatistiku, Grad Rijeka, Gradska knjižnica Rijeka, Ri teatar, Hrvatski kulturni dom na Sušaku, Villa Dworski, Platforma PL.HR, Poljska kulturna udruga „Mikołaj Kopernik” u Zagrebu, Veleposlanstvo Republike Poljske u Zagrebu i druge organizacije. U programu se navodi i NAWA, poljska Nacionalna agencija za akademsku razmjenu, što dodatno naglašava akademsku i međunarodnu dimenziju obljetnice. Takva mreža partnera pokazuje da lektorat poljskoga jezika nije izolirana nastavna jedinica, nego dio šireg sustava kulturne i obrazovne suradnje.

Uloga veleposlanstva i kulturnih udruga u ovakvim programima važna je jer oni često pružaju institucionalni okvir za promociju jezika, književnosti i kulturnih veza. S druge strane, lokalne ustanove poput Gradske knjižnice, HKD-a na Sušaku, Ri teatra i prostora Exportdrva omogućuju da program bude dostupan različitim publikama. Upravo ta kombinacija akademskog, diplomatskog i gradskog kulturnog okvira daje obljetnici širi značaj: riječ je o programu koji istodobno obilježava 25 godina rada lektorata i potvrđuje važnost međunarodne kulturne razmjene.

Rijeka se u ovom programu pojavljuje kao grad više kulturnih adresa, a ne kao pozadina jedne svečanosti. Korzo, Kampus, Sušak, Art-kvart Benčić, Pećine, Exportdrvo i Ri teatar postaju povezane točke iste priče. U tom smislu obljetnica Lektorata poljskoga jezika govori i o načinu na koji suvremeni kulturni programi funkcioniraju: oni se sve rjeđe odvijaju na jednome mjestu, a sve češće grade mrežu događaja koja publiku vodi kroz različite prostore i različite oblike sudjelovanja. Za posjetitelje koji žele pratiti veći dio programa, smještaj u Rijeci tijekom travnja i svibnja može biti praktičan dio planiranja kulturnog boravka.

Poljski jezik kao most između akademske zajednice i javnosti

Četvrt stoljeća rada jednog lektorata u visokoškolskom sustavu važna je obljetnica jer pokazuje kontinuitet interesa za jezik koji nije samo komunikacijski alat, nego nositelj književnosti, povijesti i kulturnog pamćenja. Poljski jezik u riječkom akademskom kontekstu povezan je s nastavom, studentskom mobilnošću, prevoditeljskim radom, kulturnim programima i suradnjom s institucijama. Takav kontinuitet ne nastaje slučajno: on ovisi o nastavnicima, studentima, prevoditeljima, partnerima i javnosti koja prepoznaje vrijednost međukulturnog učenja.

Program od 14. travnja do 9. svibnja 2026. zato se može promatrati kao javni prikaz onoga što se tijekom 25 godina razvijalo u nastavnom i kulturnom radu. Izložbe govore o identitetu i povijesti, radionice pozivaju na sudjelovanje, knjige i prijevodi otvaraju prostor za čitanje i raspravu, koncerti povezuju tradiciju i suvremenost, a kazalište pokazuje izvedbenu snagu jezika. U takvoj strukturi obljetnica nije samo prisjećanje na početke, nego i potvrda da lektorat ima aktualnu ulogu u kulturnom životu Rijeke.

S obzirom na to da je ulaz na više događanja slobodan, program je dostupan široj publici i ne ostaje ograničen na akademski krug. Time se jača vidljivost poljske kulture, ali i šire razumijevanje uloge lektorata u javnom prostoru. U vremenu u kojem se obrazovanje stranih jezika često promatra kroz neposrednu tržišnu korisnost, ovakav program podsjeća da jezici imaju i dublju društvenu vrijednost: oni stvaraju veze, otvaraju arhive književnosti i povijesti, omogućuju prijevode i oblikuju dugoročne kulturne odnose. Rijeka će tijekom ove obljetnice upravo kroz takav niz događaja ugostiti poljsku kulturu kao živu, raznoliku i otvorenu priču.

Izvori:
- Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci – službena najava programa obilježavanja 25 godina Lektorata poljskoga jezika (link)
- Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci – objavljeni program događanja za obljetnicu lektorata (link)
- Visit Rijeka – kalendarska najava obilježavanja 25. godišnjice lektorata poljskoga jezika u Rijeci (link)
- Kanal Ri – prilog o obilježavanju 25 godina lektorata poljskog jezika u Rijeci i izložbi na Korzu (link)
- Moja Rijeka – najava izložbe „Polska” na Filozofskom fakultetu u Rijeci (link)
- Veleposlanstvo Republike Poljske u Zagrebu – službene informacije o poljskoj diplomatskoj prisutnosti u Hrvatskoj (link)
- Novi list – raniji tekst o lektoratima Filozofskog fakulteta u Rijeci i ulozi poljskog lektorata (link)