„Ljudi nisu tako vješti u razlikovanju stvarnog od umjetnog koliko misle“, istaknula je Andreea Pocol, doktorandica računalnih znanosti na Sveučilištu u Waterloou i glavna autorica studije.
Sudionici su se usredotočili na detalje poput prstiju, zubi i očiju kao moguće pokazatelje pri traženju sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom – no njihove procjene nisu uvijek bile točne.
Pocol je napomenula da je priroda studije omogućila sudionicima da temeljito pregledavaju fotografije, za razliku od većine korisnika interneta koji slike gledaju usput.
„Osobe koje samo brzo pregledavaju sadržaj ili nemaju vremena neće primijetiti te tragove“, rekla je Pocol.
Pocol je dodala da iznimno brzi razvoj tehnologije umjetne inteligencije čini osobito teškim razumijevanje potencijala za zlonamjerne ili nečasne radnje koje bi mogle proizaći iz slika generiranih umjetnom inteligencijom. Tempo akademskih istraživanja i zakonodavstva često ne uspijeva pratiti: slike generirane umjetnom inteligencijom postale su još realističnije otkako je studija počela krajem 2022.
Ove slike generirane umjetnom inteligencijom posebno su prijeteće kao politički i kulturni alat, koji bi mogao omogućiti bilo kojem korisniku da stvori lažne slike javnih osoba u neugodnim ili kompromitirajućim situacijama.
„Dezinformacije nisu novost, ali alati dezinformacija stalno se mijenjaju i evoluiraju“, rekla je Pocol. „Može doći do točke kada ljudi, bez obzira koliko bili obučeni, i dalje će se boriti s razlikovanjem stvarnih slika od lažnih. Zato trebamo razviti alate za identifikaciju i suzbijanje toga. To je kao nova utrka u naoružanju s umjetnom inteligencijom.“
Izvor: University of Waterloo