Šibenik potvrdio status mjesta susreta malih poduzetnika: U središtu razgovora umjetna inteligencija, financije i lekcije iz pogrešaka
Šibenik je ponovno bio domaćin susreta koji iz godine u godinu sve jasnije pokazuje koliko je hrvatskim malim poduzetnicima potreban prostor za učenje, razmjenu iskustava i stvaranje poslovnih veza. U Kampusu Tvrđave sv. Ivana okupili su se polaznici pete sezone Uplift akademije, programa namijenjenog mikro, malim i srednjim poduzetnicima, kako bi tijekom dvodnevnog meetupa poslušali predavanja stručnjaka, sudjelovali u raspravama i otvoreno govorili o izazovima koje nosi svakodnevno vođenje posla. U fokusu nisu bili samo rast i uspjeh, nego i teme koje poduzetnici često ostavljaju po strani sve dok ne postanu gorući problem: kako upravljati financijama, na koji način umjetnu inteligenciju pretvoriti u koristan alat, kako graditi povjerenje u tržišnoj utakmici i zašto je razumijevanje vlastitih pogrešaka često važnije od samog izbjegavanja neuspjeha. Upravo je ta kombinacija stručnog sadržaja i iskustava iz prakse obilježila ovogodišnji susret zajednice okupljene oko projekta Uplift.
Uplift akademiju 2021. godine pokrenuo je Mastercard, a provodi je Sveučilište Algebra Bernays. Program je u pet sezona izrastao u prepoznatljivu platformu za obrazovanje i povezivanje poduzetnika, posebno onih iz turizma, ugostiteljstva, uslužnih i srodnih djelatnosti. Prema podacima objavljenima pri otvaranju pete sezone, kroz prve četiri generacije prošlo je 136 poduzetnika iz različitih dijelova Hrvatske, dok je za petu generaciju osigurano 32 stipendije. Sama akademija traje od studenoga 2025. do ožujka 2026. i uključuje tematske module, mentorski rad i razvoj konkretnih poslovnih projekata. No, jednako važnim kao i formalni dio nastave pokazali su se susreti uživo, osobito oni u Šibeniku, koji su s vremenom postali više od pratećeg događaja: mjesto na kojem se zajednica doista prepoznaje, umrežava i pretvara teoriju u primjenjiva rješenja.
Zašto je upravo Šibenik postao prirodna pozornica ovakvog susreta
Mjesto održavanja nije bilo tek logistički detalj. Edukacijski kampus Tvrđave sv. Ivana osmišljen je upravo za studijske posjete, edukacije, stručna usavršavanja, konferencije i druga poslovna događanja, pa je spoj kulturne baštine i suvremene infrastrukture dao dodatnu težinu cijelom programu. Tvrđava sv. Ivana posljednjih je godina postala simbol drukčijeg čitanja kulturne i turističke ponude Šibenika: prostora koji ne služi samo za razgledavanje, nego i za stvaranje novih sadržaja, znanja i suradnji. U takvom okruženju poduzetnička priča dobiva i širi kontekst, jer se ne govori samo o pojedinačnim poslovima nego i o tome kako gradovi, institucije i lokalne zajednice mogu stvarati okvir za razvoj održivih i konkurentnih ideja. Za grad koji je posljednjih godina snažno gradio identitet na spoju kulture, obnove baštine i događanja, ovakav meetup logično se uklopio u širu sliku pozicioniranja Šibenika kao mjesta edukativnog i poslovnog turizma.
Upravo su zato i pojedina predavanja izašla iz okvira usko shvaćenog poduzetništva. Petar Mišura, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije, predstavio je razvojne projekte koji su promijenili lice Šibenika i županije, s naglaskom na učinke ulaganja financiranih europskim sredstvima. Takav pogled bio je važan podsjetnik da poslovni uspjeh nije odvojen od prostora u kojem nastaje. Poduzetnik koji djeluje u turizmu, ugostiteljstvu ili uslugama ne posluje u vakuumu: njegov rezultat ovisi i o infrastrukturi, urbanom identitetu, kvaliteti javnih sadržaja i smjeru u kojem se razvija destinacija. Kada se lokalni razvoj promatra na taj način, jasno je zašto teme poput uređenja prostora, javnih ulaganja i kulturne infrastrukture više nisu samo domena javne uprave, nego i sastavni dio poduzetničke strategije.
Umjetna inteligencija više nije futuristička tema, nego praktično poslovno pitanje
Jedna od središnjih tema susreta bila je umjetna inteligencija, i to iz izrazito praktične perspektive. U vremenu u kojem AI više nije rezerviran za velike sustave i tehnološke kompanije, mali poduzetnici sve češće traže odgovor na jednostavno pitanje: kako te alate uključiti u posao bez velikih troškova, komplikacija i nerealnih očekivanja. Na meetupu je o toj temi govorio Davor Aničić, suosnivač i direktor tvrtke Velebit AI, s naglaskom na primjenu umjetne inteligencije u turizmu. Za sektor koji živi od brzine komunikacije, personalizacije ponude, razumijevanja gostiju i učinkovitijeg upravljanja sadržajem, AI više nije dodatak, nego sve važniji alat za svakodnevni rad.
Važnost te teme nije slučajna. Mala poduzeća često nemaju velike timove ni posebne odjele za analitiku, marketing, korisničku podršku ili razvoj sadržaja. Upravo zato alati koji mogu ubrzati pripremu dokumenata, poboljšati komunikaciju s klijentima, pomoći u obradi podataka ili olakšati osmišljavanje promotivnih materijala imaju posebnu vrijednost. No, meetup u Šibeniku nije promovirao nekritičnu fascinaciju tehnologijom, nego potrebu za njezinom smislenom primjenom. Poruka koja se mogla iščitati iz razgovora bila je jasna: umjetna inteligencija ima smisla samo ondje gdje poduzetniku štedi vrijeme, smanjuje operativni pritisak ili otvara prostor da se više bavi razvojem posla, a manje administracijom i ponavljajućim zadacima.
To potvrđuju i iskustva samih polaznika. Andrea Cantore Badurina, koji vodi Vrtove lunjskih maslina na Pagu, naveo je da je znanja stečena kroz Uplift akademiju već počeo primjenjivati u poslovanju, posebno kada je riječ o pravilnijem korištenju umjetne inteligencije u izradi dokumenata. Takva izjava važna je upravo zato što pokazuje odmak od apstraktne priče o digitalnoj transformaciji prema vrlo konkretnim učincima. Za male poduzetnike često nije presudno pitanje mogu li pratiti sve tehnološke trendove, nego mogu li odmah primijeniti barem dio znanja na način koji donosi vidljiv rezultat. Kada se to dogodi, edukacija prestaje biti teorijska obveza i postaje alat za svakodnevno poslovanje.
Financije, liderstvo i povjerenje kao nova valuta poslovanja
Uz tehnologiju, važan dio programa bio je posvećen upravljanju financijama i ulozi liderstva u razdoblju neizvjesnosti. Mali poduzetnici najčešće su istodobno i vlasnici, operativci, prodavači, komunikatori i stratezi vlastitog posla. U takvom ritmu lako je zanemariti sustavno planiranje, upravljanje rizicima i dugoročnu izgradnju povjerenja s kupcima, partnerima i zaposlenicima. Zato je predavanje Hrvoja Balena, savjetnika uprave Sveučilišta Algebra Bernays, o povjerenju kao novoj valuti uspjeha pogodilo temu koja nadilazi klasične poslovne savjete. U tržištu zasićenom informacijama, oglasima i sve sličnijim ponudama, povjerenje postaje diferencijator koji se ne može kupiti jednokratnom kampanjom.
Za male poduzetnike to je osobito važno jer često upravo osobni odnos, reputacija i vjerodostojnost čine razliku između kratkotrajnog interesa i dugoročne lojalnosti kupaca. Povjerenje se pritom ne gradi samo kvalitetom proizvoda ili usluge, nego i dosljednošću, transparentnošću i spremnošću da se na probleme reagira otvoreno. U tom smislu, tema liderstva na meetupu nije bila postavljena kao apstraktna menadžerska disciplina, nego kao svakodnevna praksa donošenja odluka, vođenja ljudi i postavljanja standarda u malim timovima. U uvjetima kada tržište brzo mijenja pravila, poduzetnik koji ulijeva sigurnost i jasno komunicira smjer poslovanja često je u prednosti i prije nego što se vidi brojka na računu dobiti i gubitka.
Greške nisu fusnota poslovanja, nego njegov sastavni dio
Jedan od najupečatljivijih dijelova programa bio je panel s alumnima Uplift akademije posvećen pogreškama iz kojih su učili. Takav sadržaj vrijedan je upravo zato što se u javnom prostoru o poduzetništvu prečesto govori kroz pojednostavljene priče o uspjehu, rastu i vidljivim rezultatima, dok se pogrešni potezi, loše procjene, promašene investicije ili krizni trenuci ostavljaju po strani. Za početnike, ali i za one koji već godinama vode posao, korisnije je čuti kako su drugi rješavali probleme nego slušati idealizirane priče bez pukotina. U tom smislu, Uplift meetup otvorio je prostor za razgovor koji je realniji od klasičnih motivacijskih nastupa: poslovanje nije linearna uzlazna putanja, nego niz pokušaja, korekcija i odluka koje se često donose pod pritiskom.
Prihvaćanje greške pritom ne znači odustajanje od odgovornosti, nego upravo suprotno. Ono podrazumijeva sposobnost da se pogrešna odluka prepozna na vrijeme, analizira bez uljepšavanja i pretvori u korisno iskustvo. U zajednici malih poduzetnika to je posebno važno jer mnogi od njih nemaju široku mrežu savjetnika niti luksuz da skupe pogreške dugo amortiziraju. Razgovor o neuspjesima zato ima i preventivnu vrijednost: omogućuje drugima da prepoznaju rizike, da ranije reagiraju i da shvate kako poslovni problem nije osobni poraz, nego sastavni dio poduzetničkog procesa. Takva normalizacija grešaka jedna je od onih nenametljivih, ali važnih vrijednosti koje stvaraju zreliju poslovnu kulturu.
Što polaznici smatraju najvrjednijim: zajednica, razmjena iskustava i osjećaj da nisu sami
Iz izjava sudionika jasno je da edukativni sadržaj nije jedini razlog zbog kojeg ovakav program ostavlja trag. Maja Božinović, koja vodi Seosko domaćinstvo Butina u Kuterevu, naglasila je da joj je Uplift akademija najvažnija upravo zbog networkinga i mogućnosti da čuje i onu drugu stranu poduzetničkih priča, onu u kojoj se govori o problemima, rješenjima i svakodnevnim borbama. Takva perspektiva posebno je važna za poduzetnike koji su u vlastitom poslu često izolirani, usmjereni na gašenje operativnih požara i bez dovoljno vremena da izađu iz rutine. Kada čuju kako su drugi riješili sličan problem, dobivaju više od savjeta: dobivaju osjećaj da njihova situacija nije iznimka i da se prepreke mogu savladati.
Za male poduzetnike iz različitih krajeva Hrvatske i različitih sektora takav susret često postaje mjesto na kojem nastaje ono što kasnije preraste u suradnju, preporuku ili novi poslovni model. Posebna vrijednost networkinga nije samo u tome što ljudi razmijene kontakte, nego što u kratkom vremenu dobiju uvid u različite načine razmišljanja. Vlasnik OPG-a, ugostitelj, mali hotelijer ili pružatelj specijalizirane usluge možda posluju u različitim nišama, ali se često suočavaju s istim pitanjima: kako do kvalitetnog kadra, kako održati standard, kako pratiti troškove, kako se razlikovati na tržištu i kako preživjeti sezonalnost ili promjene potražnje. Kada se takva iskustva stave na isto mjesto, nastaje zajednički bazen znanja koji nijedna pojedinačna radionica ne može u potpunosti zamijeniti.
Od identiteta grada do identiteta poduzetničke scene
Posebnu simboliku imao je i dio programa posvećen ulozi kulture u razvoju grada. Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica javne ustanove Tvrđava kulture Šibenik, govorila je o tome kako su šibenske tvrđave od zapuštenih lokaliteta postale važan nositelj kulturnog identiteta i turističke prepoznatljivosti grada. Ta priča na prvi pogled izlazi iz okvira klasične poduzetničke edukacije, ali zapravo pogađa samu srž suvremenog lokalnog razvoja. Gradovi se danas ne natječu samo cijenom i infrastrukturom, nego i sposobnošću da stvore uvjerljivu priču o sebi. Kada kulturna infrastruktura postane dio tog identiteta, raste i vrijednost destinacije, a s njom i prostor za poduzetničke inicijative.
Za male poduzetnike koji djeluju u turizmu i uslugama to je izravno važno. Destinacija s jasnim identitetom privlači drukčijeg gosta, otvara prostor za autentičnije proizvode i smanjuje ovisnost o najnižoj cijeni kao glavnom alatu konkurencije. Šibenik je u tom smislu često navođen kao primjer grada koji je kroz obnovu tvrđava i razvoj kulturnih sadržaja uspio promijeniti vlastitu percepciju na tržištu. Kada se takva priča spoji s edukacijom poduzetnika, dobiva se dvosmjeran učinak: grad jača platformu za razvoj poslovnih ideja, a poduzetnici zauzvrat obogaćuju sadržaj i ekonomsku živost destinacije. Upravo se u tom spoju javnog interesa, kulture i privatne inicijative nazire šira važnost ovakvih susreta.
Marketing između koristi i odgovornosti
U programu se otvorilo i pitanje marketinga u vremenu kada tehnologija ubrzava proizvodnju sadržaja, a publika postaje sve osjetljivija na manipulaciju, pretjerivanje i prazna obećanja. Vanja Šebek, pročelnik Sveučilišnog odjela za digitalni marketing na Sveučilištu Algebra Bernays, govorio je o ulozi marketinga između dobra i zla, što je formulacija koja dobro opisuje dilemu s kojom se danas suočava gotovo svaki brend. S jedne strane, poduzetnici moraju biti vidljivi, uvjerljivi i brzi. S druge strane, tržište sve jasnije kažnjava komunikaciju koja je neiskrena, prenapuhana ili neusklađena s onim što se doista isporučuje kupcu.
Za male poduzetnike to pitanje ima dodatnu težinu jer oni u pravilu nemaju prostor za velike reputacijske pogreške. Jedna loše pogođena kampanja, neautentična poruka ili obećanje koje se ne može ispuniti mogu imati veće posljedice nego u velikim sustavima. Zato je razgovor o marketingu na ovakvom događaju važan ne samo zbog promocije, nego i zbog razumijevanja granice između privlačne komunikacije i stvaranja nerealnih očekivanja. U eri umjetne inteligencije, kada je sadržaj moguće generirati brže nego ikad, vrijednost autentičnosti dodatno raste. Upravo zato sve više dolazi do izražaja sposobnost malih brendova da ostanu prepoznatljivi, lokalno utemeljeni i vjerodostojni.
Kontinuirani proces, a ne jednokratni događaj
Organizatori naglašavaju da Uplift ne vide kao jednokratno iskustvo, nego kao proces koji traje i nakon završetka formalne edukacije. Igor Kundić, voditelj Uplift akademije na Sveučilištu Algebra Bernays, istaknuo je da dodatnu vrijednost programu daje sve aktivnije uključivanje alumnija, ne samo kao gostiju predavača nego i kao mentora i partnera novim generacijama. Takva dinamika pokazuje da projekt s vremenom gradi vlastitu profesionalnu mrežu, a to je za svaki obrazovni i razvojni program jedan od najvažnijih pokazatelja stvarnog učinka. Kada se bivši polaznici vraćaju kako bi novima prenosili iskustva, program izlazi iz okvira klasične edukacije i prerasta u zajednicu.
Sličan naglasak stavlja i Mastercard, koji je kroz projekt Uplift od početka fokusiran na razvoj i povezivanje mikro, malih i srednjih poduzetnika. U porukama organizatora vidi se da je ove sezone poseban naglasak stavljen na praktične alate, razmjenu iskustava i otvaranje novih prilika za rast. To odgovara i širem kontekstu hrvatskog gospodarstva. Prema recentnim europskim i domaćim analizama, mala i srednja poduzeća ostaju temelj poduzetničke strukture u Hrvatskoj, a istodobno su izložena snažnim pritiscima: rastu troškova, potrebi za digitalnom prilagodbom, nedostatku radne snage i sve većim očekivanjima tržišta. U takvim okolnostima obrazovni programi koji spajaju znanje, mentorstvo i zajednicu imaju veću težinu nego što se to možda vidi na prvi pogled.
Zato se Uplift meetup u Šibeniku može čitati i kao simptom šire promjene u poduzetničkoj kulturi. Sve je manje prostora za ideju da poduzetnik mora sam pronalaziti odgovore na svako pitanje, a sve više razumijevanja da se održiv rast gradi kroz dijeljenje znanja, stvaranje mreže i prihvaćanje činjenice da se i uspjeh i greške lakše nose kada postoji zajednica. U tom smislu, susret u Šibeniku nije bio samo još jedan poslovni događaj u kalendaru, nego potvrda da mala poduzeća u Hrvatskoj sve jasnije traže modele razvoja koji kombiniraju tehnologiju, povjerenje, otvoren razgovor o problemima i međusobnu podršku. Upravo tu, između umjetne inteligencije kao novog alata i iskrene rasprave o pogreškama kao staroj, ali često prešućenoj temi, oblikuje se realnija i otpornija slika domaćeg poduzetništva.
Izvori:- Mastercard Hrvatska – službena objava o Uplift meetupu u Šibeniku, programu, sudionicima i temama predavanja (link)- Uplift – službena stranica projekta s pregledom Uplift akademije i vijestima o petoj generaciji polaznika (link)- Uplift – objava o 32 stipendista pete sezone i početku programa 6. studenoga 2025. (link)- N1 – pregled otvorenja pete sezone Uplift akademije, trajanja programa i podataka o 136 polaznika u prve četiri sezone (link)- Šibenske tvrđave – službeni opis Edukacijskog kampusa Tvrđave sv. Ivana i njegove namjene za edukacije, konferencije i poslovna događanja (link)- Europska komisija – SME Country Fact Sheet za Hrvatsku s recentnim pregledom kretanja malih i srednjih poduzeća (link)- CEPOR – objava i publikacija Izvješća o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj 2024. (link)
Kreirano: utorak, 24. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini